DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 42 <-- 42 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURAI DINAMIKA SJEČE SUHIH I ODUMIRUĆIH STABALA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 391-405 Harapin,M., M.Androić,1996: Sušenje i zaštita šuma hrasta lužnjaka. U: Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni radVinkovci i Hrvatske šume, 227–256. Jošovec,A., 1924: Sušenje hrastovih sastojia šumske uprave u Dragancu. Šum.list XLVIII (12): 639–642. Kalafadžić,Z., V.Kušan, Z.Horvatić, R.Pernar, 1993: Oštećenost šuma i neki čimbenici oko liša u šumskom bazenu Spačva. Šum. list CXVII:281–292. Klepac,D., 1996: Stare šume hrasta lužnjaka i njihov doprinos razvoju Hrvatske. U: Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni radVinkovci i Hrvatske šume, 13–26. Klepac,D., 2000: Najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj – Spačva. HAZU Centar za znan stveni rad u Vinkovcima, 116 str., Zagreb- Vin kovci. König,J., 1911: Sušenje hrastika. Šum. list XXXV (10–11): 385–422. Küßner, R., 2003: Mortality patterns of Quercus, TiliaandFraxinusgerminants in a floodplain forest on the river Elbe, Germany. For. Ecol. Manage. 173:37–48. Manion,P.D., 1981:Tree disease concepts. Prentice Hall, 399 str., Engelwood Cliffs, NJ. Manojlović, P., 1924: Sušenje hrastovih šuma (Hrast lužnjak). Šum.list XLVIII(10): 502–505. Marçais, B., O. Caël, 2006: Spatial pattern of the density ofArmillariaepiphytic rhizomorphs on tree collar in an oak stand. For. Path. 36:32–40. Matić, S., J. Skenderović, 1993: Studija biološkoekološkog i gospodarskog rješenja šumeTuropoljski lug ugrožene propadanjem (uzgojna istraživanja). Glas. šum. pokuse 29:295–334. Matić, S., B. Prpić, Đ. Rauš, Š. Meštrović, 1994: Obnova hrasta lužnjaka u šumskom gos po darstvu Sisak. Glas. šum. pokuse. 30:299–336. Mayer,B., 1994: Utjecaj dinamike vlažnosti tla, podzemne vode, oborina i defolijacije na sezonsku dinamiku radijalnog prirasta i sušenje hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) uVaroškom lugu. Rad. Šum. inst. 29:83–102. Oak,S., F. Tainter, J. Williams, D. Starkey, 1996: Oak decline risk rating for the southeastern United States.Ann. Sci. For. 53: 721–730. Petračić, A.,1926: O uzrocima sušenja hrastovih šu ma u Hrvatskoj i Slavoniji: o pojavu sušenja sa šum sko- uzgojnog gledišta. Glas. šum. pokuse 1:1–9. Pranjić,A., N.Lukić,1989: Prirast stabala hrasta lužnjaka kao indikator stanišnih promjena. Glas. šum. pokuse 25:79–94. Prpić, B., 1976: Regiranje biljaka hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz dva različita staništa na različite uvjete vlažnosti. Šum. List. 100 (3): 117–123. Prpić,B., 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka. U: Kle pac, D. (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni radVinkovci i Hrvatske šume, 273–298. Prpić,B., 2003: Hidrološki sustav Spačve u odnosu na uspijevanje hrasta lužnjaka. U: Klepac, D., K. Čorkalo Jemrić (ur.), Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad uVinkovcima, 109–126. Prpić, B., Z. Seletković, G. Žnidarić, 1994: Ekološki i biološki uzroci propadanja stabala hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) u nizinskoj šumi Tu ropoljski lug. Glas. šum. pokuse 30:193–222. Rauš, Đ., 1972: Karta šumskih zajednica Spačvanskog bazena i okoliceVinkovaca. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. Rauš,Đ., 1990: Sukcesija šumske vegetacije u baze nu Spačva u razdoblju od 1970,–1989. godine. Šum. list (9–10): 341–356. Rauš,Đ., 1994: Primjena fitocenologije u šumarskoj praksi. Šum. list CXVIII(9–10): 289–294. Rauš,Đ., N.Šegulja,1983: Flora Slavonije i Baranje. Glas. Šum. pokuse 21:179–211. Rebetez,M., H.Mayer, O.Dupont, D.Schindler, K.Gartner, J.P.Kropp,A.Menzel, 2006: Heat and drought 2003 in Europe: a climate synthesis.Ann. For. Sci. 63:569–577. Rouault, G., J-N. Candau, F. Lieutier, L-M. Nageleisen, J-C. Martin, N. Warzée, 2006: Effects of drought and heat on forest insect populations in relation to the 2003 drought inWestern Europe. Ann. For. Sci. 63:613–624. Siwecki, R., K. Ufnalski, 1998: Review of oak stand decline with special reference to the role of drought in Poland. Eur. J. For. Path 28:99–112. rd Sokal, R. R., F. J. Rohlf,1994: Biometry. 3 ed., W.H.Freeman, NewYork, str. 880. Steiner, K.C., 1998:Adecline-model interpretation of genetic and habitat structure in oak populations and its implications for silviculture. Eur. J. For. Path 28:113–120. Thomas,F.M., R.Blank, G.Hartmann,2002: Abiotic and biotic factors and their interactions as causes of oak decline in Central Europe. For. Path. 32:277–307. Voelker, S. L., R-M. Muzika, R. P. Guyette, 2008: Individual tree and stand level influences |