DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 55 <-- 55 --> PDF |
D. Degmečić, K. Krapinec, T. Florijančić: ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA SPOL TELADI JELENA OBIČNOG ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 279-287 kazivala iznadprosječni tjelesni i reproduktivni napredak nego negdje drugdje u Škotskoj. Za usporedbu, na otoku Rhum je neto masa košuta u studenome iznosila 48,9 ± 1,4 kg (laktirajuće košute s teladi, n = 16), odnosno 62,0 ± 1,2 kg (nelaktirajuće košu te, odnosno košute bez teladi; n = 8), što je dosta manje nego u Baranji (tablica 3.), ali se radi o ekotipu jelena koji je razmjerno dobro prilagođen životu u krajobrazu gdje dominiraju travnjaci. Iako u pojedinim godinama može biti veći udio muške teladi u populaciji Rose i sur. (1998) pronašli su kako već tijekom prvog ljeta ženska telad ima signifikantno višu stopu preživljavanja (Medijan = 0,91) od muške (Medijan = 0,86), a ovo se napose očituje tijekom prve zime (medijan = 0,91, respektivno medijan = 0,77). Ono što čude je da isti znanstvenici nisu našli signifikantnu povezanost između stope mortaliteta i tjelesne mase adultnih jedinki, ali to može biti povezano s činjenicom da na otoku Rhum, gdje je vršeno istraživanje, nema krupnih predatora. Na omjer spolova u teladi, prema Kruuk i sur. (1999a.) utječe i gustoća populacije. Tako bi, prema njihovoj regresiji, ovaj omjer, kod gustoće populacije od 5 grla/100 ha bio 60 % u korist muške teladi, a već kod 15 grla/100 ha pao na 50:50 %. Vremenski čimbenici također utječu na omjer spolova u mladunčadi. Kruuk i sur, (1999a.) su, primjerice, pronašli signifikantnu negativnu korelaciju (R2=-0.0128; t=-3,03, d.f. = 23, P = 0,00; r = -0.543) između količine oborina od studenoga do siječnja i pos tot ka muškog potomstva u populaciji. Tijekom odstrela na području Šumarije Tikveš gustoća populacije iznosila je 6,91 grla/100 ha (2007./2008.) i 7,27 grla/100 ha (2008./2009.), što bi se moglo zaokružiti na 7 grla/100 ha (nije uzeta lovnoproduktivna površina nego stvarna površina koju jelenska divljač naseljava, što je puno bliže stvarnosti), dakle između promatranih godina to ne čini neku značajniju razliku u brojnosti divljači. Povezano s trofičkim uvjetima, treba naglasiti kako je godišnja prihrana jelenske divljači na području Šumarije Tikveš 50 t suhe hrane, 100 t zrnate, 100 t koncentrata (smjese) i 130 t sočne hrane, odnosno ukupno oko 3 t/100 ha godišnje. Dakle, ne bi trebalo biti nekih značajnijih fluktuacija u dostupnosti hrane, ali se prve lovne godine ipak dogodio otklon od ujednačenog omje ra spolova. Teško je reći što je izazvalo ovaj otklon. U konačnici ne mora značiti da je on i bio u populaciji, jer se radi o otklonu u uzorku, odnosno u od strijeljenim košutama. Dakle, odstupanje je moglo biti izazvano i greškom uzorka. Stoga je potrebno načiniti ovakvo istraživanje na istom lokalitetu za dulji niz godina. Dobro poznavanje ovih mehanizama moglo bi imati veliku ulogu u kvaliteti gospodarenja divljim dvopapkarima. Prema Kruuk i sur. (1999a.) 10 % fluktuacije u gustoći populacije mogu znatno utjecati na ujednačenost omjera spolova potomstva, te povećati pogreške u određivanju odstrelnih kvota i prirasta kod malih populacija (takve su kod nas u lovištima izvan Baranje). Vani je ovaj fenomen već dugo poznat, pa se i u lovištima ove spoznaje koriste kako bi se maksimizirao udio mužjaka u potomstvu. 5. ZAKLJUČAK – Conclusion Čimbenici koji uvjetuju odnos spolova potomstva divljih životinja, osobito dvopapkara) istražuju se već dulje od 30 godina. Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju kako postoje znatne fluktuacije u omjeru spolova mladunčadi neke populacije, a najčešće su vezane uz trofičke uvjete. Zna se da uhranjenije ženke na svijet donose više muških potomaka. U ovome radu pokušalo se ovu problematiku primijeniti na jelenskoj divljači Baranje. Ustanovljeno je kako je omjer spolova plodova u košuta odstrijeljenih u dvije uzastopne lovne godine (2007/2008. i 208./2009) bio različit (1:21, od nosno 1.09:1). Rezultati testova neto masa košuta, kao jednim od ključnih parametara populacije, nisu pokazali signifikantnu povezanost glede određivanja spola u buduće teladi. Međutim, utvrđena je, doduše nesignifikanta, klimatska razlika u ljetno godišnje doba između dviju lovnih godina. Naime, 2007. godine za bilježeno je ekstremno toplo i vrlo suho ljeto. Budući da je poznavanje zakonitosti nasljeđivanja bitno u gospodarenju prirodnim populacijama divljih dvopapkara (ali i ostalih vrsta divljači), bilo bi dobro provesti ovakva istraživanja kod nas. 6. LITERATURA – References Cassinello, J., High-ranking females bias their investment in favour of male calves in captive Ammotragus laervia. Behav. Ecol. Sociobiol. 38: 417–424. Charles, H., J. Godfray, M.Rees, 2003: Population growth rates: issues and an application. Wildlife population growth rates. 285–308. Clutton-Brock, T. H.; S. D. Albon, F. E. Gin- ness, 1984: Maternal dominance, breeding success and birth sex rations in red deer. Nature 308: 358–360. Clutton-Brock, T. H., S. D. Albon, F. E. Gin- ness, 1986: Great expectations: Dominance, breeding success and offspring sex rations in red deer. An.Behav. 34: 460–471. |