DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 38 <-- 38 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURAI DINAMIKA SJEČE SUHIH I ODUMIRUĆIH STABALA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 391-405 33 i 3B stabala hrasta lužnjaka po jedinici površine (m/ha) također raste od drugog prema šestom dobnom razredu (slika 11), i najveći je u šestom dobnom razredu. Iako su sastojine petoga i, posebice šestoga dobnog razreda najranjivije prema prikazanim prosječnim vrijednostima (slika11), među sastojinamaunutar istoga dobnog razreda postoji vrlo velika varijabilnost u intenzitetu (slika12). Obujam posječenih sušaca i 3B stabala u pro matranome razdoblju (m/ha u odsjeku) naglo raste nakon starosti sastojine od 80 godina, odnosno nakon ulaska sastojine u peti dobni razred. Najveći zabilježeni 33 intenzitet iznosi 135 m/ha, odnosno 12,3 m/ha godišnje, dok je s druge strane u 60 % odsjeka starijih od 80 godina tijekom promatranoga razdoblja posječeno manje 33 od 30 m/ha, odnosno manje od 2,7m/ha godišnje. d) Sječa sušaca i 3B stabala s obzirom na stanište/šumsku zajednicu d) Harvest of dead and decliningtrees according to site/forest community Od ukupne količine sušaca i 3B stabala posječenih u promatranome razdoblju, najveći je dio posječen u za 3 jednicama na gredi (223 189 m), a najmanji u zajedni 3 cama u nizi (116 035 m ). Budući su zajednice na gredi i najzastupljenije u uzorku, kako po broju, tako i po ukupnoj površini, ukupnu količinu posječenih sušaca nije se moglo koristiti za usporedbu intenziteta sječe u sastojinama tri šumske zajednice. Stoga su razlike dalje istražene promatrajući: (1) dinamiku intenziteta sječe po godinama tijekom promatranoga razdoblja (slika 13) i (2) ukupni intenzitet sječe sušaca i 3B stabala u promatranome razdoblju iskazan po jedinici površine 3 (m/ha)(slika14). S obzirom na dinamiku intenziteta sječe sušaca i 3B stabala tijekom 11 godina iskazanu u prosječnom godišnjem postotku posječene drvne zalihe lužnjaka u odsjeku, najveće su razlike utvrđene između šumske zajednice najvlažnijega staništa (N-Rs) u odnosu na ostale dvije zajednice (G-G i N-Z). Sastojine u nizi s rastavljenim šašem pokazuju najveće kolebanje, u njima je zabilježen najveći (7,1% 1998. godine), ali također i najmanji (1,8 % 2000. godine) prosječni godišnji intenzitet. Na stres uzrokovan sušnim razdobljem 2003. go- dine, sve su tri zajednice reagirale vrlo slično – povećanjem intenziteta sušenja u idućim godinama. No, dok se u 2005. godini intenzitet u zajednicama s grabom i žestiljem smanjuje, u zajednici s rastavljenim šašem i dalje je u porastu. U zajednicama u nizi s rastavljenim šašem intenzitet raste nakon 1996, 2000. i 2003. godine, i u puno većoj mjeri koleba, odnosno puno je osjetljiviji od ostale dvije zajednice.Tijekom cijeloga razdoblja od 1996. do 2006. godine, kretanje prosječnoga godišnjeg intenziteta sječe sušaca i 3B stabala u sastojinama u nizi sa žestiljem (N-Z) gotovo je istovjetan onome sastojina na gredi sa grabom (G-G) (slika 13). S druge strane, promatrajući distribuciju odsjeka tri biljne zajednice prema ukupnome intenzitetu sječe su 3 šaca u promatranome razdoblju (m/ha), ne mogu se primijetiti značajnije razlike(slika14). Bez obzira na Slika14. Distribucija odsjeka prema ukupnome intenzitetu sječe Slika13. Dinamika prosječnog godišnjeg intenziteta sječe sušaca sušaca i 3B stabala u promatranome razdoblju i 3B stabala Figure 13Dynamics of average yearly intensity of harvest of dead Figure 14Distribution of subcompartmets by the total intensity of and declining trees harvest of dead and declining trees |