DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Upravi šuma Podružnica Split u Šumariji Hvar do kraja 1996., kada prelazi u Šumariju Split na poslove revirnika za područje GJ “Borovača” u Muću. U njoj mu se povjeravaju pored revirničkih poslova srcu prirasli mu poslovi gospodarenja Lovištem “Bo rovača”, uz njegovu životnu vodilju i geslo “da je lovstvo uzgoj divljači, a lov selekcija i ispomoć razvoju divljači u prirodi”. Sudjeluje u ispomoći trasiranja šumskih prosjeka s elementima šumske ceste područja južnih padina planine Mosor. Ne miruje umirovljenjem 1998., već sudjeluje u izradi Pro- grama gospodarenja za Gj “Kozica” Šumarije Vrgorac. Taj zdravi duh, entuzijazam i stručnost, izraženi ljudskom dobrotom, kolegijalnošću, prijateljstvom, urođenih manira gospodina s nezaboravnom siluetom čovjeka s hubertusom, lovačkim šeširom i upaljenom cigaretom u podužem cigaršpicu, s izričajem zagrebačkog žargona, proizašla je njegova posebnost svesrdno prihvaćena od kolega, nadređenih mu upravitelja ili voditelja odjela i svih u njegovom okruženju. U veljači 2007. god. naš Duško ponešto narušenog zdravlja povlači se sa suprugom u Mirovni dom “Zenta” od kud mu s prozora dopire pogled nazirući svoje korjene u orisima obala otoka Hvara, a u zaleđu kontinenta sve što je ponajviše radom i marom ostavio u svom životnom trajanju. Svojom osobnošću, znanjem i spoznajama o lovstvu, prihvaćen je i u krugovima lovaca koji su ga dostojno i častno ispratili na počinak, s počasnom stražom u svečanim odorama uz kovčeg, s dirljivim riječima oproštaja predsjednika Lovačke udruge “Split” gosp. Mladana Vidovića dipl.iur, toplim izričajima Duškovog trpnog i trnovitog, ali čestitog životnog putovanja, uz pratnju prigodnih melodija lovačkih trublja i polaganjem grančica ružmarina lovaca u grobište. U prigodnom sjećanju na Duška glavni urednik mjesečnika za lovce, ljubitelje pasa i prirode “Dobra kob” iz Splita, gosp. Davor Martić istaknuo je u časopisu: “Otišao je naš član Duško, stalni stručni suradnik Dobre kobi, lovac etičar, vrhunski lovno-šumarski stručnjak, odgajatelj naraštaja lovaca, pisac i koautor udžbenika “Lovački poučnik”. Duško Grgičević bio je kamen temeljac hrvatskog lovstva, napose u davnim godinama poslije Drugog svjetskog rata. Svojim znanjem i iskustvom, uvijek voljan da svakome pomogne, Duško je bio začetnik svih značajnijih projekata u Splitu i Dalmaciji. Prije svega sproveo je tzv. češki umjetni uzgoj pernate divljači, napose fazana, a značajno je njegovo iskustvo u uzgoju jarebice kamenjarke.” U svezi svojih spoznaja i iskustva iz lovnog gospodarstva i lovstva tijekom svojega rada zaslužio je biti nagrađen i prihvaćen kao: – predsjednik Lovačke udruge “Split”, – predsjednik povjerenstva za ocjenu lovačkih trofeja u Lovačkoj udruzi “Split”, ranijim nazivom “Kozjak”, – stručni suradnik za odobravanje i provedbu lovno-gospodarskih osnova, – stalni suradnik časopisa Dobra kob i Jadranski lovac, izdanja N.K.Slobodna Dalmacija, – član povjerenstva za polaganje lovačkih ispita, – predavač na Lovačkoj školi Hrvatskog lovačkog saveza Pučkog otvorenog učilišta “Hubert” u Splitu, – jedan od koautora priručnika “Lo vački poučnik” u izdanju Otvo renog učilišta u Splitu. Za svoj predani rad u šumarstvu i lovstvu dobio je niz priznanja i odličja, a posljednje je pred kraj svog trpno-samozatajnog života zaslužio u prigodi proslave obljetnice 100 godina od dana osnivanja DIT- a u Splitu, danas nazivom (ZUIS-a) Zajednice udruga inženjera Splita, označene svečanom akademijom u HNK Split, 30. studenog 2008. god., javnim priznanjem na prijedlog Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Dalmacija Split, dodjelom ZAHVALNICE za požrtvovan rad u Zajednici udruga inženjera Splita i izniman doprinos razvoju tehničke struke i gospodarstva općenito. Na kraju rastanka s dragim Duškom zamolili smo suprugu g-đu Zdenku, sina Željka sa suprugom Ma rinom i milom mu unukom Hanjom, kao i nazočnu rodbinu, te sve one koji su ga poštovali, imali ga za dragog kolegu, prijatelja, sugovornika, da prihvate izraze naših iskrenih suosjećanja i sućuti šumara Dalmacije, pohranjujući ga Hrvatskoj grudi, kamenu Lovrinca i dalmatinskom kršu u kojem je našao svoj životni put i cilj, dajući sebe u obrani toga i slobodne mu Domovine Hrvatske, pored nebu upetih čempresa molitvom Svevišnjemu da mu udijeli zaslužujući miran počinak te spokoj i u nebeskim lovištima. Porin Schreiber, dipl. ing. šum. |