DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 46 <-- 46 --> PDF |
T. Jakovljević, K. Berković, G. Tartari, B. Vrbek, J. Vorkapić-Furač: ATMOSFERSKA TALOŽENJA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 267-278 Slika 8. Kontrolna karta koncentracija amonijakalnog dušika određenih metodom P S i AAAQ2 Figure 8 Control chart of concentrations of ammonia by methods AN S and AA AQ2 lizatoru (AA AQ2). Njihova je grupiranost oko sredine takva, da se gotovo 2/3 uzorka nalazi u intervalu srednje vrijednosti koncentracija ± 2 S.D..Međutim vrlo mala grupa vrijednosti koncentracija fosfora (slika 7), koja pada izvan područja intervala srednje vrijednosti koncentracija ± 3 S.D. Uzorci s vrlo visokim vrijednostima koncentracija amonijakalnog dušika (slika 8), koje se nalaze izvan intervala srednje vrijednosti ± 3 S.D. zahtijevaju ponavljanje analiza, jer su vrijednosti koncentracija dobivene spektofotomerijskom metodom (AN S), kao i vrijednosti koncentracija dobivenih automatskim analizatorom (AA AQ2) izvan unaprijed određenih granica. ZAKLJUČCI – Conclusions . vrijednosti deskriptivne statistike sviju određenih re zultata fosfora i amonijakalnog dušika dobivenih spektrofotometrijskom metodom i automatskim ana lizatorom pokazuje veliku podudarnost, . grafički prikazi razlika raspršenosti i grafički prikaz usporedbe metoda prvih rezultata određivanja fosfora i amonijakalnog dušika na automatskom analizatoru, u usporedbi s referentnom spek tro fotometrijskom metodom pokazuje linearan odnos rezultata, a razlike su pravilno distribuirane oko pravca koji prolazi ishodištem te nema nesukladnih rezultata, . određivanja fosfora i amonijakalnog dušika na automatskom analizatoru je linearno u ispitivanom području, . t-testom je potvrđeno da razlike rezultata dviju metoda određivanja fosfora i amonijakalnog dušika uz razinu pouzadnosti od 99,99 % nisu značajne, . uspoređivanjem kontrolnih karata utvrđena je dobra ponovljivost rezultata određenih novom metodom, . utvrđene su granice detekcije i kvantifikacije koje pokazuju veću osjetljivost novih metoda. Usporedbom rezultata dviju metoda, spektrofoto metrijske i metode određivanja na automatskom analizatoru, vidljive su prednosti nove metode zbog mo gućnosti njene automatizacije (mogućnost ispitivanja lakša, veći broj uzoraka i obrade rezultata) što rezultira smanjenjem slučajnih pogrešaka, koje se povećavaju pri manualnom određivanju te mogućnosti paralelnog odre |