DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 50 <-- 50 --> PDF |
D. Degmečić, K. Krapinec, T. Florijančić: ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA SPOL TELADI JELENA OBIČNOG ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 279-287 vidjeli da su pojedine košute odstrijeljene u fazi gravidnosti (zima i rano proljeće) i vodile su telad (oteljenu proš le godine), međutim, nisu imale u sebi zametke, iako su im u jajnicima pronađena žuta tijela. Tada se još o ovom mehanizmu gubitka blastociste nije znalo. Analizirajući recentne radove u kojima je obrađena problematika vanjskih utjecaja na određivanje spola kod mladunčadi, može se zaključiti kako na određivanje spola kod cervida utječu (Kruuk et al., 1999): . Gustoća populacije . Dominantnost košuta u populaciji . Količina oborina tijekom zime (studeni-siječanj) Sva ova tri čimbenika definitivno utječu na količinu dostupne hrane (prvi pokazuje negativnu ovisnost, a os tala dva pozitivnu prema dostupnosti hrane), odnos no uhranjenost košuta pa prema Flint et al. (1997) i Enright et al. (2001) uhranjenije košute donose na svijet veći postotak muške teladi, bilo da se radi o jelenu običnom (Cervus elaphus L.) ili jelenu lopataru (Dama dama L.). Istraživanjima je Kojola (1997) po tvrdino slične tvrdnje za soba (Rangifer tarandus L.), a Wauters et al. (1995) za srneću divljač (Capreolus capreolus L.). 2. MATERIJAL I METODE – Material and Methods Istraživanje je provedeno u Državnom lovištu broj XIV/9 “PODUNAVLJE– PODRAVLJE”. Lovište je Slika 1. Područje istraživanja – Baranjsko podunavlje Figure 1 Investigation area – Baranja’s Danube area (izvor/source : Hrvatske šume d.o.o. Zagreb – UŠP Osijek) smješ teno u Baranji uz tok rijeka Dunav i Drava. Lovi štem gospodari poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Osijek. Lovište je obrambenim nasipom podijeljeno na veći – poplavama izloženi dio, površine 26 810 ha i na dio zaštićen od poplave, površine 7 220 ha. Cijelo područje ima sred nju nadmorsku visinu oko 89 m. Kli ma ovog područja nalazi se na granici između kontinentalne klime srednjeeuropskog tipa i kontinentalne klime panonske nizine. Srednja godišnja temperatura zraka je 11,1 oC. Najnižu srednju mjesečnu tem peraturu ima siječanj, -3,8 oC. Sred nja godišnja količina padavina iznosi 701 mm. Kao bitan i dominantan ekološki čimbenik šumsko-lovnog područja Baranje je režim po plavnih i podzemnih voda. On je tim više značajniji što se ovi krajevi nalaze u dodiru sa stepskim područjem. Iako postoje razlike u režimu voda Dunava, Drave i s njima povezanih vodenih tokova ili odvojenih starih korita, bara i ritova, nema velikih florističkih razlika u vegetaciji terena pod utjecajem ovih dviju rijeka. Međutim, postoje velike razlike u vegetaciji terena zaštićenih nasipom od onih ostavljenih punom utje caju Dunava i Drave. Autohto na vegetacija ovog područja sastoji se od najvlažnijih, hidrofilnih, vodenih zajednica do kserotermnih livadskih i šumskih fitocenoza (slika 1.). Uz gu bitak uslijed velikih poplava, velike fiziološke probleme, pa i smrt nost uzrokuju i nametničke bolesti (Richter i Nikolandić 1982). |