DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 54 <-- 54 --> PDF |
D. Degmečić, K. Krapinec, T. Florijančić: ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA SPOL TELADI JELENA OBIČNOG ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 279-287 Tablica 5. Tjelesna masa plodova u odnosu na kohortu i lovnu godinu Table 5 Body mass of foetuses according to cohort and hunting year 2007/2008 mužjaci / 2007/2008 ženke / 2008/2009 mužjaci / 2008/2009 ženke / Razdoblje odstrela male female male female Cohorts n Arit. sredina / Mean (g) n Arit. sredina / Mean (g) n Arit. sredina / Mean (g) n Arit. sredina / Mean (g) 1 (06. 11. – 22. 11.) 3 12,7±13,20 Premalo podataka/ insufficient data 9 82,4±136,82 4 82,4±32,14 3 (10. 12. – 27. 12.) 9 444,2±129,67 16 392,8±180,69 Premalo podataka/ insufficient data 6 387,3±119,33 4. RASPRAVA – Discussion Iako danas već ima dosta znanstvenih radova koji ukazuju kako vanjski čimbenici mogu prouzročiti otklon od teoretskog omjera spolova 1:1, još uvijek nisu do kraja poznati mehanizmi koji to uzrokuju. Međutim, čini se da hranidbeni (trofički) čimbenik igra ključnu ulogu (Enright i sur., 2001.). U ovome istraživanju nisu nađene razlike koje bi ukazivale na ovu pojavu, iako je izmjena podjednakog odnosa muških i ženskih plodova prve godine nazočna. Tako je lovne godine 2007/.2008. omjer spolova bio 1:1,21 (45:55 %) u korist ženskih plodova, a godinu dana poslije 1,09:1 (52:48 %) u korist muških (tablica 1.). Uzrok nepravilnom odnosu spolova u lovnoj godini 2007/2008. mogao bi biti eks tremno toplo i vrlo sušno ljeto 2007. godine, ili je jed nostavno razlika uvjetovana uzorkom. Kao mjera uhranjenosti košuta ovdje je korišten na terenu lako mjerljivi parametar – neto tjelesna masa, međutim, čini se da ona nema znatniji utjecaj na spolni odnos potomstva. Tjelesna masa je najbolji indikator kondicije grla, a jednako tako ju nije teško mjeriti. Osim toga, dokazano je da ona utječe na preživljavanje tijekom prve godine života i na duljinu životnog vijeka, utječe na starost kada grlo prvi puta pristupa parenju, zatim na stopu ostvarenog prirasta, fekunditet i na razvoj trofeja kod mužjaka (Clutton-Brock i sur. 1982., Langvatan i sur. 2004, Peter i sur. 2003, Silby i sur. 2003, Charles i sur. 2003, Jerina 2007, Krukk i sur. 1999b). Usput, mogao se koristiti i neki drugi kriterij kondicije (masa – ili čak indeks bubrežnog loja, masa mezenteričke masti, boja koštane srži dugih kostiju) jer su svi u pozitivnoj ovisnosti s neto masom grla (Mitchell i sur., 1986.), ali i njih treba uzeti s rezervom. Enright i sur. (2001.) su kod jelena lopatara u kontroliranom uzgoju utvrdili veliku razliku u omjeru spolova teladi kod košuta hranjenih hranom koja je sadržavala visoku koncentraciju energije (omjer spolova bio je 75:25 % u korist muške teladi) u odnosu na telad košuta koje su hranjene hranom niskog sadržaja energije (omjer spolova bio je 46:54 % u korist ženske teladi). Suprotno tomu, Luna-Estrada i sur. (2006) u sličnom pokusu sa škotskim jelenom nisu dobili stati stički značajnu razliku u omjeru spolova teladi glede različite uhranjenosti košuta, pa zaključuju da omjer spolova diktira neki drugi mehanizam. S time u vezi treba se napomenuti kako je tijekom dvije lovne godine bilo odstrijeljenih košuta koje nisu imale plod, međutim, čini se da nisu nazočne u značajnijoj frekvenciji, što bi moglo biti u svezi s dobrim hranidbenim (trofičkim) čimbenicima (usmeno: Degmečić). Istraživanja utjecaja uhranjenosti roditelja na omjer spolova u populaciji, osim kod jelena običnog i jelena lopatara, dokazana su i kod drugih vrsta dvopapkara i to kod: . Životinja uzgajanih u zatočeništvu: svinja – Sus scrofa domesticus (Meikle i sur., 1996); grivasta ovca – Ammotragus laervia (Cassinello i sur. 1996); ovca – Ovis aries (Kent i sur.1995); . Poludomestificiranih dvopapkara: sob (Kojola i Eloranta, 1989, Kojola, 1997); bizon – Bison bison (Rutberg, 1986); . U slobodnoj prirodi – srna obična (Wauters i sur., 1995); bjelorepi jelen – Odocoileus virginianus (Ditchkoff i sur.,2002). Možda je za operativu najznačajniji ovaj čimbenik kod srne. Poznato je da srna obično nosi blizance (čak i tri u leglu), ali Wauters i sur.(1995) pronašli su kako je apsolutna razlika između embrija u istom leglu veća ako su embriji različitog spola (t = -2,74; d.f. = 21.1; P = 0,012), a kod srna neto tjelesne mase od 18 kg utvrđeno je kako su u maternici nosile isključivo muške plodove. Ishrana bi trebala igrati ključnu ulogu u gospodarenju s prirodnim populacijama divljači. Problem je što većina znanstvenika, koji su vršili istraživanja odnosa spolova u potomstvu jelena običnog u prirodnim uvjetima, nisu detaljnije obradili trofičke (hranidbene) čimbenike u staništu. Michell i sur. (1986) opisuju kako je stanište na otoku Rhum uglavnom bez stabala, izraženih inklinacija u kojima dominira travnjačka vegetacija (prvenstveno tip Calluna-Molinia-Trichophorum, a manje travnjaci Agrostis-Festuca). Usprkos tomu, au- tori navode da je na ovom staništu jelenska divljač po |