DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 30 <-- 30 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURAI DINAMIKA SJEČE SUHIH I ODUMIRUĆIH STABALA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 391-405 ostale dvije zajednice, jer je u njima zabilježen i najveći (7,1 % 1998. godine), ali također i najmanji (1,8 % 2000. godine) prosječni godišnji intenzitet, iskazan kao postotak od drvne zalihe hrasta u odsjeku. Isto tako posljedice koje sušenje ostavlja u sastojinama u nizi s obzirom na izostanak podstojne etaže različite su u odnosu na sastojine na gredi i zahtijevaju daljnje detaljne istraživačke napore kako bi ih se na odgovarajući način kvanitificiralo. Prostorno definirana baza podataka za lužnjakove sastojine Spačvanskoga bazena koja je nastala kao rezultat ovoga rada, nastavit će se nadopunja vati podacima i u idućim godinama. Povezivanje s drugim bazama podataka, primjerice s rezultatima motrenja razina podzemne vode s mreže piezometarskih postaja, omogućit će složenije i detaljnije prostorno-vremenske analize trendova sušenja hrasta lužnjaka. Zaključci temeljeni na rezultatima ovoga istraživanja odnose se na značajke sušenja u lužnjakovim sastojinama Spačvanskoga bazena i potrebno ih je daljnjom primjenom ove ili slične metodologije provjeriti u ostalim većim šumskim kompleksima hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Ključne riječi:hrast lužnjak, sušenje, Spačvanski bazen, starost sastojine, šumska zajednica UVOD – Introduction Uređajni je razred hrasta lužnjaka s oko 210 000 ha Androić1996,Prpić1996).Oozbiljnosti problema drugi po veličini u Hrvatskoj, iza uređajnoga razreda u današnje vrijeme dovoljno govori činjenica daje u pro bukve koji zauzima oko 330 000 ha (Anon.2006). Po tekloj Šumskogospodarskoj osnovi područja u razdob lju 3 ekonomskome je značaju hrast lužnjak ipak na prvome od 1996. do 2005. godine posječeno2 696 062 mslučajmjestu, najvećom mjerom zbog iznimne kvalitete fur- noga prihoda hrasta lužnjaka,od čega je čak 92 % realizinirskih trupaca i ostalih sortimenata. Na primjer, u rano u sastojinama prethodnoga prihoda(Anon.2006). 2006. godini je čak 44% ukupnoga prihoda od prodaje U istome je razdoblju realizirano 104 % glavnoga trupaca na razini “HŠ”d.o.o. ostvareno prodajom tru prihoda uz udio slučajnoga prihoda od tek 6 %, pa je paca hrasta lužnjaka (Anon. 2007). Osim gospodar jas no da sušenjepredstavlja najveće opterećenje upra vo ske vrijednosti, još je veći ekološki i socijalni doprinos u uzgojnim zahvatima prorjede.Često se puta propisa ni nizinskih šuma hrasta lužnjakastanovništvu Republike etat prethodnoga prihoda realizira isključivo doznakom Hrvatske(Klepac 1996), pa je lužnjak s pravomzau i sječom suhih i odumirućih stabala, čak i prije isteka zeo svoje mjesto u državnoj himni, na kovanicama, na važeće Osnove gospodarenja. Osim toga, u starijim i poštanskim markicama, u literaturnim djelima i dru starim sastojinama povećan je broj sječa i ulazaka teške gdje. Procespropadanjai sušenjašuma hrasta lužnjaka mehanizacije s potencijalno negativnim utjecajem na stoga ne predstavlja samo problem šumarske prakse, tlo i dubeća stabla,zbog nastojanja da se umanje ekoveć izaziva zabrinutost i na široj, nacionalnoj razini. nomske posljedice gubitka kvalitetnih sortimenata u osušenim stablima. U Hrvatskoj se prvo veće sušenje šuma hrasta lužnjaka dogodilo nakon napada pepelnice 1909. godine Ovakav je način gospodarenja lužnjakovim sastoji( Petračić 1926), iako postoje i raniji zapisi o lošem nama u kojima je izraženo sušenje dugoročno gledajući stanju slavonskih hrastikai ranijim izoliranim slučajevi -neodrživ, te ga je potrebno prilagoditi postojećoj situama sušenja većega ili manjega intenziteta (Harapin i ciji skupa s pripadajućom legislativom. PROBLEM – Problem Mnogi se autori slažu da u velikoj većini slučajeva djeluju stalnim stresom manjega intenziteta i čine ga ne postoji jedinstveni uzročnik sušenja, već se radi o pod ložnijim oštećenjima u slučaju pojave poticajnih složenome procesu, u kojemu različiti stanišni, biotski i čim benika.Poticajni (uzročni)čimbenici su iznenadni, sastojinski čimbenici svojim međudjelovanjem uzro-in tenzivni ekscesi abiotskoga ili biotskoga porijekla, kuju propadanje stabala i/ili sastojina (Thomas i dr. koji uzrokuju oštećenja na stablima koja su prethodno 2002,Steiner1998,Führer1998,SiweckiiUf-oslabljena djelovanjem predisponirajućih čimbenika. nalski 1998, Harapin i Androić 1996, Prpić Pojačavajući(terminalni)čimbenici su patogeni orga 1996, Wargo1996,Donaubauer1998).Manion niz mi koji napadaju oslabljeno stablo i na kraju dovode (1981) u svom konceptualnom okviru utjecajne čimbe-do odumiranja. Među različitepripremne čimbenike nike dijeli na tri glavne grupe. Predisponirajući (pri-koji sudjeluju u procesu sušenja hrastova često se svrpremni) čimbenici na stablo tijekom duljega vremena sta vaju starost stabala odnosno sastojine (Voelker i |