DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 79     <-- 79 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 309-317
UDK 630* 413 + 232


PRVI REZULTATI ISTRAŽIVANJA MOGUĆNOSTI REVITALIZACIJE
KAMENOLOMA OČURA I AUTOHTONIM VRSTAMA DRVEĆA I GRMLJA


INITIAL RESEARCH RESULTS OF THE POSSIBILITY OF REVITALIZING OČURA
II QUERRY WITH AUTOCHTHONOUS TREE AND SHRUB SPECIES


S. PERIĆ1, J. MEDAK2, I. PILAŠ3, B. VRBEK4, M. TIJARDOVIĆ5
SAŽETAK: Na području Republike Hrvatske uvriježena je praksa da se
različiti, krajnje devastirani tereni poput kamenoloma, deponija, odlagališta,
šljunčara, u smislu trajnog zelenog pokrova, biološki revitaliziraju crnim
borom (Pinus nigra Mill.). Korištenje drugih vrsta šumskog drveća te njihova
uporaba u revitalizaciji do sada je kod nas nedovoljno istraženo. U tu je
svrhu, u jesen 2007. godine, osnovano pokusno polje za potrebe istraživanja
biološke sanacije kamenoloma Očura II autohtonim vrstama drveća i grmlja.
Izabrane vrste su crni jasen (Fraxinus ornus), gorski javor (Acer pseudoplatanus),
crna topola (Populus nigra), vrbe (Salix sp.), te kalina (Ligustrum vulgare)
i bodljikava veprina (Ruscus aculeatus).


Podaci o preživljenju nakon dvije sezone evidentiranja ukazuju na bolju
ot pornost na presadnju i na prilagodbu novim uvjetima školovanih sadnica
javora, jasena te vrba i topola od biljaka presađenih iz šume.


Sadnice kaline iz rasadnika nisu pokazale sličnu karakteristiku ranije navedenih
vrsta, kao ni sklonost određenom tipu tla. Najmanje je preživljenje
sadnica iz šume prenešenih na šumsko tlo (68,8 %), a najveće, također šumskih
sadnica, ali na poljoprivrednom tlu (87,5 %).


Ukupno gledajući, može se uočiti kako sadnice iz rasadnika imaju visoko i
približno isto preživljenje i na poljoprivrednom i na šumskom tlu (89,2–89,7 %),
a veće je od preživljenja biljaka presađenih iz šume. Ono se kreće od 73,8 % na
šumskom, do 86,3 % na poljoprivrednom tlu.


Sveukupno preživljenje biljaka (izuzevši veprinu) od 85,0 % vrlo je visoko i
zadovoljavajuće te pokazuje šire mogućnosti odabira vrsta prilikom radova
na biološkoj sanaciji pojedinih kamenoloma od do sada uvriježenih u praksi.


Analizom visinskih klasa, za sve promatrane vrste utvrđen je pomak za 1–4
kla se. Najveći visinski prirast (do 120 cm) imale su sadnice vrba i topola.


Ključne riječi: biološka revitalizacija, pokusno polje, kamenolom
Očura II, autohtone vrste drveća i grmlja, pionirske vrste.


UVOD – Introduction


Kamenolom “Očura” nalazi se u klisuri potoka Oču -poglave. Sa sjeveroistočne strane uzdiže se brežuljkasto
ra na sjeverozapadnom obronku Ivanščice, 6 km od Le-šumsko područje, dok se površinski kop nalazi s južne
strane klisure, gdje se uzdižu brežuljci zapadnog dijela


1 Dr. sc. S. Perić, sanjap@sumins.hr


2 Ivanščice. Osnovna razina zemljišta nalazi se na visini


Mr. sc. J. Medak


3 od 260 m. S južne strane se na zemljište nadovezuje šest


Dr. sc. I. Pilaš
4 Dr. sc. B. Vrbek etaža kamenoloma, s najvećom visi nom od 420 m. Na


5 Dipl. ing. šum. M. Tijardović zapadnoj strani se nadovezuju dvi je etaže s najvećom


Šumarski institut, jastrebarsko Cvjetno naselje 41,


visinom od 310 m do 370 m, a na istočnoj strani četiri


10 450 Jastrebarsko