DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 50     <-- 50 -->        PDF

D. Degmečić, K. Krapinec, T. Florijančić: ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA SPOL TELADI JELENA OBIČNOG ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 279-287
vidjeli da su pojedine košute odstrijeljene u fazi gravidnosti
(zima i rano proljeće) i vodile su telad (oteljenu
proš le godine), međutim, nisu imale u sebi zametke,
iako su im u jajnicima pronađena žuta tijela. Tada se još
o ovom mehanizmu gubitka blastociste nije znalo.


Analizirajući recentne radove u kojima je obrađena
problematika vanjskih utjecaja na određivanje spola
kod mladunčadi, može se zaključiti kako na određivanje
spola kod cervida utječu (Kruuk et al., 1999):
.
Gustoća populacije
.
Dominantnost košuta u populaciji
.
Količina oborina tijekom zime (studeni-siječanj)


Sva ova tri čimbenika definitivno utječu na količinu
dostupne hrane (prvi pokazuje negativnu ovisnost, a
os tala dva pozitivnu prema dostupnosti hrane), odnos no
uhranjenost košuta pa prema Flint et al. (1997) i
Enright et al. (2001) uhranjenije košute donose na
svijet veći postotak muške teladi, bilo da se radi o jelenu
običnom (Cervus elaphus L.) ili jelenu lopataru
(Dama dama L.). Istraživanjima je Kojola (1997) po tvrdino
slične tvrdnje za soba (Rangifer tarandus L.), a
Wauters et al. (1995) za srneću divljač (Capreolus
capreolus L.).


2. MATERIJAL I METODE – Material and Methods
Istraživanje je provedeno u Državnom lovištu broj
XIV/9 “PODUNAVLJE– PODRAVLJE”. Lovište je


Slika 1. Područje istraživanja – Baranjsko podunavlje


Figure 1 Investigation area – Baranja’s Danube area


(izvor/source : Hrvatske šume d.o.o. Zagreb – UŠP Osijek)


smješ teno u Baranji uz tok rijeka Dunav i Drava. Lovi


štem gospodari poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Zagreb,
Uprava šuma podružnica Osijek.
Lovište je obrambenim nasipom
podijeljeno na veći – poplavama izloženi
dio, površine 26 810 ha i na
dio zaštićen od poplave, površine
7 220 ha. Cijelo područje ima sred nju
nadmorsku visinu oko 89 m.
Kli ma ovog područja nalazi se na
granici između kontinentalne klime
srednjeeuropskog tipa i kontinentalne
klime panonske nizine. Srednja
godišnja temperatura zraka je
11,1 oC. Najnižu srednju mjesečnu
tem peraturu ima siječanj, -3,8 oC.
Sred nja godišnja količina padavina
iznosi 701 mm. Kao bitan i dominantan
ekološki čimbenik šumsko-lovnog
područja Baranje je režim
po plavnih i podzemnih voda. On je
tim više značajniji što se ovi krajevi
nalaze u dodiru sa stepskim područjem.
Iako postoje razlike u režimu
voda Dunava, Drave i s njima povezanih
vodenih tokova ili odvojenih
starih korita, bara i ritova, nema velikih
florističkih razlika u vegetaciji
terena pod utjecajem ovih dviju rijeka.
Međutim, postoje velike razlike
u vegetaciji terena zaštićenih
nasipom od onih ostavljenih punom
utje caju Dunava i Drave. Autohto na
vegetacija ovog područja sastoji se
od najvlažnijih, hidrofilnih, vodenih
zajednica do kserotermnih livadskih
i šumskih fitocenoza (slika 1.). Uz
gu bitak uslijed velikih poplava, velike
fiziološke probleme, pa i smrt nost
uzrokuju i nametničke bolesti
(Richter i Nikolandić 1982).