DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 55     <-- 55 -->        PDF

D. Degmečić, K. Krapinec, T. Florijančić: ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA SPOL TELADI JELENA OBIČNOG ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 279-287
kazivala iznadprosječni tjelesni i reproduktivni napredak
nego negdje drugdje u Škotskoj. Za usporedbu, na
otoku Rhum je neto masa košuta u studenome iznosila
48,9 ± 1,4 kg (laktirajuće košute s teladi, n = 16), odnosno
62,0 ± 1,2 kg (nelaktirajuće košu te, odnosno košute
bez teladi; n = 8), što je dosta manje nego u Baranji (tablica
3.), ali se radi o ekotipu jelena koji je razmjerno
dobro prilagođen životu u krajobrazu gdje dominiraju
travnjaci.


Iako u pojedinim godinama može biti veći udio
muške teladi u populaciji Rose i sur. (1998) pronašli su
kako već tijekom prvog ljeta ženska telad ima signifikantno
višu stopu preživljavanja (Medijan = 0,91) od
muške (Medijan = 0,86), a ovo se napose očituje tijekom
prve zime (medijan = 0,91, respektivno medijan = 0,77).
Ono što čude je da isti znanstvenici nisu našli signifikantnu
povezanost između stope mortaliteta i tjelesne
mase adultnih jedinki, ali to može biti povezano s činjenicom
da na otoku Rhum, gdje je vršeno istraživanje,
nema krupnih predatora.


Na omjer spolova u teladi, prema Kruuk i sur.
(1999a.) utječe i gustoća populacije. Tako bi, prema
njihovoj regresiji, ovaj omjer, kod gustoće populacije
od 5 grla/100 ha bio 60 % u korist muške teladi, a već
kod 15 grla/100 ha pao na 50:50 %.


Vremenski čimbenici također utječu na omjer spolova
u mladunčadi. Kruuk i sur, (1999a.) su, primjerice,
pronašli signifikantnu negativnu korelaciju
(R2=-0.0128; t=-3,03, d.f. = 23, P = 0,00; r = -0.543) između
količine oborina od studenoga do siječnja i pos tot
ka muškog potomstva u populaciji. Tijekom odstrela


na području Šumarije Tikveš gustoća populacije iznosila
je 6,91 grla/100 ha (2007./2008.) i 7,27 grla/100 ha
(2008./2009.), što bi se moglo zaokružiti na 7 grla/100
ha (nije uzeta lovnoproduktivna površina nego stvarna
površina koju jelenska divljač naseljava, što je puno
bliže stvarnosti), dakle između promatranih godina to
ne čini neku značajniju razliku u brojnosti divljači. Povezano
s trofičkim uvjetima, treba naglasiti kako je godišnja
prihrana jelenske divljači na području Šumarije
Tikveš 50 t suhe hrane, 100 t zrnate, 100 t koncentrata
(smjese) i 130 t sočne hrane, odnosno ukupno oko
3 t/100 ha godišnje. Dakle, ne bi trebalo biti nekih značajnijih
fluktuacija u dostupnosti hrane, ali se prve
lovne godine ipak dogodio otklon od ujednačenog
omje ra spolova. Teško je reći što je izazvalo ovaj otklon.
U konačnici ne mora značiti da je on i bio u populaciji,
jer se radi o otklonu u uzorku, odnosno u
od strijeljenim košutama. Dakle, odstupanje je moglo
biti izazvano i greškom uzorka. Stoga je potrebno načiniti
ovakvo istraživanje na istom lokalitetu za dulji niz
godina.


Dobro poznavanje ovih mehanizama moglo bi imati
veliku ulogu u kvaliteti gospodarenja divljim dvopapkarima.
Prema Kruuk i sur. (1999a.) 10 % fluktuacije
u gustoći populacije mogu znatno utjecati na ujednačenost
omjera spolova potomstva, te povećati pogreške u
određivanju odstrelnih kvota i prirasta kod malih populacija
(takve su kod nas u lovištima izvan Baranje).
Vani je ovaj fenomen već dugo poznat, pa se i u lovištima
ove spoznaje koriste kako bi se maksimizirao
udio mužjaka u potomstvu.


5. ZAKLJUČAK – Conclusion
Čimbenici koji uvjetuju odnos spolova potomstva
divljih životinja, osobito dvopapkara) istražuju se već
dulje od 30 godina. Rezultati dosadašnjih istraživanja
ukazuju kako postoje znatne fluktuacije u omjeru spolova
mladunčadi neke populacije, a najčešće su vezane
uz trofičke uvjete. Zna se da uhranjenije ženke na svijet
donose više muških potomaka. U ovome radu pokušalo
se ovu problematiku primijeniti na jelenskoj divljači
Baranje. Ustanovljeno je kako je omjer spolova plodova
u košuta odstrijeljenih u dvije uzastopne lovne
godine (2007/2008. i 208./2009) bio različit (1:21, od


nosno 1.09:1). Rezultati testova neto masa košuta, kao
jednim od ključnih parametara populacije, nisu pokazali
signifikantnu povezanost glede određivanja spola
u buduće teladi. Međutim, utvrđena je, doduše nesignifikanta,
klimatska razlika u ljetno godišnje doba između
dviju lovnih godina. Naime, 2007. godine za bilježeno
je ekstremno toplo i vrlo suho ljeto. Budući da je poznavanje
zakonitosti nasljeđivanja bitno u gospodarenju
prirodnim populacijama divljih dvopapkara (ali i ostalih
vrsta divljači), bilo bi dobro provesti ovakva istraživanja
kod nas.


6. LITERATURA – References
Cassinello, J., High-ranking females bias their investment
in favour of male calves in captive Ammotragus
laervia. Behav. Ecol. Sociobiol. 38:
417–424.


Charles, H., J. Godfray, M.Rees, 2003: Population
growth rates: issues and an application. Wildlife
population growth rates. 285–308.


Clutton-Brock, T. H.; S. D. Albon, F. E. Gin-
ness, 1984: Maternal dominance, breeding success
and birth sex rations in red deer. Nature 308:
358–360.


Clutton-Brock, T. H., S. D. Albon, F. E. Gin-
ness, 1986: Great expectations: Dominance,
breeding success and offspring sex rations in red
deer. An.Behav. 34: 460–471.