DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 41 <-- 41 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURAI DINAMIKA SJEČE SUHIH I ODUMIRUĆIH STABALA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 391-405 Razlike su ipak potvrđene, ali ne u ukupnome inten zitetu, već u dinamici tijekom promatranoga razdoblja. U tom je smislu potvrđena pretpostavka da su sastojine u nizi sa rastavljenim šašem nestabilnije od ostale dvije zajednice, jer je u njima zabilježen i najveći (7,1 % 1998. godine), ali također i najmanji (1,8 % 2000. go- dine) prosječni godišnji intenzitet iskazan kao postotak od posječene drvne zalihe hrasta u odsjeku. Osim toga, potrebno je detaljnije istražiti posljedice koje sušenje stabala hrasta lužnjaka ostavlja u strukturi sastojine, posebice s obzirom na zastrtost tla krošnjama. Naime, 3 sječa sušaca i 3B stabala istoga intenziteta (m/ha) u sastojinama u nizi može ostaviti puno veće posljedice s obzirom na izostanak podstojne etaže. U sastojinama na gredi grab i nakon uklanjanja stabala lužnjaka nastavlja štititi tlo. Na stres uzrokovan izrazitim sušnim razdobljem 2003. godine, sve su tri zajednice reagirale vrlo slično – povećanjem intenzitetasječe sušaca i 3B stabala u idućim godinama, no, dok se u 2005. godini intenzitet u zajednicama s grabom i žestiljem smanjuje, u zajednici s rastavljenim šašem i dalje je u porastu. Prostorno definirana baza podataka za lužnjakove sastojine Spačvanskoga bazena koja je nastala kao rezultat ovoga rada, nastavit će se nadopunjavati podacima i u idućim godinama. Povezivanje s drugim bazama podataka, primjerice s rezultatima motrenja razina podzemne vode s mreže piezometarskih postaja, omogućit će daljnje složenije i detaljnije prostorno-vremenske analize trendova sušenja hrasta lužnjaka. Zaključci temeljeni na rezultatima ovoga istraživanja odnose se na značajke sušenja u lužnjakovim sastojinama Spačvanskoga bazena. Daljnjom primijenom metodologije prikazane u ovome članku provjerit će se vrijede li donešeni zaključci i u ostalim većim lužnjakovim kompleksima u Hrvatskoj. Za očekivati je da bi moglo doći do nekih odstupanja zbog razlika između Spačvanskoga bazena i drugih lužnjakovih staništa u Hrvatskoj koje se ponajprije očituju u: (1) različitim hidrotehničkim zahvatima učinjenima tijekom 19. i 20. stoljeća i njihovim utjecajem na lokalni režim plavljenja i razina podzemne vode, (2) prevladavajućim tipovima tala i (3) različitim količinama i režimima oborinskih voda tijekom vegetacijskoga razdoblja. ZAHVALA – Acknowledgement Ovaj rad ne bi bilo moguće napraviti bez pomoći “Hrvatskih šuma”d.o.o. Zagreb, koji su nam naraspo- LITERATURA Anon. 2006: Šumskogospodarska osnova područja RH, 2006.–2015. “Hrvatske šume”d.o.o. Zagreb. Anon.2007: Hrvatske šume d.o.o. – Business report. “Hrvatske šume”, d.o.o. Zagreb, str. 1–60. Baričević, D., 1999: Ekološko-vegetacijske promjene u šumama hrasta lužnjaka na području G.J.“Žutica”. Šum. list CXXIII(1–2):17–28. Breda,N., R.Huc,A.Granier, E.Dreyer,2006: Temperate forest tree and stands under severe drought: a review of ecophysiological responses, adaptation processes and long-term consequences. Ann. For. Sci. 63:625–644. Dekanić,I., 1962: Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskoga drveća u posavs kim šumama kod Lipovljana. Glas. Šum. pokuse 15:5–118. Dekanić,I., 1974: Utjecaj visine i oscilacije nivoa podzemnih voda na sušenje hrasta lužnjaka (Quercus roburL.). Šum. list 99(7–10): 267–280. Dekanić, S., T. Dubravac, I. Pilaš, K. Indir, 2009: Dinamika sušenja hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine s obzirom na starost sastojine i fitocenološku pripadnost. U: Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima, 24. rujna 2009., Zagreb, Zbornik radova (u tisku). laganje stavili veliku količinu podataka prikupljenih tijekom njihovog svakodnevnog rada. – References Dickson, R.E., P.T. Tomlinson,1996: Oak gro wth, development and carbon metabolism in response to water stress.Ann. Sci. For. 53:181–196. Donaubauer,E., 1998: Die Bedeutung von Krankheitserregern beim gegenwärtigen Eichensterben in Europa – eine Literaturübersicht. Eur. J. For. Path 28:91–98. Führer,E., 1998: Oak decline in Central Europe:A synopsis of hypotheses. USDA Forest Service GeneralTechnical Report NE-247:7–24. Gaertig,T., H.Schack-Kirchner,E.E.Hildebrand, K. v. Wilpert, 2002: The impact of soil aeration on oak decline in southwestern Germany. For. Ecol. Manage. 159:15–25. Glenz, C., R. Schlaepfer, I. Iorgulescu, F. Kienast,2006: Flooding tolerance of Central European tree and shrub species. For. Ecol. Manage. 235:1–13. Grgljanić,J., I.Gregorović,2003: Dobna struktura hrasta lužnjaka u Spačvi. U: Klepac, D., K. Čorkalo Jemrić (ur.), Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvat skoj, HAZU Centar za znanstveni rad uVinkovcima, 95–108. |