DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 71 <-- 71 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šum. list br. 5–6, CXXXIII (2009), 301-307 UDK 630* 432.1 (001) ANALIZA RASPODJELE POVRŠINA ZAHVAĆENIH ŠUMSKIM POŽAROM NA OTOCIMA BRAČU, KORČULI I RABU ANALYSIS OF DISTRIBUTION OF AREAS AFFECTED BY FOREST FIRES ON ISLAND OF BRAČ, ISLAND OF KORČULA AND ISLAND OF RAB Roman ROSAVEC*, Damir DOMINKO**, Damir BARČIĆ*, Damir STAREŠINIĆ**, Željko ŠPANJOL*, Katica BILJAKOVIĆ**, Marko OŽURA***, Nera MARKOVIĆ*, Dario BOGNOLO**** SAŽETAK: Šume prekrivaju približno četvrtinu zemljine površine, i kao je dan od najvećih izvora kisika u prirodi važne su za opstanak života na Zemlji. Šumski požari kao vrlo važan fenomen za sam opstanak šuma, uz šumarstvo i ekologiju počeli su se proučavati i u fizici. U fizici je šumski požar prepoznat kao primjer kompleksnog sustava na velikim, kilometarskim skalama. Raču nal ne simulacije omogućile su nova saznanja o šumskim požarima. U radu su korišteni podaci o broju požara i opožarenoj površini, prikupljeni u šumarija ma Brač, Korčula i Rab, u razdoblju od 1991. godine do 2000. godine, koji su obrađeni primjenom fizikalnih modela, pomoću kojih se može saznati kako se požari šire, koji sve parametri i u kojoj mjeri utječu na širenje požara, te naj važnije – kako predvidjeti požare određenih razmjera. Rezultati istraživanja pokazuju da kumulativna raspodjela spaljenih površina na izabranim otocima slijedi zakon potencije u skladu s modelom Malamuda i drugih (1998). Lo garitamski prikaz rezultata je pravac u najvećem dijelu. Nagib odgovara eks po nen tu ., jer je – dNCF/dAF.AF-.. Prema navedenom modelu, ako su poz nati zadani parametri nekog sustava možemo odrediti frekvenciju širenja po žara, koja nam govori kolika je vjerojatnost pojave požara na nekoj površi ni. Skup podataka za naša tri otoka pokazuje da je s obzirom na dobiven nagib pravca za ukupan broj požara a = 1.02 ± 0.02 frekvencija širenja velika, što govori da je vjerojatnost širenja požara manja. Međutim, detaljnijom analizom dvije gru pe podataka za veće požare dobije se veći nagib, što govori da je u idućih neko liko godina rizik od požara velik, i to točno na područjima na koji ma su izgorjele velike površine (na Korčuli čak do 55 km2). Iz dobivenih rezul tata mo guće je zaključiti da se vri jednosti nagiba pravca podudaraju za male i sred nje požare, odnosno za veće frekven cije širenja kod primijenjenog mo dela, dok za veće požare postoje od stupanja kod primjene modela zbog konač nih dimenzija prostora. Dobiveni * Izv. prof. dr. sc. Željko Španjol, doc. dr. sc. Damir Barčić, Roman Rosavec, dipl. ing. šum., Nera Marković, dipl. ing. šum., Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb, e-mail: spanjol@sumfak.hr ** Dr. sc. Katica Biljaković, dr. sc. Damir Starešinić, Damir Dominko, dipl. ing., Institut za fiziku, Bijenička 46, 10 000 Zagreb, e-mail: katica@ifs.hr *** Marko Ožura, dipl. ing. šum., Veleučilište u Karlovcu, Ivana Meštrovića 10, 47 000 Karovac, e-mail: marko.ozura@vuka.hr **** Dario Bognolo, dipl. ing. stroj., Veleučilište u Rijeci, Trpimirova 2/V, 1 000 Rijeka, e-mail: dariobognolo@yahoo.it |