DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 82 <-- 82 --> PDF |
S. Perić, J. Medak, I. Pilaš, B. Vrbek, M. Tijardović: PRVI REZULTATI ISTRAŽIVANJA MOGUĆNOSTI ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 309-317 Zbog oblika i dostupnosti sanirane terase predviđene za osnivanje pokusnog polja u dijelu naveženom poljoprivrednim tlom posađeno je nešto više sadnica (300, dok je na šumskom tlu posađeno 246 sadnica). Od ukupnog se broja sadnica polovica odnosi na školovane sadnice iz rasadnika Šumarskog instituta, Jastrebarsko, a druga polovica na pomladak iz šumskih sastojina okolnog područja (Slika 6). REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM – Research results with discussion Za utvrđivanje pionirskih šumskih vrsta koje se od prirode pojavljuju na lokalitetutu kamenoloma Očura, bilo je neophodno proučiti i snimiti vegetaciju, odnosno florni sastav šumskih rubova, kao i onih površina unutar kamenoloma na kojima se počela pojavljivati prirodna vegetacija. Lokaliteti u kamenolomu Očura, predviđeni za daljnu eksplotaciju, obrasli su s dvije šumske zajednice: brdskom bukovom šumom s mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum Horvat 1938) i bukovom šumom s volujskim okom (Hacquetio-Fagetum Košir 1962). Pregledom terena utvrđeno je da su šumski rubovi u najbližoj okolici kamenoloma građeni od sljedećih vrsta: crni jasen (Fraxinus ornus), javori (Acer pseudoplatanus, Acer platanoides), trešnja (Prunus avium), iva (Salix caprea), lijeska (Corylus avellana), mukinja (Sorbus aria), svib (Cornus sanguinea). Na pojedinim lokalitetima u kamenolomu, na gotovo sterilnim šljuncima i sipinama uočen je pridolazak pionirskih šumskih vrsta kao što su vrbe (Salix alba, S. caprea, S. purpurea), topole (Populus nigra, P. alba, P.), breza (Betula pendula), crni jasen (Fraxinus ornus), gorski javor (Acer pseudoplatanus). S obzirom na zadane kriterije (pionirske, autohtone, dostupne u okolnoj sastojini i u isto vrijeme u rasadničkoj proizvodnji) izbor vrsta bio je vrlo ograničen i sveo se na: Tablica 1. Kemijske osobine analiziranih tala Table 1 Chemical features of analysed soil 1. crni jasen (Fraxinus ornus) 2. gorski javor (Acer pseudoplatanus) 3. crna topola (Populus nigra) 4. vrbe (Salix sp.) 5. kalina (Ligustrum vulgare) Za sadnju u pokusnom polju je izvan kriterija odabrana i bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), vrsta koja se obilnije javlja u šumskoj sastojini namijenjenoj za daljnju eksploataciju. Njezin odabir temeljen je isključivo na ideji o očuvanju pojedinih primjeraka ove zaštićene vrste u blizini njezinog staništa, koje će se eksploatacijom uništiti. Zemljišni pokrov na ovom području je najčešće sačinjava smeđe tlo na dolomitu, a na manjim lokalitetima pojavljuju se rendzine i lesivirana tla. Rendzine su rasprostranjene uglavnom na strminama, a lesivirana tla na zaravnjenim površinama ili reljefnim uleknućima. Iz rezultata kemijskih analiza (Tablica 1) moguće je utvrditi kako s obzirom na pH (1M-KCl) koji predstavlja značajniju vrijednost s biljno-fiziološkog gledišta tlo pridolazi unutar raspona od slabo kiselog (pogotovo prirodno tlo na dubini između 12–40 cm) do praktički neutralnog (ph 6,5 – 7,2). Naneseno šumsko tlo na pokusnom polju pokazuje nešto veći alkalitet od poljoprivrednog tla pa dijelom spada i u alkalna tla (pH < 7,2). Oznaka uzorka Sample Dub Depth h cm pH mg/ 100 g tla mg/ 100 g soil N % Humus % CaCO3 % C % C NH2O 1M KCl P2O5 K2O Očura – P 01/08 1-10 7,16 6,42 2,97 15,11 0,30 9,14 6,70 5,31 17,70 Očura – P 01/08 12-40 7,63 6,26 0,88 7,55 0,07 2,58 0,42 1,50 21,43 Očura – P 01/08 50-80 7,47 6,64 1,98 8,00 0,01 0,86 34,77 0,50 50,00 Očura 1 -7,41 6,95 24,31 10,28 0,11 3,51 37,70 2,04 18,55 Očura 2 -7,43 7,02 28,60 6,45 0,09 3,21 31,42 1,87 20,78 Očura 3 -7,49 7,03 29,15 7,37 0,12 4,25 29,02 2,47 20,58 Očura 4 -7,46 7,05 35,86 8,10 0,12 3,78 32,33 2,20 18,33 Očura 5 -7,66 7,13 2,53 7,00 0,16 3,84 48,09 2,23 13,94 Očura 6 -7,74 7,22 6,16 7,92 0,12 3,64 46,82 2,12 17,67 Očura 7 -7,85 7,22 2,42 8,10 0,19 5,12 34,80 2,98 15,68 Vrijednosti fiziološki aktivnog fosfora pokazuju kako je poljoprivredno tlo (Očura 1– 4) na pokusnom polju dobro opskrbljeno fosforom (> 20 mg P2O5) za razliku od prirodnog šumskog tla te šumskog tla na pokusu koje spada u slabo opskrbljena tla (0 – 10 mg P2O5). Tla su uglavnom slabo opskrbljena fiziološki aktivnim kalijem (0 – 10 mg KCl). Tla su umjereno do dobro opskrbljena dušikom (0,06 % – 0.2 %) osim humusno akumulativnog horizonta kod prirodnog tla gdje su bogata dušikom |