DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 12 <-- 12 --> PDF |
M. Vedriš,A. Jazbec, M. Frntić, M. Božić, E. Goršić: PRECIZNOST PROCJENE STRUKTURNIH ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 369-379 njem ploha (K7,98 do K12,62). Primjenom koncentrič nih krugova (K5-12) preciznost temeljnice je neznatno lošija (17,69%), a povećanje radijusa (K7-13) nije zna tno doprinijelo poboljšanju procjene (17,14 %). Uvo- Drvna zaliha –Stand volume (V) 3 Rezultati procjene volumena sastojine (m/ha) za uspoređivane veličine plohaprikazani su na slici4. Različitim veličinama ploha dobiveni su različiti iznosi volumena na pojedinim plohama i ukupno za sa đenje trećega koncentričnog kruga (K7-13-20) bitno je smanjilo pogrešku uzorka (10,56 %), dok je povećanje trostrukoga kruga (K13-19-26)tek neznatno smanjilo pogrešku uzorka (10,13%). stojinu. Procjene volumena sastojine kreću se u ras 3 ponu od 457,93do 496,47m po hektaru. Na temelju ana lize varijanceponovljenih mjerenja razlika pro sječnih vrijednosti nije statistički značajna (F = 0,2650, Slika4. Prosječni volumen sastojine po hektaru i pogreška uzorka ovisno o veličini ploha.Točke su procjene volumena sastojine, a okomite linije predstavljaju 95 % pouzdane intervale procjene. Stupci prikazuju relativnu pogrešku uzorka u postocima Figure 4 Average stand volume per hectare and sample error by different plot sizes. Dots are average volume estimates and vertical lines stand for 95 % confidence intervals. Bars denote relative sample error in percent df= 7,p= 0,9661).Iz slike 2vidljivesu razlike u interva lima pouzdanosti procjene i preciznosti. Tako je meto da najmanjih ploha (K7,98) polučila najlošiju preciznost (30,36 %), a najbolja je postignuta na koncentričnim Broj stabala po plohi – Number of trees per plot Za usporedbu učinkovitosti izmjere na plohama razli čitih veličina potrebno je znati vrijeme izmjere na plo hi. Budući da za simulirane veličine ploha nije moguće odrediti vrijeme izmjere, izračunali smo prosječan broj stabala po jednoj primjernoj plohi, kojina neki način određuje utrošak vremena za izmjeru ploha pojedi ne veličine. Razlike prosječnih vrijednosti pokazale su se statistički značajnima na razini 0,05 (ANOVA s ponovljenim mjerenjima: F = 187,621, df = 7, p= 0,0000) za gotovo sve metode,osim između K7,98 i K5-12; K7-13 i K9,77 te K7-13-20 i K12,62 (Fisherov LSDpost-hoctest). Na slici 5 prikazan je prosječan krugovima radijusa 7, 13 i 20 m (K7-13-20). Zanimljivo da na najvećim (mjerenim) plohama (K13-19-26) nije poboljšana preciznost procjene u odnosu na K7-13-20. broj stabala pojednoj plohi za svaku metodu, te pripadajuće preciznosti procjene strukturnih elemenata u svrhu usporedbe polučene preciznosti procjene obziromna broj stabala po plohi. Povećanjem površine povećava se broj stabala i sma njuje pogreška uzorka za sve tri promatrane varijab le. Uočljivo je smanjenje broja stabala po plohi uvođenjem koncentričnih krugova i pritom povećanje po greške uzorka. |