DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 68 <-- 68 --> PDF |
N. Potočić, I. Seletković, M. Čater, T. Ćosić, M. Šango, M. Vedriš: EKOFIZIOLOŠKI ODZIV SUNCU ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 289-300 A L povećava se s koncentracijom dušika u svim nama bukve na više lokacija u Sloveniji u 2005. i 2006. max dijelovima biljke (list: r = 0,67, stabljika: r = 0,67 , ko-godini pri istim uvjetima mjerenja – na otvorenome, bez rijen: r = 0,76), i povećanom masom lišća (r = 0,77). zastora krošanja (Čater , neobjavljeno, Tablica 8.). Bu- Asimilacijske vrijednosti bukovog pomlatka nalaze kove sadnice su pri različitim količinama CO2 pokazale nešto više vrijednosti Anego mjerenja na terenu. se u okviru vrijednosti izmjerenih u prirodnim sastoji-max Tablica 8. Vrijednosti AL i A - CO2 u prirodnim bukovim sastojinama u Sloveniji max max Table 8 Values of AL and A- CO2 in beech natural stands in Slovenia max max Ploha -Plot A max L (µmol /m2s) A max CO2 (µmol /m2s) Brička 11,9±1,1 12,3±0,5 Kladje 10,6±0,9 10,1±0,6 Vrhovo 13,0±0,8 9,4±0,8 Snežna jama 8,0±0,7 9,8±0,5 Rajhenav 8,3±0,7 13,4±1,0 ZAKLJUČCI – Conclusions S obzirom da je ovo istraživanje provedeno za vrijeme prve godine starosti bukovih sadnica, postignuti rezultati mogu se primijeniti u praksi samo uz određeni oprez. Međutim, odziv biljaka na gnojidbu bio je uvijek u skladu s našim očekivanjima, a razlikovao se prema istraživanom parametru. Bez obzira na uvjete punog osvjetljenja sadnica i neredovitu opskrbu vodom u svim fazama uzgoja u rasadniku, možemo zaključiti kako su sadnice pokazale standardan ekofiziološki odziv na gnojidbena tretiranja, što nam govori kako bi unatoč promijenjenim stanišnim uvjetima u bukovo-jelovim sastojinama pomladak bukve mogao zadržati sposobnost prilagodbe okolišu. Svjetlost, hraniva, voda i CO2 su abiotski čimbenici važni za rast, što potvrđuju i rezultati našeg pokusa. Sporiji rast sadnica bukve u pokusu, uzimajući u obzir da mjereni ekofiziološki parametri nisu bili poremećeni, vjerojatno je posljedica ograničene dostupnosti vode uslijed povećane transpiracije. U istraživanju odnosa utjecaja klime na oštećenost krošanja bukve na Medvednici (Seletković i dr. 2008) utvrđeno je kako oborina ima dominantno značenje za vitalitet bukve. Činjenica da su asimilacija i rast sadnica bili najveći pri najvećoj razini gnojidbe, govori nam o važnosti ishrane za obnovu bukovo-jelovih sastojina zahvaćenih sušenjem jele. Pri tome se najbolji razvoj pomlatka bukve može očekivati na tlima bogatim hranivima. LITERATURA – References AOAC, 1996: Official methods of analysis, Association of Official Analytical Chemists, Washington DC. Bagherzadeh,A., R. Brumme, F. Beese, 2008: Biomass and nutrients allocation in pot cultured beech seedlings: influence of nitrogen fertilizer. Journal of Forestry Research 19(4): 263–270. Baule, H., C. Fricker, 1971: Đubrenje šumskog drveća. Jugoslovenski poljoprivredno šumarski cen tar, Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šu marstvu br. 78, 223 str. Ber gmann, W. (Ur.), 1992: Nutritional Disorders of Plants – Development, Visual and Analytical Diagnosis. Gustav Fischer Verlag Jena etc., 361 pp. Burschel, P., J. Schmaltz, 1965: Die Bedeutung des Lichtes für die Entwicklung junger Buchen. Allg. Forst- u. Jagdzt., 136: 193–210 Cannell, MGR, 1985: Dry-matter partitioning in tree crops. U: MGR Cannell i JE Jackson (Ur.), Attributes of Trees as Crop plants. Huntingdon: Insti tute of Terrestrial Ecology, pp. 160–193 Cannell, MGR, RC Dewer, 1994: Carbon allocation in trees: a review of concepts for modelling. Adv. Ecol. Res. 25, p. 59–104. Čater, M., P. Simončič, 2006: Svetloba, volumska vsebnost vlage v tleh, foliarne analize in biomasa vnešenih bukovih sadik na Brički. U: Simončič, P., Čater, M. (Ur.). Splošne ekološke in gozdnogojitvene osnove za podsadnjo bukve (Fagus sylvatica L.) v antropogenih smrekovih sestojih. Studia forestalia Slovenica, 129. Ljubljana: Gozdarski inštitut Slovenije, Silva Slovenica, p. 112–123. Evans, JR. 1989. Photosynthesis and nitrogen relationships in leaves of C3 plants. Oecologia , 78: 9–19. Ghannoum, O., S. von Caemmerer, L.H. Ziska, J.P. Conroy, 2000: The growth response of C4 plants to rising atmospheric CO2 partial pressure: a reassessment. Plant Cell Environm., 23, p. 931–942. |