DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 36 <-- 36 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURAI DINAMIKA SJEČE SUHIH I ODUMIRUĆIH STABALA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 391-405 U prosjeku su najmlađe sastojine u nizi sa žestiljem (85 godina), dok su sastojine u nizi sa rastavljenim ša šem i sastojine na gredi podjednake starosti. Raspodjela površine uzorka po dobnim razrednima (slika 5) u potpunosti odražava stvarnu starosnu strukturu lužnjakovih sastojina Spačvanskoga bazena (Grgljanić i Gregorović 2003). Čak 83 % površine odabranih odsjeka nalazi se u petom i šestom dobnom razredu, pri Slika 7. Površina uzorka na kojoj je evidentirana sječa Figure 7 Sample area with recorded harvests Sječa sušaca i 3B stabala nije se obavljala svake go- dine na cijeloj površini uzorka, već je varirala tijekom istraživanoga razdoblja(slika7). Uz izuzetak 1998. i 1999. godine kada je povećan obujam sječa zbog sanacije posljedica olujnoga nevremena iz 1998. godine, u prvihje sedam godina sječa obavljana uglavnom na 20 do 24% promatrane površine. Nakon 2003. godine površina na kojoj se obavlja sječa postojano raste do čak 42 % u 2006. godini. Omjer površina na kojima je bila čemu je udio površine sastojina na gredi u oba dobna razreda veći od udjela ostale dvije šumske zajednice. U mlađim dobnim razredima po površini dominiraju sastojine u nizi sa žestiljem, što je posljedica povećanja udjela te šumske zajednice tijekom zadnjih desetljeća (Rauš 1990). Prosječna drvna zaliha hrasta lužnjaka u dva najzastupljenija dobna razreda najveća je u sastojinama u nizi sa žestiljem (slika6). Slika8. Distribucija odsjeka prema broju evidentiranih zahvata pridobivanja drva u promatranom razdoblju Figure 8 Distribution of subcompartments by the number of harvest events in the investigated period obavljana sječa u svakoj je godini ravnomjerno raspoređen između tri grupe odsjeka. U 3 % odsjeka (680 ha) nije evidentirana sječa tijekom promatranoga razdoblja. U 69 % odabranih odsjeka zahvati pridobivanja drva obavljeni su 3 i više puta, au 20 % odsjeka praktički svake druge godine (pet ulazaka). b) Sječa sušaca i 3B stabala od 1996. do 2006. godine b) Harvest of dead and declining trees from 1996 to 2006 Tijekom 11 godina u promatranim je odsjecima 3 ukupno posječeno 850 835 m hrasta lužnjaka(slika9). 3 Od ukupno posječene drvne zalihe 28 % (238 425 m) odnosilo se na redovni prethodni prihod, dok je kroz 3 sušce i 3B stabla posječeno čak 58 % (492 583 m). Zbog sanacije posljedica olujnoga nevremena koje je 1998. godine zahvatilo južni dio Spačvanskoga bazena, udio drvne zalihe posječene u sanitarnim sječama (vjetrolomi i vjetroizvale) također iznosi visokih 14 % 3 (119 827 m ). Sječe izvaljenih i prelomljenih stabala obavljene su tijekom 1998. i 1999. godine, i u tim je godinama udio sanitarnih sječa u ukupno posječenome obujmu bio vrlo visok. Godišnji obujam posječenih sušaca i 3B stabala pada od 1996. prema 1999. godini kada ih je posječeno 3 najmanje (19 220 m), zatim opet raste lagano do 2002. godine (slika 10). Nakon izrazito sušne 2003. godine ukupna količina posječenih sušaca i 3B stabala naglo raste do najveće zabilježene vrijednosti od 86 000 m posječenih 2005. godine. Povećanje ukupne godišnje količine posječenih sušaca i 3B stabala nakon izrazito sušne 2003. godine sigurno je dijelom uzrokovano posljedicama koje je ta sušna epizoda ostavila na stablima hrasta lužnjaka. Međutim na povećanje ukupne količi ne posječenih sušaca i 3B stabala može utjecati i pove ćanje površine na kojoj se obavljala doznaka i sječa kao |