DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 45     <-- 45 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416


UDK 630* 569 (001)


RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA
LUŽNJAKANAPODRUČJU UPRAVE ŠUMABJELOVAR S OSVRTOM NA
MODELIRANJE MJEŠOVITIH PRIRASNO PRIHODNIH TABLICA*


DEVELOPMENT STRUCTURE ELEMENTS IN MIXED OAK STANDS IN ARIAOF
FOREST ADMINISTRATION BJELOVAR WITH RETROSPECT ON
MODELLING GROWTHAND YIELD OF MIXED STANDS


Krunoslav GODINA**


SAŽETAK: Za modeliranje tzv. mješovitih prirasno – prihodnih tablica
bitno je poznavanje biološke raznolikosti, dinamike mješovitih sastojina, te
mo dela rasta i proizvodnje.


U negospodarenim mješovitim sastojinama triju subasocijacija unutar tri
starosne skupine (12–15; 19–22; 27–30 god.) na primjernim plohama je prilikom
izmjere procjenjivana vitalnost svakog stabla kao posljedice natjecanja
krošanja za svjetlo. Opažanjem je određena konkurentnost među susjednim
do minantnim stablima, te je procijenjen utjecaj na perspektivna stabla, ponajpri
je glavne vrste iz donje etaže. Simuliranom sječom dana je prednost hrastu
luž njaku, a uklanjani su uglavnom predrasti i dominantna stabla pratećih
vrsta. U strukturu sastojine nisu ušli sušci i suviše potisnuta stabla, a što s
pret hodno navedenim daje ukupnu simuliranu sječu. Na taj način dobivena je
glavna sastojina. Za glavnu sastojinu izvršena je projekcija razvoja srednjeg
stabla prema vrstama drveća, na temelju čega su određeni strukturni elementi
nakon pet godina. Projekcija razvoja dobivena je na osnovi uzoraka opsega i
visina stabala svih starosnih skupina subasocijacije, izjednačenjem podataka
pomoću modificirane Mihajlove funkcije.


Ključne riječi:sastojina izmjere, glavna sastojina, proicirana sastojina,
modeli rasta, simulirana sječa, samoprorjeđivanje, produkcijski i akumu
lirani tečajni volumni prirast


1. UVOD – Introduction
Hrast lužnjak je najznačajnija vrsta naših nizinskih odražava i na strukturi sastojina. Općenitorazvojmje šošuma.
Dolazi u čistim i mješovitim jednodobnim sastoji-vite sastojine podrazumijeva promjene strukturnih
nama. Zbog različitih utjecaja prirodna ravnoteža ele menata koje nastaju u određenom razdoblju. Istranizinskih
šuma u određenoj mjeri je narušena, ašto se živa njem strukture mješovitih sastojina dolazimo do važnih
podataka o njihovom razvoju, procesima konkuren


cije, odumiranja i obnavljanja. Postoji više definicija o
tome što je struktura sastojine, ona je pojednostavljeno


horizontalni i vertikalni raspored stabala (Franklin,
* Rad je dio magistarskog specijalističkog rada, obranjenog
16. 01. 2009. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta
1981).
u Zagrebu. Izv. prof. dr. sc. Juro Čavlović, mentor, doc. dr. sc.


Proučavanje proizvodnosti sastojina važno je za


Mario Božić, predsjednik povjerenstva za obranu rada,
Šumarski fakultet u Zagrebu, dr. sc. Tomislav Dubravac, član,


provođenje pravilnog gospodarenja. Nekada su potŠumarski
institut Jastrebarsko


poru u planiranju činile prirasno prihodne tablice, a u


**mr. sp. Krunoslav Godina, dipl. ing. šum., Hrvatske šume,


zadnjih tridesetak godina inozemna istraživanja kreću


UŠP Bjelovar, Šumarija Pakrac, Trg Bana Jelačića 3, Pakrac,
krunoslav.godina@hrsume.hr


se prema više dinamičnim programskim sustavima.