DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 89 <-- 89 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWS Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 319-326 UDK 630* 132 PATOLOGIJA KLJOVA VEPRA: PREGLED DOSADAŠNJIH SPOZNAJA I MODELA REPARACIJE WILD BOAR TUSK PATHOLOGY: AN OVERVIEW OF THE CURRENT KNOWLEDGE AND MODELS OF REPARATION Dean KONJEVIĆ*, Uwe KIERDORF**, Vera NJEMIROVSKIJ***, Zdravko JANICKI*, Alen SLAVICA*, Krešimir SEVERIN* SAŽETAK: Kljove vepra su trajnorastući zubi očnjaci i gornje i donje čeljusti. Veličina i položaj ovih zuba, uslijed kojega izviruju izvan usne šupljine, čini ih izrazito podložnim ozljedama. S druge pak strane, većinu patoloških stanja zahvaćeni zubi uspijevaju nadvladati uslijed velike obrambene sposobnosti i velikog potencijala rasta. Sve navedeno u sprezi sa činjenicom da se kljove čuvaju kao trofeji, čini ove očnjake iznimno prikladnim materijalom za proučavanje zubne patologije. Tako je do danas opisan čitav niz različitih patoloških stanja na kljovama vepra, uključujući potpune i nepotpune intra- i ekstra-alveolarne prijelome, rane traume tijekom razvoja zuba, formiranja dvostrukih zona rasta, stvaranje dentinskih mostova s odumiranjem proksimal nog dijela pulpe, pojava prekobrojnih zuba, ulaganja tetraciklina u tvrda zubna tkiva i sl. Pregledom poznatih modela reparacije zuba ograničenog rasta i njihovom us po redbom sa stvarnim stanjem u slučaju zuba trajnoga rasta, stječu se osnov ne spoznaje o izvoru i potencijalu oporavka ovih zuba. Nedavne spoznaje o nazoč nosti matičnih stanica u zoni rasta sjekutića glodavaca, čine realnom moguć nost pronalaska ovih stanica i u kljova divljih svinja. Ključne riječi: divlja svinja, kljove, trajni rast, patologija, potencijal oporavka UVOD – Introduction Divlja svinja (Sus scrofa L.) je naša autohtona divljač brojeći time ukupno 44 zuba (Miles i Grigson iz porodice Suidae i roda Sus (Andrašić 1979; Jani-1990). Promatrajući makroskopski zubalo divlje svic k i i dr. 2007). Osim na našem području, divlja je svi-nje, razvidna je prilagodba ishrani hranom i životinjnja autohtona vrsta gotovo cijele palearktičke faune te skog i biljnoga podrijetla. Tako su pretkutnjaci divljih Indo-Malezijske regije (Herre 1986; Tren se 1989). svinja prilagođeni otkidanju komada mesa te ih odli- Prema građi zubala divlja svinja kao svejed pripada sku-kuje sekodontna građa, karakteristična za zube mesopini životinja s kompletnim zubalom, odnos no, ubra-jeda. Nasuprot njima, kutnjaci imaju dobro razvijenu jamo ju u skupinu pravih sisavaca (Eutheria) te joj je žvačnu plohu karakterističnu za svejede. U staroj se lizubna formula stalnog zubala I 3/3, C 1/1, P 4/4, M 3/3, teraturi za zubalo divljih svinja navodi sljedeća zubna formula: I 3/3, C 1/1, M 7/7 (Kesterčanek 1896). U * Dr. sc. Dean Konjević, prof. dr. sc. Zdravko Janicki, ovakvoj se formuli kutnjaci zapravo nazivaju obraznim doc. dr. sc. Alen Slavica & Krešimir Severin, dr. vet. med.: Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači, Sveučilište u zubima (engl. cheek teeth), što je zapravo podjela koja Zagrebu Veterinarski fakultet, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, se primjenjuje ponajprije kod biljojeda gdje je teškotel.: 2390-156, e-mail: dean.konjevic@vef.hr ** razlikovati pretkutnjake od kutnjaka. Razumijevajući Prof. dr. sc. Uwe Kierdorf: Zavod za biologiju, Sveučilište u Hildesheimu, Marienburger Platz 22, 31 141 Hildesheim, znatne razlike u građi pretkutnjaka i kutnjaka divljih Njemačka svi nja, možemo istaći kako uporaba ovakve formule *** Prof. dr. sc. Vera Njemirovskij: Zavod za dentalnu nije najprihvatljivija. Posebnost mužjaka divlje svinje antropologiju, Stomatološki fakultet Sveučilište (vepra) čine izduženi očnjaci trajnoga rasta smješteni i u Zagrebu, Gundulićeva 5, 10 000 Zagreb |