DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 90 <-- 90 --> PDF |
D. Konjević, U. Kierdorf, V. Njemirovskij, Z. Janicki, A. Slavica, K. Severin: PATOLOGIJA KLJOVA VEPRA: ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 319-326 u gornjoj i u donjoj čeljusti, a nazivamo ih kljovama. Pri tome, sam pojam kljova zapravo i nije znanstveno određeni naziv, već naširoko korišteni pojam koji označava zube koji proviruju iz usne šupljine, a odlikuju se trajnim rastom (Steenkamp 2003). Tako primjerice kljove u afričkog (Loxodonta africana) i azijskog slona (Elephas maximus) čine sjekutići, vodenkonja (Hypopotamus amphibius) i sjekutići i očnjaci, a morža (Odobenus rosmarus) samo gornji očnjaci. Osim po položaju u usnoj šupljini, kljove se razlikuju i prema svojoj funkciji, a svakako svome vlasniku predstavljaju više od običnoga zuba. Potvrdu tome nalazimo u činjenici da slon primjerice vrlo često koristi kljove i kao naslon za surlu prigodom odmora (Steenkamp 2003). Divlje svi nje rabe kljove tijekom razdoblja bucanja za borbu s drugim veprovima, za obranu od grabežljivaca, za označavanje drveća (slika 1), pre miještanje raznih predmeta prilikom potrage za hranom i sl. S obzirom da se kljove Slika 1.Divlje svinje kljovama i označuju vegetaciju Figure 1 Wild boars use their tusks to mark trees (Foto – Photo: D. Konjević) vepra sastoje od gornjih i donjih očnjaka, stari su lovni struč njaci gornjim očnjacima nadjenuli naziv brusači, a donjima sjekači. Osim po smještaju i nazivlju, očnjaci gor nje i donje čeljusti razlikuju se i izgledom te intenzite tom rasta. Tako je primjerice brži rast sjekača primjetan ne samo po veličini (sjekači su znatno duži od bru sača) već i činjenicom da u slučaju izostanka kontak ta s nasuprotnim brusačem (antagonistom) sjekač može poprimiti divovske razmjere, čak do toga da ugrožava i život same životinje (slika 2). Za razliku od na vedenoga primjera, ukoliko nedostaje nasuprotni sje kač, brusač u pravilu vrlo malo premaši dužinu brusača druge strane Slika 2. Prerasli sjekač, primjerak izložen na 10. Nacionalnoj izložbi trofeja, Zagreb Figure 2 Overgrown lower canine, sample exhibited at 10. National Trophy Exhibition, Zagreb (photo: D. Konjević) (Foto – Photo: D. Konjević) čeljusti. Spomenuti primjeri ujedno nam govore kako je za održavanje funkcionalne dužine kljova nužan stalan kontakt između brusača i sjekača. Takav kontakt rezultira formiranjem brusne plohe, površine čija se dužina rabi i kao jedan od pokazatelja pri procjeni dobi vep ro va. Nadalje, ukoliko imamo na umu stalno trljanje brusača o sjekače (atricija) i racionalnost prirode, za očekivati je i nejednaku raspodjelu cakline na kljovama. Tako se detaljnijim pregledom kljova primijećuje nejednaka debljina caklinskog omotača na način da je caklina tanja s one strane kljove koja je u kontaktu s nasuprotnim zubom i obrnuto (Konjević i dr. 2007). Za razliku od očnjaka vepra, očnjaci krmače imaju znatno manji potencijal rasta i nazivaju se klicama. U lovstvu, kljove predstavljaju vrlo vrijedan trofej (Frković 2006), što se s jedne strane pozitivno odražava na proučavanje zubne patologije, jer se kao takve čuvaju čitav niz godina i ostaju dostupne brojnim istraživačima, a s druge pak strane njihova vrijednost je često ograničavajući čimbenik za primjenu agresivnijih metoda proučavanja poput rezanja. S tim u svezi je i tumačenje patoloških stanja na kljovama temeljeno ponajprije na makroskopskom pregledu izvana i dobrim dijelom nagađanju pravoga uzroka zatečenoga stanja. Klice krmača ne predstavljaju trofej, već ukras, uspomenu na dotični lov. PREGLED PATOLOŠKIH PROMJENA NA KLJOVAMA – An overview of tusk pathology Kada govorimo o pregledu do sada uočenih patološ kih promjena na kljovama veprova, valja istaći kako je riječ o divljim svinjama Europe, s obzirom da se pod sličnim nazivima mogu naći i divlje svinje u drugim kra jevima svijeta, od kojih su poneke nastale tek pukim po divljavanjem domaćih svinja, te čak ne posjeduju niti vanjštinu karakterističnu za divlje svinje. Ukupno gledano, kao dominantni uzrok uočenih patoloških stanja is tiče se trauma. Navedeno je i sasvim razumljivo ukoliko se uzme u obzir podložnost samih kljova vanjskim utjecajima, već kroz činjenicu da su kljove zubi koji vire van iz usne šupljine. U suglasju s navedenim, |