DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 80 <-- 80 --> PDF |
S. Perić, J. Medak, I. Pilaš, B. Vrbek, M. Tijardović: PRVI REZULTATI ISTRAŽIVANJA MOGUĆNOSTI ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 309-317 etaže s najvećom visinom od 335 m, dok se na sjevernoj strani nalazi jedna etaža visine od 25 m. Kamenolom “Očura” posluje od 1933. i do sada je na tom prostoru izvađeno oko 13 milijuna kubnih metara mineralne sirovine. Jedan je od najvećih kamenoloma dolomita u Hrvatskom zagorju koji proizvodi tehnički kamen i karbonatno punilo (Crnković 1996). Mali broj znanstvenih radova odnosi se na istraživanja u ovom kamenolomu, a vezani su za rudarskogeološka istraživanja (Braun i dr. 1993.; Durin i dr. 1993) te stručnih radova koji su obrađivali potencijalnu mogućnost izgradnje regionalnog odlagališta komunalnog i neopasnog industrijskog otpada (Sažetak prethodne studije o utjecaju na okoliš odlagališta komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na eksploatacijskom polju “Očura”, Izrađivač studije SPP d.o.o. Varaždin, 2004.; Regionalno odlagalište komunalnog otpada Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Međimurske županije, Pregled tehnološko-sigurnosnih pitanja za predstavnike medija i javnosti, IGM d.d. Lepoglava, 2004.) Kada je 2006. godine tvrtka Holcim mineralni agregati d.o.o. preuzela poslovanje kamenoloma Očura, započelo se s aktivnostima vezanim za njegovu sanaciju. Izvršena je biološka sanacija aktivnog kamenoloma, a sukladno tomu namjerava se započeti sanacija rubnih dijelova novoga kamenoloma Očura II po načelu “eksploatacija uz paralelnu revitalizaciju” (Slika 1). Slika 1. Površine kamenoloma devastirane u proizvodnji koje bi se trebale revitalizirati lokalnim biljnim vrstama Figure 1 Areas of querry which were devastated during the production and should be revitalised with local plant species U Hrvatskoj je uvriježena praksa da su se različiti, krajnje devastirani tereni poput kamenoloma, deponija, odlagališta, šljunčara, u smislu trajnog zelenog pokrova, biološki saniraju crnim borom (Pinus nigra Mill.). On je šumska vrsta drveća koja ima vrlo široku ekološku valenciju u pogledu zahtjeva za kvalitetom staništa, hranivima te klimatskim uvjetima. Vodeći se ekološkim principima sanacije želja nam je, kao i vodstvu Holcima, izvršiti sanaciju kamenoloma koristeći autohtone biljne vrste koje će se odabrati na temelju istraživanja provedenih na ovoj pokusnoj plohi. U tu je svrhu u jesen 2007. godine osnovano pokusno polje za potrebe istraživanja biološke sanacije kamenoloma Očura II autohtonim vrstama drveća i grmlja. Osnovni je cilj ovoga pokusa utvrditi mogućnost primjene autohtonih vrsta šumskoga drveća i grmlja u revitalizaciji kamenoloma. Osim osnovnih kriterija kojima se rukovodi u odabiru vrsta za pošumljavanje golih površina, a to su biološke osobine i ekološka svoj stva vrste, te drugih, poput estetskih, zdravstvenih, rekreacijskih i ekonomskih, u ovome su slučaju morali biti zadovoljeni i do datni kriteriji vezani uz problematiku postavljanja pokusa. Veliki rudarski radovi, ponajprije površinski kopovi, često korjenito mijenjaju krajolik i ostavljaju posljedice u prirodnom okolišu. Iz razloga održivog razvoja živog svijeta i iz estetskih razloga, nužno je nakon iskorištavanja kamene sirovine rekultivirati područje zahvata (Tušar 2002). Revitalizaciju sačinjavaju skupne aktivnosti biološke i tehničke sanacije, a proizlazi iz zakonske obveze kojom se predviđa ozelenjavanje i uređenje okoliša nakon prestanka eksploatacije i potrebe da se zemljište oplemeni za nove funkcije. Ravitalizacija predstavlja važnu komponentu u zaštiti okoline i izvodi se s ciljem da se devastirano zemljište vrati u prvotnu ili drugu namjenu te da se kosine osiguraju i spriječi klizanje ili obrušavanje stijenskih masa(Pranjić i Mesec 1992). Za rekultiviranje napuštenih kamenoloma ili njihovih dijelova u prošlosti se nije izdvajao poseban novac, već se područje kamenoloma prepuštalo prirodnoj rekultivaciji, a taj proces teče izuzetno sporo; mjeri se desetljećima, a nije ni moguć na svakoj lokaciji uz vladajuće klimatske prilike (Tušar 2002). U Hrvatskoj postoje mnogobrojna istraživanja biološke revitalizacije devastiranih terena (Topić 1999; Gračan i dr. 2005; Perić i dr. 2005; Ivančević 2005; Perić i dr.2006; Perić i dr.2007; Topić i Bogović 1991; Topić i dr. 2003) s crnim borom kao glavnom vrstom šumskog drveća. Istraživanja korištenja drugih vrsta te njihova uporaba u sanaciji samo su započeta (Pranjić i Mesec 1992) te je problematika revitalizacije površinskih kopova autohtonim vrstama drveća nedovoljno istražena. MATERIJAL I METODE – Material and methods Pokus je osnovan u rubnom dijelu kamenoloma Očura II, na već tehnički saniranoj terasi (Slika 2), ukupne površine od oko 500 m2. Na terasu je navežen sloj jalovine iz kamenoloma koji djeluje kao podloga na veženom poljoprivrednom i šumskom humusnom supstratu (tlu) (Slika 3). Dubina naveženog tla od 40–60 cm odgovara minimalnoj dubini tla potrebnoj za razvoj korjenskog sustava odabranih šumskih vrsta drveća i grmlja. |