DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 81 <-- 81 --> PDF |
S. Perić, J. Medak, I. Pilaš, B. Vrbek, M. Tijardović: PRVI REZULTATI ISTRAŽIVANJA MOGUĆNOSTI ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 309-317 Slika 2. Kamenolom Očura s pokusnim poljem Figure 2 Očura querry with placement of experiment field U šumi bukve povrh kamenoloma uzeti su uzorci iz pedoloških profila u prirodnim uvjetima iz tri dubine 1–10 cm, 12–40 cm i 50–80 cm. Na lokalitetu pokusnog polja naneseno je poljoprivredno, odnosno šumsko tlo, pri čemu je došlo do miješanja genetičkih horizonata. Iskopano je sedam pe doloških pro fila, poljoprivredno tlo (Očura 1–4) i šum sko tlo (Oču ra 5–7), a dodatna opažanja rađena su pedološkom sondom. Analize tala napravljene su u pedološkom laboratoriju Šumarskog instituta. Slika 3. Navoženje šumskoga tla u pokusno polje Figure 3 Deposition of forest soil on experiment field Odabir drvenastih vrsta za rekultivaciju temeljio se na sljedećim kriterijima: Pionirske vrste, autohtone na lokalitetu kamenoloma Dostupnost u rasadničkoj proizvodnji, a u isto vrijeme Dostupnost u šumskoj sastojini u dovoljnom broju i odgovarajućoj kvaliteti Izbor biljka za vađenje obavljen je u šumskoj sastojini, na gornjem rubnom dijelu kamenoloma, koja se u skoro vrijeme planira posjeći kako bi se mogla nastaviti daljnja eksploatacija kamena. U zreloj, prorijeđenoj bukovoj sastojini obilježene su biljke na temelju fenotipskih osobina. Pri tomu se moralo paziti na pripadnost željenoj vrsti i njihov postanak (sjeme, panj, žilje). U obzir su dolazile samo lijepo razvijene, mlade biljke, slične visinske i debljinske klase, isključivo nastale iz sjemena. Biljke su obilježavane u jesen, netom prije opadanja lista, vrpcama u različitim bojama (Slika 4). Slika 4. Obilježene sadnice za vađenje u sastojini Figure 4 Selected seedlings for exstraction from stand Sadnja biljaka izvršena je u pravilnom rasporedu sadnjom u jame (Slika 5.). Jame su, na naveženom tlu, iskopane do dubine od oko 30 cm. Za sadnju su korištene školovane sadnice iz rasadnika i pomladak iz okolnih šumskih sastojina. Oba tipa sadnica bila su golog korijena. Sadnju su obavili djelatnici Šumarskog instituta u listopadu 2007. godine. Posađeno je ukupno 546 biljaka šumskih vrsta drveća, od toga 110 sadnica vrba i topola, 110 sadnica gorskoj javora i 110 sadnica crnoga jasena te 216 sadnica grmlja, od toga 144 kaline i 72 bodljikave veprine. Slika 5. Osnivanje pokusnog polja Figure 5 Experiment field establishment |