DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 75 <-- 75 --> PDF |
R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić, Ž. Španjol, K. Biljaković, M. Ožura, N. Marković, D. Bognolo: AN... Šum. list br. 5–6, CXXXIII (2009), 301-307 Slika 4. Kumulativna raspodjela broja požara ovisno o izgorenoj površini; A - 4000 požara u SAD u razdoblju od 1986. godine do 1995. godine, B – 120 najvećih požara na zapadu SAD do1960. godine, C – 164 požara na Aljasci u razdoblju od 1990. godine do 1991. godine, D – 298 požara u Australiji u razdoblju od 1926. godine do 1991. godine (Malamud i dr. 1998). Figure 4 Cumulative distribution of fire frequency in dependence on burnt areas; A – 4,000 fires in the USA over the time period from 1986 to 1995, B – 120 largest fires in the west of the USA up to 1960, C – 164 fires on Alaska in the period from 1990 to 1991, D – 298 fires in Australia over the time period 1926 – 1991 (Malamud et al. 1998). detaljnijom analizom dvije grupe podataka za veće po-koliko godina rizik od požara velik i to točno na podru žare dobije se veći nagib, što govori da je u idućih ne-čjima na kojima su izgorjele velike površine (na Korčuli čak do 55 km2). S obzirom da smo uzeli podatke za sva tri otoka zajedno, nije jasno vidljiv doprinos svakog pojedinog otoka. Otoci Korčula i Brač najveći doprinos daju malim i srednjim površinama za koje ovaj model daje najbolje rezultate. S druge strane na Rabu u tom razdoblju nije bilo požara koji je zahvatio više od 0.1 km2 površine. Sigurno je na Rabu vjerojatnost pojave velikih požara niska. Dobiveno odstupanje u rezultatu je posljedica statističkog usrednjavanja ukupnog broja požara. Još jedan mogući razlog odstupanja leži u utjecaju vanjskih čimbenika: vremenski uvjeti, klima, vrsta vegetacije, ljudski napori u gašenju požara i dr. Rezultati bi bili indikativniji kada bi bilo moguće obraditi svaki otok zasebno, međutim za sada ne postoji dovoljan broj podataka za svaki otok, iz kojih bi se mogla odrediti frekvencija širenja požara. Slika 5.Kumulativna raspodjela broja požara u SAD od 1970. go- dine do 2000. godine u području s mediteranskom kli- mom ovisno o izgorenoj površini (Malamud i dr. 2005). Figure 5 Cumulative distribution of fire frequency in the USA from 1970 to 2000 in Mediterranean-type climate regions in dependence on burnt areas (Malamud et al. 2005). |