DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 59 <-- 59 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 289-300 UDK 630* 232.3 + 422 EKOFIZIOLOŠKI ODZIV SUNCU IZLOŽENIH SADNICA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) PRI RAZLIČITIM RAZINAMA GNOJIDBE ECOPHYSIOLOGICAL RESPONSE OF SUN-EXPOSED COMMON BEECH (Fagus Sylvatica L.) SEEDLINGS UNDER DIFFERENT FERTILIZATION LEVELS Nenad POTOČIĆ1, Ivan SELETKOVIĆ1, Matjaž ČATER2, Tomislav ĆOSIĆ3, MARIO ŠANGO4, Mislav VEDRIŠ4 SAŽETAK: Sušenje obične jele (Abies alba Mill.) većih razmjera, prisutno u Hrvatskoj u zadnjih dvadesetak godina, dovelo je do netipičnih stanišnih uvjeta za rast podmlatka obične bukve (Fagus sylvatica L.) na područjima bukovo- jelovih šuma. Ovakav razvoj događaja u kontradikciji je s prihvaćenom šumarskom praksom i poznatim ekološkim zahtjevima bukve (skiofilnost, osjetljivost na sušu). Da bismo odredili osnovne parametre ekofiziološkog odziva klijanaca bukve na uvjete punog osvjetljenja, postavljen je rasadnički pokus s tri razine gnojidbe (2, 4 i 6 g Osmocote Exact kompleksnog mineralnog gnojiva po litri uzgojnog supstrata), s ciljem oponašanja različitih uvjeta plodnosti tla (niska, optimalna i visoka dostupnost hraniva). Za svako tretiranje utvrđena je ukupna biomasa klijanaca (lišće, stabljika, korijen) a biljni materijal analiziran je na sadržaj biogenih elemenata (dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija). Izmjerena je visina i promjer korijenovog vrata biljaka, a morfologija korijena analizirana je pomoću WinRhizo softverskog paketa. Za mjerenja fotosintetskog kapaciteta, krivulje svjetlosnog zasićenja (0, 50, 250, 600 i 1200 µmol/m2s) i A-Ci krivulje (0, 100, 400, 700 i 1000 µmol CO2/l) dobivene su pomoću Li-Cor LI-6400 u kontroliranom okruženju. Visina, promjer i biomasa sadnica povećavala se s dozom gnojiva. Koncentracije N, P i K rasle su s dozom gnojiva, dok su koncentracije Ca i Mg pokazivale negativni učinak prekomjerne gnojidbe pri najvišoj dozi gnojiva. Duljina korijena, površina korijena i broj vrhova bili su najveći u srednjem tretiranju, a korijen se najslabije razvijao pri najvećoj dozi gnojidbe. U svim tretiranjima asimilacijska sposobnost bila je povezana s masom lišća (r2=0,59), koncentracijom N u lišću (r2=0,44) i korijenu (r2=0,58) kao i koncentracijom P u lišću (r2=0,45). Ključne riječi: Bukva, gnojidba, stanje ishrane, biomasa, fotosinteza UVOD – Introduction Obična bukva (Fagus sylvatica L.) značajna je vrsta no mjesto i po površini i po gospodarskim i ostalim vridrveća središnje i južne Europe gdje zauzima dominan t -jed nostima (M atić 2003). U Hrvatskoj bukva je ne sa mo najraširenija vrsta drveća (744 796 ha), nego je i prva 1 Dr. sc. Nenad Potočić, dr. sc. Ivan Seletković, po udjelu u drvnom fondu. U drvnoj zalihi Republi ke Hr Šumarski institut, Jastrebarsko vatske bukva sudjeluje s oko 36 % (Klepac 2003a). 2 Dr. sc. Matjaž Čater, Gozdarski inštitut Slovenije 3 Tomislav Ćosić, dipl. ing., Agronomski fakultet Zagreb Bukva pridolazi u različitim fitocenozama, u čistim 4 Mario Šango, dipl. ing. šum., Mislav Vedriš, dipl. ing. šum. i mješovitim sastojinama. Uz to, bukove šume u Hrvat Šumarski fakultet Zagreb |