DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 45 <-- 45 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416 UDK 630* 569 (001) RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA LUŽNJAKANAPODRUČJU UPRAVE ŠUMABJELOVAR S OSVRTOM NA MODELIRANJE MJEŠOVITIH PRIRASNO PRIHODNIH TABLICA* DEVELOPMENT STRUCTURE ELEMENTS IN MIXED OAK STANDS IN ARIAOF FOREST ADMINISTRATION BJELOVAR WITH RETROSPECT ON MODELLING GROWTHAND YIELD OF MIXED STANDS Krunoslav GODINA** SAŽETAK: Za modeliranje tzv. mješovitih prirasno – prihodnih tablica bitno je poznavanje biološke raznolikosti, dinamike mješovitih sastojina, te mo dela rasta i proizvodnje. U negospodarenim mješovitim sastojinama triju subasocijacija unutar tri starosne skupine (12–15; 19–22; 27–30 god.) na primjernim plohama je prilikom izmjere procjenjivana vitalnost svakog stabla kao posljedice natjecanja krošanja za svjetlo. Opažanjem je određena konkurentnost među susjednim do minantnim stablima, te je procijenjen utjecaj na perspektivna stabla, ponajpri je glavne vrste iz donje etaže. Simuliranom sječom dana je prednost hrastu luž njaku, a uklanjani su uglavnom predrasti i dominantna stabla pratećih vrsta. U strukturu sastojine nisu ušli sušci i suviše potisnuta stabla, a što s pret hodno navedenim daje ukupnu simuliranu sječu. Na taj način dobivena je glavna sastojina. Za glavnu sastojinu izvršena je projekcija razvoja srednjeg stabla prema vrstama drveća, na temelju čega su određeni strukturni elementi nakon pet godina. Projekcija razvoja dobivena je na osnovi uzoraka opsega i visina stabala svih starosnih skupina subasocijacije, izjednačenjem podataka pomoću modificirane Mihajlove funkcije. Ključne riječi:sastojina izmjere, glavna sastojina, proicirana sastojina, modeli rasta, simulirana sječa, samoprorjeđivanje, produkcijski i akumu lirani tečajni volumni prirast 1. UVOD – Introduction Hrast lužnjak je najznačajnija vrsta naših nizinskih odražava i na strukturi sastojina. Općenitorazvojmje šošuma. Dolazi u čistim i mješovitim jednodobnim sastoji-vite sastojine podrazumijeva promjene strukturnih nama. Zbog različitih utjecaja prirodna ravnoteža ele menata koje nastaju u određenom razdoblju. Istranizinskih šuma u određenoj mjeri je narušena, ašto se živa njem strukture mješovitih sastojina dolazimo do važnih podataka o njihovom razvoju, procesima konkuren cije, odumiranja i obnavljanja. Postoji više definicija o tome što je struktura sastojine, ona je pojednostavljeno horizontalni i vertikalni raspored stabala (Franklin, * Rad je dio magistarskog specijalističkog rada, obranjenog 16. 01. 2009. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta 1981). u Zagrebu. Izv. prof. dr. sc. Juro Čavlović, mentor, doc. dr. sc. Proučavanje proizvodnosti sastojina važno je za Mario Božić, predsjednik povjerenstva za obranu rada, Šumarski fakultet u Zagrebu, dr. sc. Tomislav Dubravac, član, provođenje pravilnog gospodarenja. Nekada su potŠumarski institut Jastrebarsko poru u planiranju činile prirasno prihodne tablice, a u **mr. sp. Krunoslav Godina, dipl. ing. šum., Hrvatske šume, zadnjih tridesetak godina inozemna istraživanja kreću UŠP Bjelovar, Šumarija Pakrac, Trg Bana Jelačića 3, Pakrac, krunoslav.godina@hrsume.hr se prema više dinamičnim programskim sustavima. |