DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 61     <-- 61 -->        PDF

N. Potočić, I. Seletković, M. Čater, T. Ćosić, M. Šango, M. Vedriš: EKOFIZIOLOŠKI ODZIV SUNCU ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 289-300
MATERIJALI I METODE – Materials and methods


Pokus je postavljen u rasadniku Hajderovac (Hrvatske
šume d.o.o. Zagreb, Šumarija Kutjevo, UŠP Pože ga)
u proljeće 2007. godine, kao randomizirani blok s tri treti
ranja i tri ponavljanja. Tretiranja su bila sljede ća: I - 2 g
Osmocote standard 5–6 mjeseci (mineralno gnojivo s
pro duženim djelovanjem sastava 15 %N, 9 % P2O5, 9 %
K2O, 3 % MgO, 0.02% B, 0.05 % Cu, 0.40 % Fe, 0.06 %
Mn, 0.02 % Mo, 0.015 % Zn) po litri supstrata, II - 4 g/l,
III - 6 g/l. Proizvođač (Scotts professional, Heerlen, Nizozemska,
www.scottsprofessional.com) preporučuje
koncentraciju od 4 g gnojiva po litri supstrata kao optimalnu.
Za uzgojni supstrat korišten je Litvanski treset, s
pH (HO) 6,6, a sadnice bukve uzgajane su iz sjemena u


2


QPD 12T/18 kontejnerima volumena 750 cm3. Sadnice
su bile uzgajane bez zasjene, osim zasjene koju su zbog
gustog rasporeda sadnje sadnice pružale jedna drugoj, te
u režimu zalijevanja gdje su kontejneri zalijevani do
punog zasićenja supstrata, a zalijevanje je ponavljano
kada se supstrat osušio toliko da se odvaja od stijenke
kontejnera.


Uzorci biljnog materijala za kemijske analize (lišće,
stabljike, korijen) 5 biljaka po tretiranju/ponavljanju
uze ti su u srpnju 2007. godine. Uzorci su sušeni na
105 °C do konstantne mase te izvagani na vagi točnosti
0,01 gram. U usitnjenim uzorcima određen je ukupni
dušik na elementarnom analizatoru Leco CNS 2000. Za
analize ostalih biogenih elemenata (AOAC, 1996) usitnjeni
uzorci spaljeni su mokrim postupkom koncentriranom
sumpornom kiselinom (H2SO4) uz dodatak
katalizatora, perklorne kiseline (HClO4). U uzorcima su
određeni: fosfor kolorimetrijski na UV/VIS spektro fotometru
PE Lambda 1A, a kalij, kalcij i magnezij
izrav no iz filtrata na atomskom apsorpcijskom spektrofotometru
PE 3110.


Izmjere fotosinteze obavljene su u srpnju 2007. godi ne
na po jednoj prosječnoj biljci u svakom tretiranju/ponavljanju
pomoću Li-Cor LI-6400 prenosivog sustava s
kivetom za listače i izvorom svjetlosti. Sustav izmjera
temelji se na razlikama CO2 i H2O tijekom zraka koji
prolazi kroz mjernu kivetu. Upotrijebili smo miješalicu
s izvorom CO2 za održavanje točne koncentracije. Su


stav kontrolira svjetlost, temperaturu, koncentraciju
H2O i CO2 te protok plinova iz čega izračunava asimilaciju.
Svjetlosne saturacijske krivulje dobivene su na
konstantnoj temperaturi (20 °C), 350 µmol CO2/l i različitim
intenzitetima svjetlosti (0, 50, 250, 600 and
1200 µmol/m2s), a A-CO2 krivulje pri konstantnom intenzitetu
svjetlosti (800 µmol/m2s) i različitim koncentracijama
CO2 (0, 100, 400, 700 i 1000 µmol CO2/l). U
nastavku teksta koristit ćemo sljedeće kratice: asimilacija
pri najvećem intenzitetu svjetlosti = AL, asimila


max


cija pri najvećoj koncentraciji CO2 = A CO2,


max


kompenzacijska točka za svjetlost = LCP L, kompenzacijska
točka za CO2 = LCP A-CO2.


Visine i promjeri vrata korijena izmjereni su u rujnu
2007. godine i izračunate srednje vrijednosti za svako
tretiranje/ponavljanje. Po tri sadnice u svakom ponavljanju
x tretiranju najbliže tim srednjim vrijednostima
po visini, a zatim po promjeru, uzorkovane su radi
određivanja biomase lišća, stabljika i korijenja.


Korijen je ispran vodom, osušen celuloznom staničevinom
i skeniran. Za analizu pomoću softverskog paketa
WinRhizo odabrani su sljedeći parametri: ukupna
duljina korijena, površina projekcije, oplošje korijena,
prosječni promjer, volumen i broj vrhova.


Za mjerene varijable izračunate su aritmetičke sredine
i standardna devijacija po tretiranjima (koncentracijama
gnojiva), a za parametre korijena i po ponavljanjima.
Utjecaj tretiranja (razine gnojidbe) na kemijski sastav, fotosintezu,
te rast stabljike i korijena ispitan je jednostrukom
analizom varijance. Analize su napravljene uz
razinu značajnosti 0,05. Statistički značajne razlike dodatno
su ispitane Tukey-ovim post hoc testom. Međusobna
povezanost pojedinih varijabli iskazana je Pearsonovim
koeficijentom korelacije (r), uz razinu statističke značajnosti
0,05. Za izračun korelacije korišteni su prosječni
podaci svake analize po tretiranju/ponavljanju (devet podataka
za svaku varijablu), jer su mjerenja raznih varijabli
napravljena na različitom broju biljaka. Za statističku
obradu i grafičke prikaze korišten je programski paket
Statistica 7.1 (Statsoft, Inc. 2006).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Results and discussion


Koncentracije biogenih elemenata u lišću, stabljici i korijenu


Concentrations of mineral nutrients in leaves, stems and roots


Tablica 1. Normalne koncentracije biogenih elemenata u potpuno razvijenom lišću obične bukve
(Bergmann 1992).


Table 1
Normal concentrations of mineral nutrients in fully developed leaves of common beech
(Bergmann 1992).


291
Element
Mineral nutrient N P K Ca Mg
(mg/g suhe tvari) 19,0-1,5-10,0-3,0-1,5-
(mg/g DW) 25,0 3,0 15,0 15,0 3,0