DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 85 <-- 85 --> PDF |
S. Perić, J. Medak, I. Pilaš, B. Vrbek, M. Tijardović: PRVI REZULTATI ISTRAŽIVANJA MOGUĆNOSTI ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 309-317 Slika 7. Sušenje bodljikave veprine na pokusnom polju Figure 7 Butcher’s broom dieback on experiment field kođer šumskih sadnica, ali na poljoprivrednom tlu (87,5 %). Ukupno gledajući, može se uočiti kako sadnice iz rasadnika imaju visoko i približno isto preživljenje i na poljoprivrednom i na šumskom tlu (89,2–89,7 %), a veće je od preživljenja biljaka presađenih iz šume. Ono se kreće od 73,8 % na šumskom, do 86,3 % na poljoprivrednom tlu. Sveukupno preživljenje biljaka (izuzevši veprinu) od 85,0 % vrlo je visoko i zadovoljavajuće te pokazuje šire mogućnosti odbira vrsta prilikom radova na biološkoj sanaciji pojedinih kamenoloma od do sada uvrije ženih u praksi. Prilikom pregleda pokusa uočen je ponik javora, te je ustanovljena brojnost od 120 biljčica na dijelu pokusne plohe sa šumskim tlom. Opstanak ponika javora mogao bi ukazati na mogućnost korištenja sjemena ove vrste u poslovima biološke sanacije devastiranih terena. Visine su mjerene u svibnju 2008. i 2009. godine na centimetar točnosti, a podaci su prikazani po visinskim razredima (Tablica 4). Analizom visinskih klasa, za sve promatrane vrste utvrđen je pomak za 1–4 klase. Najveći visinski prirast (do 120 cm) imale su vrbe i topole. Sadnice gorskog javora i crnog jasena presađene iz šume u startu su bile nešto nižih visina, a one posađene na šumsko tlo pokazale su najmanji visinski prirast na način da su zadržale iste visinske klase. Opći je dojam vrlo dobrog zdravstvenog stanja biljaka u pokusu. Nisu uočene značajne štete od biotskih (kukci, divljač, patogene gljive...) niti od abiotskih čimbenika (mraz, suša, pomanjkanje hraniva, prašina...). Kod znatnog broja biljčica javora porijeklom iz šume utvrđen je suhi vrh koji je izazvan odgrizanjem divljači još u sastojini. Isto tako odgrizanje vrhova uočeno je na pokusu ubrzo nakon njegovog osnivanja, te se taj problem eliminirao postavljanjem žičane ograde. Preživljenje biljka, s obzirom na ove štete, za sada nije upitno. ZAKLJUČCI – Conclusion Na temelju istraživanih elemenata u pokusu mogu se donijeti sljedeći zaključci: za revitalizaciju kamenoloma odabrane su adekvatne vrste autohtonog i pionirskog šumskog drveća i grmlja, uzimajući u obzir njihove ekološke zahtjeve i biološka svojstva uspjeh primanja mladih biljaka nakon dvije vegetacije, koji se izražava kroz postotak preživljenja, na pokusnom polju je zadovoljavajuće visok biljke porijeklom iz rasadnika pokazale su nakon dvije sezone nešto bolje preživljenje (89,5 %), od biljaka izvađenih iz okolne sastojine (84,4 %) između biljaka posađenih na poljoprivredno i na šumsko tlo, nakon prve sezone, nisu postojale razlike u postotku preživljenja (91,2-91,1 %), dok su se nakon druge sezone biljke na poljoprivrednom tlu pokazale otpornijima s postotnom preživljenja od 87,7 % u odnosu na 81,8 % preživjelih biljaka na šumskom tlu bez obzira na porijeklo, sadnice vrba i topola pokazale su vrlo visok visinski prirast (pomak za čak 4 visinske klase) presađene biljke u pokusu su, nakon dva zimska perioda, vrlo dobrog zdravstvenog stanja zaštićena biljka bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), koju se željelo prenošenjem u pokus sačuvati od uništenja, nije se prilagodila novim životnim uvjetima (od 72 biljke, nakon dvije sezone, preživjelo je tek 9). LITERATURA – References Crnković, B., 1996: Geološka građa – temelj razvoja rudarstva. Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Vol. 6: 5–9. Zagreb. Braun, K., Ž. Mlinar, I. Baturić, 1993: Potencijalno nestabilna kosina iznad separacije u Kamenolomu dolomita “Očura” kraj Lepoglave. Durn, G. i dr., 1993: Heavy Metals in Liming Materials from NW Croatia: Possible Effect of Liming on Permissible Contents of Heavy Metals in Arable Soil. Geol. Croat. (46/1): 145–155. Zagreb. |