DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 33     <-- 33 -->        PDF

T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURAI DINAMIKA SJEČE SUHIH I ODUMIRUĆIH STABALA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 391-405


Današnji su Spačvanski hrastici nasljednici starih
hras tika prašumske strukture koji su najvećim dijelom
posječeni u razdoblju između 1880. i 1914. godine, ka da
je šumovitost Slavonije smanjena sa 60 % na 35 %
(Vukelić i Rauš 1998). Šume uređajnoga razreda
hrasta lužnjaka zauzimaju 96 % površine, pri čemu na
sastojine starije od 80 godina otpada 74 % površine
(GrgljanićiGregorović2003). Srednja godišnja
temperatura u razdoblju od 1983. do 1992. godine za
meteorološku postajuVinkovci iznosi 11,5 °C, a prosječna
godišnja količina oborina 580 mm (Prpić
2003). Budući se količina oborina u sjevernoj Hrvatskoj
smanjuje idući od zapada prema istoku (Rauš i
Še gulja 1983), postoje naznake da hrastove šume u
Spač vi ne mogu zadovoljiti transpiracijske potrebe iz


MATERIJALI I METODE


U nedostatku precizno definirane terminologije vezane
za problematiku sušenja i/ili propadanja lužnjaka u
Hrvatskoj, mi u ovome radu koristimo opće prihvaćene
termine “sušac”i “3B stablo”. “Sušac”označava do zna
čeno i posječeno mrtvo, suho ili odumrlo stablo, odnosno
ono stablo kod kojega su bespovratno prekinute
sve fiziološke funkcije.Termin “3B stablo” odnosi se
na doznačenoi posječeno stablohrasta lužnjaka izrazito
lošega zdravstvenog stanja, to jestodumiruće stablo za
koje se može pretpostaviti da će uskoro odumrijeti. Svi
izračuni u ovome radu i zaključci koji iz dobivenih rezultata
proizlaze,temelje se na podacima koji se u okvi ru
redovitoga gopodarenja prikupljaju u “Hrvatskim
šumama”d.o.o. Zagreb i pohranjuju u jedinstvenu bazu
podataka HS Fond. U HS Fond podaci o posječenim suoborina,
već su prisiljene nedostatak oborinske vode
na doknaditi podzemnom vodom(Prpić 2003).


Najveće površine bazena zauzimaju šuma hrasta
luž njaka s velikom žutilovkom, i šuma hrasta lužnjaka i
obič noga graba (Prpić 2003).U razdoblju od 1970.
do 1990. godine evidentirana je promjena u zastupljenosti
pojedinih šumskih zajednica, odnosno za 21 %
po većan je udio zajednica koje indiciraju suše stanište,
posebice sastojina u nizi sa žestiljem (Rauš 1990). Na
istome je području metodama fotointerpretacije oštećenosti
krošanja ustanovljen najveći postotak oštećenosti
stabala hrasta lužnjaka u slučajevima kada dolazi do izrazite
promjene iz vlažnijih u suše zajednice (Kalafadžići
dr.1993).


– Materials and methods
šcima i 3B stablima unose se zbirno i nije moguće iz
preuzetih podataka jasno odijeliti sušce i 3B stabla.
Zbog toga se u daljnjem tekstu koristi zbir ni termin
“sušci i 3B stabla”.
Za potrebe ovoga rada preuzeti su sljedeći podaci:
informacije o strukturi sastojine (obrazac O-2) za odsjeke
11 odabranih gospodarskih jedinica iz Osnova
gospodarenja izrađenih unutar promatranoga razdoblja
(1996. do 2006. godine), te podaci o izvršenim radovi ma
(sječi) od 1996. do 2006. godine razvrstani prema
tipu sječe i vrsti prihoda.
Prije obrade podataka bilo je potrebno riješiti problem
prostorno-vremenske neujednačenosti preuzetih


podataka (slika 2) koja proizlazi iz vremenske dinamike
izrade osnova gospodarenja za odabrane gospodarske


Slika 2. Vremenska (A) i prostorna (B) heterogenost preuzetih podataka; gospodarske jedinice su na karti označene različitim bojama


Figure 2Time (A) and space (B) heterogeneity of acquired data; management units are marked with different colours on the map