DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 64 <-- 64 --> PDF |
N. Potočić, I. Seletković, M. Čater, T. Ćosić, M. Šango, M. Vedriš: EKOFIZIOLOŠKI ODZIV SUNCU ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 289-300 kalija u stabljici značajno rastu s dozom gnojiva (kao i u lišću), koncentracije kalcija padaju (ali ne statistički značajno), a koncentracije magnezija rastu do gnojidbe 4 g/l, a zatim padaju, ali ne ispod vrijednosti utvrđenih za gnojidbu 2 g/l supstrata (Tablica 3., Slika 2). Koncentracija dušika u stabljici pozitivno korelira s masom lišća (r = 0,69) i asimilacijom (r = 0,67), koncentracija fosfora korelira pozitivno s asimilacijom (r = 0,67), a koncentracija kalcija korelira negativno s asimilacijom (r = - 0,80) i disanjem (r = - 0,70). Ovo pripisujemo bržem rastu intenzivnije gnojenih biljaka za koji je odgovoran ponajprije dušik. Koncentracije dušika i fosfora (Slika 3) u korijenu signifikantno su rasle s dozom gnojiva; koncentracije ostalih analiziranih elemenata nisu imale tako jasan Slika 3. Koncentracije fosfora (mg/g suhe tvari) u korijenu sad- trend (Tablica 4). Zanimljivo je kako je utvrđena pozi nica bukve po tretiranjima. Okomiti stupci predstavljaju tivna korelacija (r = 0,68) koncentracija kalcija u kori-0,95 interval pouzdanosti. jenu i prosječnog promjera korijena, što je posljedica Figure 3 Phosphorus concentrations (mg/g DW) in beech roots by treatment. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. gradivne uloge kalcija u biljnom organizmu (M a r schner 2002, Bergmann 1992). izravan utjecaj fosfora u korijenu na rast biomase, već Koncentracija dušika u korijenu pozitivno korelira pokazuje da su biljke kod viših razina gnojidbe, koje su s asimilacijom (r = 0,76), a fosfor pozitivno korelira s rezultirale većom masom nadzemnog dijela biljke, pomasom lista (r = 0,67) i stabljike (0,68). Ovo ne znači hranjivale dio fosfora u korijen kao rezervu. Visine biljaka i promjer vrata korijena Height of plants and root collar diameter Tablica 5. Deskriptivna statistika i rezultati analize varijance za visine i promjer vrata korijena bukovih sadnica Table 5 Descriptive statistics and the results of ANOVA for heights and root collar diameter of beech seedlings Izmjera Tretiranje ANOVA Tukey post hocMeasurement Treatment N a.s. st.dev. F p . 332 26,0783 7,3262 Visina (cm) tretiranje 1 123 22,5772 6,4019 Height tretiranje 2 118 27,5254 6,9056 tretiranje 3 91 28,9341 7,2185 26,9004 0,0000 (1) (2,3) Promjer vrata . 332 4,3705 1,0937 korijena (mm) tretiranje 1 123 3,7642 0,9350 Root collar tretiranje 2 118 4,6441 1,0744 diameter tretiranje 3 91 4,8352 0,9459 37,6177 0,0000 (1) (2,3) Visine sadnica i njihov promjer vrata korijena imaju povoljan odziv na povećane doze gnojiva, iako nismo utvrdili statistički značajne razlike tretiranja 2 i 3 (4 g/l, odnosno 6 g/l). Prema istraživanjima Stilinovića (1987) promjer korijenovog vrata jedan je od najvažnijih kriterija kvalitete sadnica listača, međutim, klasiranje sadnica bukve u našoj praksi provodi se samo prema kriteriju visine sadnica: prva klasa 20–30 cm, druga klasa 10–20 cm). Prema toj klasifikaciji sadnice iz svih tretiranja pripadaju u prvu klasu kvalitete. U našem drugom pokusu (Seletković i Potočić, neobjavljeno) u kojemu su sadnice uzgajane u supstratu koji odgovara srednjem tretiranju u ovom pokusu, uz korištenje zasjene, dobivene su znatno više vrijednosti: srednji pro mjer vrata korijena od 4,8 do 5,4 mm (u ovisnosti o ponavljanju), a visine sadnica od 37,9 do 42,0 cm. Visina i promjer vrata korijena u pozitivnoj su korelaciji s biomasom lišća (rvisina = 0,87, rpromjer = 0,80) i stabljike (rvisina = 0,68, rpromjer = 0,86), koncentracijama dušika (rvisina = 0,88, rpromjer = 0,92) i fosfora u lišću = 0,80, rpromjer = 0,80), dušika u stabljici (rvisina = 0,85, rpromjer = 0,85), fosfora u stabljici (rvisina = 0,82, rpromjer = 0,84), dušika u korijenu (rvisina = 0,88, rpromjer = 0,79), fosfora u korijenu (rvisina = 0,85, rpromjer = 0,87), asimilacijom (rvisina = 0,86, (rvisina = 0,64) i disanjem biljaka (rvisina = 0,73). rpromjer |