DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 73 <-- 73 --> PDF |
R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić, Ž. Španjol, K. Biljaković, M. Ožura, N. Marković, D. Bognolo: AN... Šum. list br. 5–6, CXXXIII (2009), 301-307 m u d i dr. (1998). U rešetku se nasumično posadi drveće (u polje se može zasaditi samo jedno drvo) u nizu vremenskih serija točno zadanog broja. U određenom trenutku bacimo iskru i od tog polja počinje se širiti vatra. Frekvencija paljenja požara (f) je obrnuto pro s porcionalna broju pokušaja da se posadi drvo u polje prije nego što požar zahvati nasumično odabrano polje. Ako je npr. f= 1/100, to znači da je bilo 99 pokušaja da s se posadi drveće prije nego što se zapali neko polje u 100-tom vremenskom koraku. Ako iskra padne na prazno polje ništa se ne događa, ali ako padne na popunjeno polje, drvo izgori i požar dalje zahvaća iduća susjedna polja. To je načelo osnovnog modela. Za određenu frekvenciju paljenja požara točno je određen broj polja u rešetki (Ng), broj vremenskih koraka (Ns) te broj požara (NF). Računalnom simulacijom dobiva se iz gorjela površina AF (AF je broj drveća uništen u svakom požaru). -. NF/NS~ AF (1) Nekumulativni broj požara u određenom vremenskom koraku iznosi NF/NS i dan je kao funkcija od AF na 2D rešetki dimenzija 128 x 128 za tri frekvencije: f = 1/125, f= 1/500, f= 1/2000. Slika 1. pokazuje tu s ss ne kumulativnu raspodjelu požara na log-log ljestvici. Na gib pravca predstavlja eksponent . (vrijedi zakon po tencija) koji ovisi o frekvenciji. Broj požara za svaki vre menski interval je funkcija broja drveća koje je izgorjelo u svakom od požara. Za svaku frekvenciju širenja požara postojalo je N = 1.638x 109 vremenskih s intervala. Također postoji raspon od malih do velikih po žara, s mnogo više malih nego velikih. Mali i srednji požari dobro zadovoljavaju zakon potencija, uz . = 1.02 do 1.09. Veliki požari pokazuju veća odstupanja (. = -1.16), što se vidi kod frekvencije 1/2000 zbog konačnih dimenzija rešetke. To je učinak ograničene veličine, jer nakon što se raširi po cijeloj rešetki, požar se zaustavlja. Slika 1. Nekumulativna raspodjela broja požara, ovisno o broju izgorjelog drveća za tri frekvencije širenja požara prema Malamudu i dr. (1998). Najveći nagib je dobiven za najmanju frekvenciju. Figure 1 Non-cumulative distribution of fire number in dependence on the number of burnt trees for three fire spread frequencies according to Malamud et al., 1998. The highest gradient was obtained for the smallest frequency. Kod primjene modela na podatke za Brač, Korčulu i Rab, zbog relativno malog broja podataka, koristili smo kumulativnu raspodjelu da bi dobili kvalitativno dobre rezultate. Korištenje nekumulativne raspodjele dalo bi nepouzdana rješenja, s obzirom na malen broj požara imali bismo velika raspršenja. Raspodjelu kumulativnog broja površina NCF za neki interval dobili smo tako da smo odabrali početni interval površina koji sadrži određen broj požara (A1,………), diskretnim poma A10 cima, odnosno povećavanjem intervala, s povećanjem površina koje su bile zahvaćene požarom, povećava se i broj požara. Svaki novi požar uključuje i sve požare na manjim površinama. Za svaki interval izračunali smo metodom najmanjih kvadrata koeficijent nagiba pravca te srednju vrijednost ukupnog broja površina unutar zadanog intervala. Dobiveni parametri prikazani su u međusobnoj ovisnosti na log-log ljestvici. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Rezultati pokazuju da kumulativni broj požara u Grafički prikaz rezultata može se podijeliti u tri poovisnosti o spaljenim površinama slijedi zakon poten-dručja. Prvi dio odnosi se na male površine (1-100 m2). cija (Slika 2.). Logaritamski prikaz rezultata je pravac u najvećem dijelu. Nagib odgovara eksponentu ., jer je -. -dNCF/dAF.AF . Slika 2. Grafički prikaz derivacije kumulativne raspodjele broja svih požara jadranskih otoka Brača, Korčule, Raba u ovis no sti o zahvaćenoj površini u razdoblju od 1991. godine do 2000. godine. Dobiveni eksponent u području površina od jednog hektara do 100 km2 je . = -1.02 ± 0.02. Figure 2 Graphic presentation of the derivation of cumulative distribution of all fires on the Adriatic islands of Brač, Korčula and Rab in dependence on the affected area in the period from 1991 to 2000. The obtained exponent in the area ranges from one hectare to 100 km2 is . = -1.02 ± 0.02. - (dNCF /dAF ) |