DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 40 <-- 40 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURAI DINAMIKA SJEČE SUHIH I ODUMIRUĆIH STABALA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 391-405 intenzitetu sječe sušaca i 3B stabala, kao i distribucija promatrane površine po razredima intenziteta sječe sušaca i 3B stabala. Na 7 % površine uzorka tijekom promatranoga razdoblja nije evidentirana sječa sušaca i 3B stabala,i tu se uglavnom radi o sastojinama do četvrtog dobnog razreda. Površina na kojoj je bilo sječe sušaca i 3B stabala (93 %) podijeljena je na četiri razreda intenziteta. Najveći dio površine (67 %) jednoliko raspo ređen po cijeloj površini Spačvanskog bazena nalazi se 3 u kategoriji intenziteta do 33,7 m/ha posječenih od 1996. do 2006. godine. U ostalim kategorijama nalazi RASPRAVAI ZAKLJUČCI Tijekom 11 godina u promatranim je odsjecima 3 ukupno posječeno 850 835 m hrasta lužnjaka, od čega 3 se čak 58 % (492 583 m)odnosilo na sušce i 3B stabla. Zbog sanacije posljedica olujnoga nevremena iz 1998. godine udio drvne zalihe posječene u sanaciji vjetroloma i vjetroizvala također iznosi vrlo visokih 14 % 3 (119 827 m ). Još jedan čimbenik koji se povećava sa starosti sastojine, a koji može igrati značajnu ulogu u kompleksu sušenja lužnjaka je i broj ulazaka teške mehanizacije prilikom sječe, izrade i izvlačenja sortimenata hrasta lužnjaka, većinom u doznaci i sječi sušaca i 3B stabala. U više od 69 % odabranih odsjeka zahvati pridobivanja drvaobavljani su 3 i više puta, a u 20 % odsjeka praktički svake druge godine (pet ulazaka). U ovisnosti o starosti, u normalnim bi uvjetima u razdoblju od jednoga desetljeća u sastojine trebalo ući jedan ili najviše dva puta. Povećanje broja zahvata pridobivanja drva i posljedično povećanje potencijalne opasnosti ozljeđivanja stabala i sabijanja tla, rezultat je nastojanja da se umanje ekonomske posljedice gubitka furnirskih trupaca i drugih kvalitetnih sortimenata u osušenim stablima hrasta lužnjaka. Pri planiranju radova sječe, izrade i izvlačenja sušaca potrebno je posvetiti više pozornosti kako bi se gažena površina svela na najmanju moguću mjeru, a isto tako i broj stabala koji nakon obavljene sječe os taje u šumi s mehaničkim oštećenjima. Ukupni godišnji obujam posječenih sušaca i 3B stabala pada od 1996. prema 1999. godini kada ih je po 3 sječeno najmanje (19 220 m), zatim opet lagano raste do 2002. godine. Nakon izrazito sušne 2003. godine godišnja količina posječenih sušaca i 3B stabala naglo 3 raste do najveće zabilježene vrijednosti od 86 000 m posječe nih 2005. godine. U 2005. godini posječeno je dvostru ko više sušaca i 3B stabala nego u samoj sušnoj godini (2003), što ukazuje na činjenicu da se godišnja koli čina posječenih sušaca i 3B stabala ne može uzimati kao ocjena sušnih uvjeta te godine. Štetne posljedice suše i drugih negativnih čimbenika mogu se iščitati iz dinamike sječe sušaca i 3B stabala tijekom duljeg razdoblja, pri čemu u obzir treba uzeti i utjecaj se 26 % promatrane površine, i ugrubo se može reći da su odsjeci ovih kategorija raspoređeni uglavnom u središnjem dijelu bazena. Ipak, iz prikazanoga se prostornoga rasporeda ne može sa sigurnošću zaključivati o grupiranju odsjeka određene kategorije intenziteta, odnosno o neotpornosti ili predispoziciji sastojina odre đenoga područja bazena na sušenje, jer osim prostornoga rasporeda postoji i cijeli niz ostalih čimbenika (npr. grupiranje odsjeka različitih dobnih razreda) koje treba uzeti u obzir. – Discussion and conclusions promjena u veličini površina na kojima se sječa obavljala u različitim godinama. Intenzitet sječe sušaca i 3B stabala naglo raste nakon ulaska sastojine u peti dobni razred, odnosno nakon starosti sastojine od 80 godina.Od ukupno posječenoga obujma sušaca i 3B stabala, čak je 96 % posječeno u sastojinama petoga i šetog dobnog razreda, što je posebice zabrinjavajuće kada se uzme u obzir da se na oko 74 % površine Spačvanskoga bazena nalaze upravo sastojine uređajnog razreda hrasta lužnjaka starije od 80 godina. Ovaj je rezultat u skladu s opće prihvaćenim uvjerenjem da se starije i stare sastojine intenzivno suše. Međutim, daljnom je analizom ustanovljeno da postoji izrazito velika varijabilnost u intenzitetu sječe sušaca i 3B stabala unutar istoga dobnog razreda, odnosno i među sastojinama petoga i šestoga dobnog razreda postoje sastojine u kojima je sječa sušaca i 3B stabala bila zanemarivo niskoga intenziteta. Na primjer, na četvrtini ukupne površine petoga i šestog dobnog razreda obuhvaćene ovim istaživanjem, u promatranome je razdoblju intenzitet sječe sušaca i 3B stabala iznosio 3 manje od 1 m/ha godišnje. Dakle, ne može se generalizirati kada se govori o ulozi starosti sastojine u procesu sušenja hrasta lužnjaka, jer starost sastojine vjerojatno samo pojačava ostale negativne čimbenike u onim sastojinama u kojima su ti čimbenici već prisutni. O ovome bi svako trebalo vo diti računa, kada se na primjer razmatra mogućnost sni žavanja ili povećavanja ophodnje lužnjakovih sastojina kao pokušaj prilagodbe načina gospodarenja uvjetima sušenja i propadanja. Gledajući vrijednosti ukupno posječenoga obujma su šaca i 3B stabala tijekom promatranoga razdoblja 3 (m/ha) nisu ustavnovljene statistički značajne razlike među odsjecima tri biljne zajednice. Suprotno očekivanjima, u prosjeku je najveći ukupni intenzitet sječe sušaca i 3B stabala utvrđen u šumskoj zajednici na gredi 3 (28,8 m/ha), dok je u zajednicama u nizi nešto niži 33 (26,3 m/ha u zajednici sa žestiljem, te 26,1 m/ha u zajednici s rastavljenim šašem). |