DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 10     <-- 10 -->        PDF

M. Vedriš,A. Jazbec, M. Frntić, M. Božić, E. Goršić: PRECIZNOST PROCJENE STRUKTURNIH ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 369-379


Za usporedbu su odabrani i dvostruki koncentrični kru-menata (N, G, V): prosječna vrijednost po hektaru za


–


govi radijusa 7 i 13 m (K7-13) s jednakim rasponima iz-svaku plohu i ukupno za cijelu sastojinu(X), standardna
mjere promjera (manji krug za promjere10-29,9 cm, a devijacija(s) i 95 %-tni pouzdani interval. Množenjem
veći krug za promjere 30,0 i više centimetara)te kon-standardne pogreške s pripadajućom vrijednosti varijacentrični
krugovi radijusa 7, 13 i 20 metara (K7-13-20), ble t-distribucije za željenu pouzdanost dobivena je
kakvi se koriste u Nacionalnoj inventuri šuma (Čavlo-pogreška uzorka u apsolutnom iznosu. Dijeljenjem pović
i Božić 2008). Za svaku od metoda (veličina greške uzorka s aritmetičkom sredinom dobivena je
ploha) izračunati su statistički parametristrukturnih ele-preciznost iskazana kao relativna pogreška uzorka(P).


95 % PI 95 % pouzdani interval
95 % confidence interval;


–


X prosječni iznos elementa strukture sastojine (N,G,V) po hektaru


Average stand structure element (N, G, V) per hectare;


t granična vrijednost za rubnih 2,5 % površine ispod t distribucije uz


n-1 stupnjeva slobode


critical value for upper 2,5 % of area under t distribution with n-1


degrees of freedom;
s standardna devijacija dobivena iz uzorka


standard deviation based on sample;
n veličina uzorka (broj ploha)


sample size (number of plots);
P preciznost iskazana kao relativna pogreška uzorka


precision (relative sample error).


Za postupak obračuna statističkih parametara iz jednosti broja stabala, temeljnice i volumena.To bi bilo
uzor ka (aritmetička sredina, standardna devijacija, stan -moguće samo u slučaju da su izmjerena sva stabla. No,
dardna pogreška, pogreška uzorka) korištene su pret po-ni takva izmjera ne može se uzeti kao apsolutno mje rilo,
stavke i jednadžbe za slučajni uzorak koje se sma traju jer uključuje moguće pogreške pri izmjeri (Lukić
prihvatljivim i kod sistematskog uzorka (Pra njić i 1984,Pranjić1987). Kao referentna vrijednost uzeta
Lukić1997). Budući da su simulacijom dobiveni re-je procjena na temelju najvećih ploha (K13-19-26) koje
zultati povezani, jer se radi o istim središtima (djelomič -zbog površine predstavljaju veći dio sastojine, a time
no i o istim stablima), ne mogu se smatrati nezavisnim vje rojatnoi procjenu bližu stvarnim vrijednostima.
uzorcima. Zbog toga smo za uspoređivanjeprosječnih


Osim procjene strukturnih elemenata, a radi uvida u
vrijednosti strukturnih elemenata sastojine po hektaru


učinkovitost izmjere na plohama odabranih veličina,
iz među različitih metoda (veličina krugova) koristili


izračunat je prosječan broj mjerljivih stabala po jednoj
ana lizu varijance ponovljenih mjerenja uz razi nu zna


plohi tako da su za svaku metodu zbrojena sva stabla
čaj nosti 0,05 (Sokal iRohlf 1995). Statistič ka anali


koja su obračunata na svim plohama i zbroj podijeljen s
za i grafički prikazi napravljeni su u sta tističkom paketu


brojem ploha. Za usporedbu broja stabala po plohi iz-
Statistica 7.1.(Statsoft2006) i Micro soft Excel 2003.


među metoda također je zbog gore navedenih razloga
Rezultati procjena po različitim veličinama ploha us -primijenjena analiza varijance ponovljenih mjerenja
po ređivani su međusobno, bez da su poznate stvarne vri-(Sokal iRohlf1995).


REZULTATI – Results


Broj stabala – Number of trees (N)


Rezultati procjene broja stabala sastojine na temelju njenje pogreške uzorka) povećanjem ploha. Primjenom
mjerenih ploha tesimuliranih jednostrukih i koncen-koncentričnih krugova preciznost je lošija – najlošija
tričnih kružnih ploha prikazani su na slici 2, gdje je preciznost (28,34 %) dobivena je na plohama K5-12.
osim prosjeka prikazan interval za 95 % pouzdanosti te Na većim koncentričnim krugovima (K7-13) precizrelativna
pogreška uzorka (preciznost) za sve navedene nost je bolja, a uvođenjem trećega koncentričnog kruga
metode. (K7-13-20) opet je pogoršana zbog povećane varijabil


nosti. Najveće plohe (K13-19-26) polučile su najpre -


Procjena broja stabala u sastojini kreće se ovisno o
ciz niju procjenu broja stabala (13,58 %), što je ipak


veličini plohau rasponu od 275,4 do 303,5 komada po
zanemarivo poboljšanje u usporedbi sa14,72 % dobi


hektaru, s time da razlike nisu statistički značajne
venim jednostrukim krugovima radijusa 12,62 m.


(ANOVAs ponovljenim mjerenjima:F= 0,6027,df= 7,
p= 0,7526).Vidljivo je poboljšanje preciznosti (sma