DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 49 <-- 49 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 279-287 UDK 630* 156 (001) ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA SPOL TELADI JELENA OBIČNOG (Cervus elaphus L.): VERIFIKACIJA DOSADAŠNJIH SPOZNAJA FACTORS THAT DETERMINE SEX OF RED DEER CALVES (Cervus elaphus L.): VERIFICATION OF CURRENT KNOWLEDGE Dražen DEGMEČIĆ1, Krešimir KRAPINEC2, Tihomir FLORIJANČIĆ3 SAŽETAK: Istraživanja mehanizma nasljeđivanja spola u dvopapkara nedvojbeno su pokazala kako se statusom uhranjenosti ženskih grla može povećati udio muškog potomstva. U radu je ova zakonitost istraživana na području Baranje (državnog lovišta XIV/9 “PODUNAVLJE-PODRAVLJE”. U radu je analizirana neto masa košuta, odstrijeljenih tijekom lovne godine 2007./2008. (n = 42) i 2008./2009. (n = 23) te spol i masa njihovih plodova. Nisu nađene statistički značajne razlike između mase košuta s obzirom na lovnu godinu (ttest; d.f. = 64; t = -0,03; P = 0,98; P <0,05) niti je utvrđena razlika u masi košuta s obzirom na to da li su nosile muške ili ženske plodove (t-test; d.f. = 63; t= -0,98; P = 0,33; P <0,05). Budući da je uočena razlika u omjeru spolova plodova kod košuta odstrijeljenih prve (45:55 %) i druge (52:48 %) lovne go- dine, moguće da je ona izazvana lošijim klimatskim uvjetima 2007. godine (ekstremno suho i vrlo toplo ljeto) ili pogreškom uzorka. Stoga je nužno načiniti istraživanje kroz dulje razdoblje. Ključne riječi: jelen obični (Cervus elaphus), masa košuta, spol fetusa, in utero UVOD – Introduction Jedna od ključnih sastavnica lovnoga gospodarenja Hoefs i Nowlan (1994) su prirodan omjer spoje pitanje reprodukcije, odnosno kvalitete i omjera spo-lova 1:1 objasnili kao rezultat gubitka zametaka tijelova kod mladunčadi. Ovo je osobito važno kod onih kom gravidnosti, te podržali tezu o kondiciji ženke kao vrsta divljači kod koje mužjaci daju trofej. Trivers i bitnom čimbeniku određivanja spola budućeg potom- Willard (1973) su započeli istraživanja i zaključili stva. Flint et al. (1997) također navode tezu o gubitku kako kondicija ženki uistinu može utjecati na određiva-fetusa, odnosno navode da je uzrok tome različita dinanje spola i formiranje odnosa spolova kod mladunčadi. mika proizvodnje interferona trofoblasta (IFN-.). Pokušali su to objasniti preko položaja u socijalnoj hi-Naime, muška blastocista ranije proizvodi IFN-. pa je, jerarhiji, godina starosti, hrane, razine hormona. Prema kod dominantne košute, puno bolja sinkronizacija izClutton- Brock et al. (1984, 1986) odnos teladi u među proizvodnje IFN-. i maternične osjetljivosti. U po pulaciji jelenske divljači može biti i 65:35 u korist slučaju da dominantna košuta nosi ženski blastocist, muš ke teladi, dok u nedominantnih košuta taj odnos tada zbog kasnije proizvodnje IFN-. dolazi do neujedmože biti 49:51 u korist ženske teladi. načenosti maternične osjetljivosti i proizvodnje IFN-., te taj ženski zametak propada. Nakon ovog “spontanog pobačaja” iste košute ulaze u ponovnu ovulaciju, ali je 1 Mr. sc. Dražen Degmečić, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, vjerojatnost ponovne oplodnje manja (CluttonUŠP Osijek, šumarija Tikveš, drazen.degmecic@hrsume.hr Brock et al., 1987). U prilog ovoj teoriji mogli bi ići 2 Doc. dr. sc. Krešimir Krapinec, University in Zagreb, Faculty of istraživanja Mitchell et al. (1976) koji su na istom Forestry, Department of Forest protection and Wildlife Manage ment, P.O. Box 422, Zagreb, Croatia, krapinec@sumfak.hr lokalitetu (otok Rhum u Škotskoj) odstrjeljivali jelen3 Doc. dr. sc. Tihomir Florijančić, Poljoprivredni fakultet Osijek, sku divljač cijele godine, te uzimali cijeli niz parame- Zavod za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo, Trg sv. Trojstva 3, tara s odstrijeljenih i uginulih životinja. Pri tome su 31 000 Osijek, flory@pfos.hr |