DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 237-248 UDK 630* 429 + 851 (001) OŠTEĆENOST STABALA I KAKVOĆA DRVNIH SORTIMENATA HRASTA LUŽNJAKA NA SPAČVANSKOM PODRUČJU DAMAGE OF FOREST TREES AND QUALITY OF TIMBER ASSORTMETS OF PEDUNCULATE OAK ON SPAČVA AREA Ivica TIKVIĆ*, Željko ZEČIĆ*, Damir UGARKOVIĆ*, Darko POSARIĆ** SAŽETAK: Pojava propadanja i odumiranja stabala hrasta lužnjaka jedan je od najznačajnijih gospodarskih i ekoloških problema u šumarstvu Hrvatske. Gospodarski problemi odnose se na smanjenje kakvoće drva, poremećaje u potrajnom gospodarenju te povećanje troškova gospodarenja i smanjenje prihoda. Ekološki problemi odnose se na stalne promjene stanišnih uvjeta i smanjenje stabilnosti šumskih ekosustava. Cilj istraživanja bio je analizirati iskorištenje drvnog obujma različito oštećenih stabala hrasta lužnjaka. Prosječna osutost stabala uz cestu Županja - Lipovac iznosila je 57 %, a na području spačvanskih šuma 24 %. Utvrđeno je intenzivno odumiranje sta bala hrastalužnjaka uz cestu Županja-Lipovac u 2003. godini, koje je iznosilo 30 %. U svim stupnjevima osutosti utvrđena su stabla s biotskim oštećenjima. Kod stabala sa značajnom osutošću krošanja (>25 %) utvrđeno je smanjenje udjela tehničkog drva za oko 10 %, odnosno isto toliko povećanje otpada. Udio furnirskih trupaca kod stabala male i srednje osutosti bio je 50 % veći u odnosu na jako osuta i odumrla stabla. U radu je raspravljena problematika ukupnog iskorištenja drva pri sječi i izradbi te vrijednost drvnih sortimenata vitalnih stabala u odnosu na oštećena i odumrla stabla hrasta lužnjaka. Ključne riječi: propadanje stabala, odumiranje stabala, oštećenost stabala, iskorištenje drvnog obujma stabala, kakvoća drvnih sortimenata 1. UVOD – Introduction Hrast lužnjak (Quercus robur L.) pripada među gla-mećaje u planiranju i gospodarenju te povećanje troš vne gospodarske vrste drveća u Hrvatskoj. On zauzima kova gospodarenja zbog zakorovljenja i izostanka pri rooko 10 % površine šuma ili 201 739 ha, odnosno čini d ne obnove. Ekološki problem se odnosi na stalne oko 14 % drvne zalihe, što je oko 46 milijuna m3 (FRA, promjene stanišnih uvjeta, što zajedno s drugim stres 2005). To je jedna od naših najvrjednijih vrsta drveća, s nim čimbenicima dovodi do propadanja i odumiranja obzirom na financijsku vrijednost koja se ostvaruje pro-stabala hrasta lužnjaka (Vukelić etal., 1997). dajom drvnih sortimenata. Gospodarenje šumama hrasta Razvoj šumskog drveća ovisi o biološkoj i ekološkoj lužnjaka u novije vrijeme opterećeno je pojavom propa ravnoteži. Biološka ravnoteža predstavlja prirodnu zadanja i odumiranja stabala koja poprima sve veće raz stupljenost i brojnost svih ogranizama koji se pojavljujumjere. To je danas najznačajniji gospodarski i ekološki u nekom ekosustavu, a ekološka ravnoteža prirodno staproblem u šumarstvu Hrvatske. Gospodarski problem nje ekoloških čimbenika na koje su se organizmi prilaodnosi se na smanjenje visinskog i debljinskog prirasta, godili. U nizinskim šumskim ekosustavima utvrđene susmanjenje vrijednosti drvnih sortimenata, zatim pore najveće promjene prirodne biološke i ekološke ravnoteže u uspored bi s drugim šumskim ekosustavima. To * Izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić, Doc. dr. sc. Željko Zečić, rezultira promjenom stabilnosti šumskih ekosustava, Damir Ugarković, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10 000, Zagreb, zbog djelovanja različitih biotskih i abiotskih čimbeE- mail: zecic@ nika, uključujući i djelovanje čovjeka (Prpić i Anić , ** Darko Posarić, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o, UŠP 2000). Posljedica tih promjena je smanjivanje vitalnosti Vinkovci, šumarija Otok, Bana Jelačića 22, 32252, Otok |