DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 54     <-- 54 -->        PDF

D. Degmečić, K. Krapinec, T. Florijančić: ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA SPOL TELADI JELENA OBIČNOG ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 279-287
Tablica 5. Tjelesna masa plodova u odnosu na kohortu i lovnu godinu


Table 5 Body mass of foetuses according to cohort and hunting year


2007/2008 mužjaci / 2007/2008 ženke / 2008/2009 mužjaci / 2008/2009 ženke /
Razdoblje odstrela male female male female
Cohorts
n
Arit. sredina /
Mean (g) n
Arit. sredina /
Mean (g) n
Arit. sredina /
Mean (g) n
Arit. sredina /
Mean (g)
1 (06. 11. – 22. 11.) 3 12,7±13,20
Premalo podataka/
insufficient data 9 82,4±136,82 4 82,4±32,14
3 (10. 12. – 27. 12.) 9 444,2±129,67 16 392,8±180,69
Premalo podataka/
insufficient data 6 387,3±119,33


4. RASPRAVA – Discussion
Iako danas već ima dosta znanstvenih radova koji
ukazuju kako vanjski čimbenici mogu prouzročiti otklon
od teoretskog omjera spolova 1:1, još uvijek nisu
do kraja poznati mehanizmi koji to uzrokuju. Međutim,
čini se da hranidbeni (trofički) čimbenik igra ključnu
ulogu (Enright i sur., 2001.). U ovome istraživanju
nisu nađene razlike koje bi ukazivale na ovu pojavu,
iako je izmjena podjednakog odnosa muških i ženskih
plodova prve godine nazočna. Tako je lovne godine
2007/.2008. omjer spolova bio 1:1,21 (45:55 %) u korist
ženskih plodova, a godinu dana poslije 1,09:1


(52:48 %) u korist muških (tablica 1.). Uzrok nepravilnom
odnosu spolova u lovnoj godini 2007/2008.
mogao bi biti eks tremno toplo i vrlo sušno ljeto 2007.
godine, ili je jed nostavno razlika uvjetovana uzorkom.
Kao mjera uhranjenosti košuta ovdje je korišten na
terenu lako mjerljivi parametar – neto tjelesna masa,
međutim, čini se da ona nema znatniji utjecaj na spolni
odnos potomstva. Tjelesna masa je najbolji indikator
kondicije grla, a jednako tako ju nije teško mjeriti.
Osim toga, dokazano je da ona utječe na preživljavanje
tijekom prve godine života i na duljinu životnog vijeka,
utječe na starost kada grlo prvi puta pristupa parenju,
zatim na stopu ostvarenog prirasta, fekunditet i na razvoj
trofeja kod mužjaka (Clutton-Brock i sur.
1982., Langvatan i sur. 2004, Peter i sur. 2003,
Silby i sur. 2003, Charles i sur. 2003, Jerina
2007, Krukk i sur. 1999b).


Usput, mogao se koristiti i neki drugi kriterij kondicije
(masa – ili čak indeks bubrežnog loja, masa mezenteričke
masti, boja koštane srži dugih kostiju) jer su
svi u pozitivnoj ovisnosti s neto masom grla (Mitchell
i sur., 1986.), ali i njih treba uzeti s rezervom.


Enright i sur. (2001.) su kod jelena lopatara u
kontroliranom uzgoju utvrdili veliku razliku u omjeru
spolova teladi kod košuta hranjenih hranom koja je sadržavala
visoku koncentraciju energije (omjer spolova
bio je 75:25 % u korist muške teladi) u odnosu na telad
košuta koje su hranjene hranom niskog sadržaja energije
(omjer spolova bio je 46:54 % u korist ženske teladi).
Suprotno tomu, Luna-Estrada i sur. (2006) u
sličnom pokusu sa škotskim jelenom nisu dobili stati


stički značajnu razliku u omjeru spolova teladi glede
različite uhranjenosti košuta, pa zaključuju da omjer
spolova diktira neki drugi mehanizam. S time u vezi
treba se napomenuti kako je tijekom dvije lovne godine
bilo odstrijeljenih košuta koje nisu imale plod, međutim,
čini se da nisu nazočne u značajnijoj frekvenciji,
što bi moglo biti u svezi s dobrim hranidbenim (trofičkim)
čimbenicima (usmeno: Degmečić).


Istraživanja utjecaja uhranjenosti roditelja na omjer
spolova u populaciji, osim kod jelena običnog i jelena
lopatara, dokazana su i kod drugih vrsta dvopapkara i
to kod:
.
Životinja uzgajanih u zatočeništvu: svinja – Sus


scrofa domesticus (Meikle i sur., 1996); grivasta


ovca – Ammotragus laervia (Cassinello i sur.


1996); ovca – Ovis aries (Kent i sur.1995);
.
Poludomestificiranih dvopapkara: sob (Kojola i


Eloranta, 1989, Kojola, 1997); bizon – Bison


bison (Rutberg, 1986);


.
U slobodnoj prirodi – srna obična (Wauters i sur.,


1995); bjelorepi jelen – Odocoileus virginianus


(Ditchkoff i sur.,2002).


Možda je za operativu najznačajniji ovaj čimbenik
kod srne. Poznato je da srna obično nosi blizance (čak i
tri u leglu), ali Wauters i sur.(1995) pronašli su kako
je apsolutna razlika između embrija u istom leglu veća
ako su embriji različitog spola (t = -2,74; d.f. = 21.1;
P = 0,012), a kod srna neto tjelesne mase od 18 kg utvrđeno
je kako su u maternici nosile isključivo muške
plodove.


Ishrana bi trebala igrati ključnu ulogu u gospodarenju
s prirodnim populacijama divljači. Problem je što
većina znanstvenika, koji su vršili istraživanja odnosa
spolova u potomstvu jelena običnog u prirodnim uvjetima,
nisu detaljnije obradili trofičke (hranidbene) čimbenike
u staništu. Michell i sur. (1986) opisuju kako
je stanište na otoku Rhum uglavnom bez stabala, izraženih
inklinacija u kojima dominira travnjačka vegetacija
(prvenstveno tip Calluna-Molinia-Trichophorum,
a manje travnjaci Agrostis-Festuca). Usprkos tomu, au-
tori navode da je na ovom staništu jelenska divljač po