DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 45     <-- 45 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416


UDK 630* 569 (001)


RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA
LUŽNJAKANAPODRUČJU UPRAVE ŠUMABJELOVAR S OSVRTOM NA
MODELIRANJE MJEŠOVITIH PRIRASNO PRIHODNIH TABLICA*


DEVELOPMENT STRUCTURE ELEMENTS IN MIXED OAK STANDS IN ARIAOF
FOREST ADMINISTRATION BJELOVAR WITH RETROSPECT ON
MODELLING GROWTHAND YIELD OF MIXED STANDS


Krunoslav GODINA**


SAŽETAK: Za modeliranje tzv. mješovitih prirasno – prihodnih tablica
bitno je poznavanje biološke raznolikosti, dinamike mješovitih sastojina, te
mo dela rasta i proizvodnje.


U negospodarenim mješovitim sastojinama triju subasocijacija unutar tri
starosne skupine (12–15; 19–22; 27–30 god.) na primjernim plohama je prilikom
izmjere procjenjivana vitalnost svakog stabla kao posljedice natjecanja
krošanja za svjetlo. Opažanjem je određena konkurentnost među susjednim
do minantnim stablima, te je procijenjen utjecaj na perspektivna stabla, ponajpri
je glavne vrste iz donje etaže. Simuliranom sječom dana je prednost hrastu
luž njaku, a uklanjani su uglavnom predrasti i dominantna stabla pratećih
vrsta. U strukturu sastojine nisu ušli sušci i suviše potisnuta stabla, a što s
pret hodno navedenim daje ukupnu simuliranu sječu. Na taj način dobivena je
glavna sastojina. Za glavnu sastojinu izvršena je projekcija razvoja srednjeg
stabla prema vrstama drveća, na temelju čega su određeni strukturni elementi
nakon pet godina. Projekcija razvoja dobivena je na osnovi uzoraka opsega i
visina stabala svih starosnih skupina subasocijacije, izjednačenjem podataka
pomoću modificirane Mihajlove funkcije.


Ključne riječi:sastojina izmjere, glavna sastojina, proicirana sastojina,
modeli rasta, simulirana sječa, samoprorjeđivanje, produkcijski i akumu
lirani tečajni volumni prirast


1. UVOD – Introduction
Hrast lužnjak je najznačajnija vrsta naših nizinskih odražava i na strukturi sastojina. Općenitorazvojmje šošuma.
Dolazi u čistim i mješovitim jednodobnim sastoji-vite sastojine podrazumijeva promjene strukturnih
nama. Zbog različitih utjecaja prirodna ravnoteža ele menata koje nastaju u određenom razdoblju. Istranizinskih
šuma u određenoj mjeri je narušena, ašto se živa njem strukture mješovitih sastojina dolazimo do važnih
podataka o njihovom razvoju, procesima konkuren


cije, odumiranja i obnavljanja. Postoji više definicija o
tome što je struktura sastojine, ona je pojednostavljeno


horizontalni i vertikalni raspored stabala (Franklin,
* Rad je dio magistarskog specijalističkog rada, obranjenog
16. 01. 2009. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta
1981).
u Zagrebu. Izv. prof. dr. sc. Juro Čavlović, mentor, doc. dr. sc.


Proučavanje proizvodnosti sastojina važno je za


Mario Božić, predsjednik povjerenstva za obranu rada,
Šumarski fakultet u Zagrebu, dr. sc. Tomislav Dubravac, član,


provođenje pravilnog gospodarenja. Nekada su potŠumarski
institut Jastrebarsko


poru u planiranju činile prirasno prihodne tablice, a u


**mr. sp. Krunoslav Godina, dipl. ing. šum., Hrvatske šume,


zadnjih tridesetak godina inozemna istraživanja kreću


UŠP Bjelovar, Šumarija Pakrac, Trg Bana Jelačića 3, Pakrac,
krunoslav.godina@hrsume.hr


se prema više dinamičnim programskim sustavima.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 46     <-- 46 -->        PDF

K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416


2. PROBLEM I CILJ ISTRAŽIVANJA– Problem and goal of research


Struktura mješovite sastojine je vrlo kompleksna.
Ponekad jednostavnom izmjerom nije lako odrediti zakonitosti
koje međusobno povezuju različite strukturne
elemente bez razmatranja prirodnih čimbenika. U sastojini
se za vrijeme trajanja ophodnje neprekidno
odvija borba među stablima istih i različitih vrsta za
vodom, hranivima i svjetlom.


U negospodarenim mladim mješovitim sastojinama
odvija se proces odumiranja stabala kao posljedica različitog
osvjetljenja krošnji. Na temelju toga može se
izvršiti klasifikacija stabala, procjenjujući vitalitet i
razvojni potencijal svakog stabla. Proces odumiranja
usko je vezan uz konkurenciju stabala. Konkurenciju
razmatramo ponajprije na osnovi udaljenosti između
susjednih dominantnih stabala i utjecaja njihovih krošnji
na razvoj okolnih nižih. Procesi konkurencije i
odumiranja stabala u sastojini imaju utjecaja na razvoj
svih strukturnih elemenata.


Na osnovi sličnih spoznaja, paralelno s napredovanjem
računalne tehnologije u inozemstvu se počinje
razmatrati sastojinu kao više dinamični sustav. Metode
simulacije dinamike dobivaju prednost pred prirasno
prihodnim tablicama koje odviše statički razmatraju
razvoj sastojine. Unatoč tomu, ove metode su kod nas
još uvijek nedovoljno istražene. U svrhu pridobivanja
novih spoznaja, kratko će biti predstavljeni modeli
rasta i proizvodnje kao zamjena za tradicionalne prirasno
prihodne tablice.


Osnovni cilj ovog rada je istraživanje koegzistencije
vrsta u trima subasocijacijama hrasta lužnjaka u I. i


II.dobnom razredu. Da bi se ostvario postavljeni cilj,
potrebno je proučiti razvoj strukturnih elemenata u
mje šovitim sastojinama u kojima se zakasnilo s proved
bom uzgojnih radova s obzirom na konkurenciju izme
đu vrsta, samoprorjeđivanje, odnosno odumiranje
stabala, starost sastojine i utjecaj simulirane sječe. Na
osnovi toga treba odrediti glavnu sastojinu i izvršiti
pro jekciju razvoja strukturnih elemenata.


3. OSVRT NA MODELIRANJE RASTA I PROIZVODNJE MJEŠOVITIH SASTOJINA
Retrospect on modelling growth and yield of mixed stands


Proučavanje proizvodnosti šuma razvilo se tijekom


18.stoljeća, a rezultati tog istraživanja izražavali su se
pomoću tablica iz kojih su se s vremenom razvile prirasno
prihodne tablice. Iz njih se mogu izvesti prirasno
prihodne tablice za mješovite sastojine. U izvedenim
tablicama zbog jednostavne računske konstrukcije odnosi
vrsta drveća prema broju stabala, visini i promjeru
srednjeg stabla često ne predstavljaju realne odnose u
mješovitim sastojinama.


Naime, za modeliranje rasta i proizvodnje mješovitih
sastojina važno je poznavanje studija o biološkoj
raznolikosti, šumskoj dinamici i samih modela rasta i
proizvodnje. Model rasta sastojine je apstrakcija prirodne
dinamike u šumskim sastojinama. Jednostavni sastojinski
modeli povezuju srednji promjer i visinu s
dobi sastojine. Složeni koriste znanje o međustablovnoj
udaljenosti, pokazateljima terena i temeljnici sastojine
da empirički simuliraju međustablovno natjecanje
sa izvorima svjetla, vode i hraniva. Pórte i Bartelink
(2002) istaknuli su šest kategorija modela. Za
modeliranje šumske dinamike uglavnom su se koristili
modeli distribucija, gap modeli i modeli stabala zavisni


o udaljenosti. No svi, osim gap modelabliže su načelu
modeliranja čistih sastojina.


4. MATERIJAL I METODE – Material and methods


Istraživanje je provedeno na području UŠPBjelovar
u tri subasocijacije hrasta lužnjaka (Carpino betuli –
Quercetum roboris typicum Rauš 1971;Genisto elatae


– Quercetum roboris caricetosum brisoidesHt. 1938;
Genisto elatae – Quercetum roboris caricetosum remotae
Ht. 1938).


Razmjerno je položeno ukupno 56 primjernih ploha
u negospodarenim mješovitim sastojinama, koje odgovaraju
razvojnim stadijima mladika, koljika i letvika,
odnosno pripadajućim starosnim skupinama: I. (12 – 15
god.), II. (19 – 22 god.) i III. (27 – 30 god.).


U tablici 1. prikazani su odsjeciprema šumarijama i
gospodarskim jedinicama s brojem položenih ploha.
Polaganje ploha izvršeno je prema CLVP principu
(slika 1). Plohe su krugovi radiusa 5,64 m i površine


100 m2. Svim stablima unutar kruga izmjeren je opseg
u prsnoj visini pomoću mjerne vrpce.Visinedomina


.
.


Slika 1.
Polaganje ploha prema CLVPprincipu
(Schmigelow, 1997)


Picture 1 Putting the plots acording CLVP principe
(Schmigelow, 1997)




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 47     <-- 47 -->        PDF

K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416


Tablica 1. Pregled odabranih odsjeka za istraživanje


Table 1 Review of chosen subcompartments for research


Šumarija
Forest Office
Gospodarska jedinica
Management Unit
Odjel, odsjek
Compartment
Starost (g.)
Age (yr)
Broj ploha
Number of plots
Bjelovar Česma 24 f 13 2
Bjelovar Česma 24 a 15 3
GrubišnoPolje Zdenački Gaj - Prespinjača 19 b 13 2
Čazma Čazmanske nizinske šume 26 a 20 3
Garešnica Trupinski - Pašijanski gaj 25 b 20 3
Grđevac Trupinski - Pašijanski gaj 18 b 27 4
Grđevac Trupinski - Pašijanski gaj 1a 30 3
Bjelovar Česma 25 d 15 4
Bjelovar Bolčansko - Žabljački lug 13 a 15 2
Bjelovar Česma 56 d 20 4
Ivanska Dugački gaj - Jasenova - Drljež 69 b 20 3
Čazma Čazmanske nizinske šume 40 g 30 4
Bjelovar Česma 41 c 30 2
Bjelovar Česma 57 e 15 4
Čazma Česma 16 a 14 2
Bjelovar Česma 32 a 19 4
Vrbovec Česma 63 a 20 2
Bjelovar Česma 60 d 27 3
Čazma Česma 18 b 28 2


ntnih stabala izmjerene su pomoću visinomjera Sunto,
dok su visine nižih stabala naplohi procijenjene. Kao
taksacijska granica uzet jeopseg od 10 cm. Paralelno s
izmjerom provodila se klasifikacija stabala prema
vital nosti i simulacija sječe. Promjene u sastojini pro-
ma trane su s obzirom na izmjereno početno stanje,prirodne
procese koji uključuju samoprorjeđivanje i
izlučivanje stabala, vanjske zahvate, odnosno simuliranu
sječu prilikom izmjere, projekciju razvoja na
osnovi modela rasta, te računski predviđenu sječu na
kraju razdoblja. Na temelju prethodno navedenog za
petogodišnje razdoblje istraživana je sastojina izmjere,
glavna i proicirana sastojina.


Za potrebe izračuna volumena sastojine izmjere
prema kategorijama vitalnosti i ukupno dobivene su sastojinske
visinske krivulje za sve vrste drveća izjednačenjem
uzoraka visina i opsega stabala po funkciji
Mi hajlova u aplikativnom programu Statistica6.0. Na
taj način dobivena je ukupno 21 visinska krivulja. Za
svaki od uzoraka opsega i visina stabala određeni su


-


statistički podaci (x,S.D.,S.E.).Volumen srednjih stabala
unutar pojedine kategorije vitalnosti određen je na
temelju temeljnice i visine srednjeg stabla, te obličnog
broja koji je uzet kao konstantna vrijednost od 0,5 (formula
1).


V= g x h x f (1)


S SS


Glavna sastojina dobivena je na način da su iz strukture
sastojine nakon simulirane sječe na plohama izuzeti
sušci, te sva ona previše potisnuta stabla koja su
ocijenjena da više ne mogu povratiti vitalnost, što zajed
no predstavlja ukupnu simuliranu sječu. Zatim je za
glavnu sastojinu određena projekcija razvoja strukturnih
elemenata korištenjem modela rasta. Modeli rasta
visine, protekom vremena za svaku od tri istraživane
subasocijacije dobiveni su izjednačenjem uzoraka visina
stabala po modificiranoj funkciji Mihajlova (formula
2) u programu Statstica 6.0.


h = bx e


(2)


o


Na isti način su dobiveni modeli rasta opsega.


5. REZULTATI RADAS RASPRAVOM – Research results with discusion
U rezultatima je prikazano kako se promjene osno-interesantno povećanje, smanjenje ili stagnacija struk


vnih strukturnih elemenata odnose na temeljnicu, volu-turnih elemenata glavne i proicirane sastojine u odnosu
men sastojine i tečajni volumni prirast. Pritom je na izmjerenu.


5.1. Sastojina izmjere – Mensuration stand


Sastojina izmjere zapravo je negospodarena sasto-snuta od jačih u području svoje mikrookoline približajina,
gdje mali stupanj osvjetljenja krošnje može biti vaju ekološkom minimumu. Sastojina izmjere bit će raz ograničavajući
čimbenik razvoja. Mnoga se stabla poti-motrena prema kategorijama vitalnosti s obzirom na broj




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 48     <-- 48 -->        PDF

K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416


stabala i temeljnicu.Valja napomenuti da je volumen sastojine
izmjere 1,5 do 2,5 puta veći u odnosu na izvedene
prirasno prihodne tablice(Cestar iHren,1983).


Na temelju razmatranja vertikane strukture, razvijenosti
i osvjetljenosti krošanja, subasocijacija hrasta
lužnjaka i običnog graba ima najveći udio vitalnih stabala
glavne vrste (slika 2). S porastom starosti u svim
sub asocijacijama raste udio suviše potisnutih stabala i
sušaca hrasta lužnjaka, no izraženo u temeljnici njiho vo
učešće je manje (slika 3).


Dubravac i Krejči (2006) sukcesivno prateći
prirodnoodumiranjeu šestgodinastarojsastojinihrasta


Slika2.
Subasocijacija hrasta lužnjaka i običnog graba u I. starosnoj
skupini prema učešću kategorija


Picture 2 Subassociation of penduculate oak and common hornbeam
in I. age group according to share categories


lužnjakaiobičnoggraba, ustanovilisudajetijekom četrnaestgodinaodumrlo69
% promatranihstabalahrasta
lužnjaka. Usubasocijacijihrastalužnjakaipoljskogjasenakodtrećestarosneskupinevelikbrojdominantnih
stabala,ijoš ktomeizpredrasta,utječenasmanjenje
brojastabalaupodstojnojetaži, a štoseuočavapoizostankupolusuhihisuhihlužnjakovihstabala(
slika4).
Subasocijacija hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne
johe odlikuje se još intenzivnijim izlučivanjem glavne
vrstedrveća, patakonalazimovelikbrojpotisnutihjoš
perspektivnihlužnjakovihstabala(slika5).


Slika3.
Subasocijacija hrasta lužnjaka i običnog graba u III. starosnoj
skupini prema učešću kategorija


Picture 3 Subassociation of penduculate oak and common hornbeam
in III. age group according to share categories


Slika4.
Subasocijacija hrasta lužnjaka i poljskog jasena u III. sta-slika5. Subasocijacija hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne
rosnoj skupini prema učešću kategorija johe u III. starosnoj skupini prema učešću kategorija


Picture 4Subassociation of penduculate oak and narrow ash in Picture 5Subassociation of penduculate oak, narrow ash and black


III. age group according to share categories
alder in III. age group according to share categories


5.1.1. Simulirana sječa – Harvest simulation
Simulirana sječa u sastojini izmjere je predviđeni


Tablica 2.Rasponi intenziteta ukupne simulirane sječe
zahvat čišćenja i prorede sastojine, koji u zadnjoj staro-


Table 2 Range intensity of total simulation harvest


snoj skupini možemo smatrati vrlo zakašnjelim. U tabli ci
2. prikazani su rasponi intenziteta ukupne simulirane
sječe za broj stabala, temeljnicu i volumen. Uočava se
različitost intenziteta ukupne simulirane sječe navedenih
strukturnih elemenata za glavnu i prateće vrste.Toje
posljedica zahvata koji su vršeni ponajprijekodpratećih
vrsta običnog graba, crne johe i poljskog jasena,


TREND KRETANJA(%)
Movement trend (%)
Strukturni elementi
Structure elements
Glavna vrsta
Main species
Prateće vrste
Accessory species
N 14 - 60 7 - 36
G 10 - 28 19 - 52
V 9 - 21 14 - 53




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 49     <-- 49 -->        PDF

K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416


odabiranjempredrastaionihdominantnih stabala koja vrsta iz strukture sastojine. Stoga su klasifikacija i konugrožavaju
lužnjak. Posebna pozornost posvećena je kurencija stabala rezultantno utjecale na intenzitet sipoluskiofilnim
i brzorastućim vrstama, kako bi bila mulacije sječe i ukupnu simuliranu sječu.
dana prednost hrastu lužnjaku, ali bez istiskivanja tih


5.2. Glavna sastojina – Main stand


Ostavljanjem tanjih stabala pratećih vrsta moguće
je regulirati odnose promjera i u nešto manjoj mjeri visina
u korist hrasta lužnjaka.Općenito u slučaju smetnji
poput izvala i sušenja prateće vrste svojim urastom,
odnosno prilivom, doprinose prirodnom oporavku staništa.
Trend kretanja promjera srednjeg stabla nakon
ukupne simulirane sječe ovisi ponajprije o kriteriju
odabiranja stabala i procesu samoprorjeđivanja. Stoga
se u glavnoj sastojini zamijećuje povećanje, smanjenje
ili stagnacija promjera u odnosu na sastojinu izmjere.
Kod hrasta lužnjaka uglavnom se poveća promjer srednjeg
stabla, a pratećih vrsta smanji. Najmanji je utjecaj
ukupne simulirane sječe na visinu srednjeg stabla
zbog nastupanja kulminacije visinskog prirasta. Uoča va
se suprotnost u smanjenju broja stabala, temeljnice i
volumena glavne i pratećih vrsta (slika 6). Razlog tomu
je veći udio sušacai suviše potisnutih stabala glavne
vrste, a kod pratećih je veće učešće nekvalitetnih ve ćeg
prsnog promjera.


Nakon ukupne simulirane sječe dolazi do povećanja
učešća temeljnice glavne vrste drveća u odnosu na sa-


Slika6.
Utjecaj ukupne simulirane sječe u II. starosnoj skupini
subasocijacije hrasta lužnjaka i običnog graba


Picture 6 Impact of total simulation harvest in II. age group subassociation
of penduculate oak and common hornbeam


stojinu izmjere. Maksimalno povećanje u subasocijaciji
hrasta lužnjaka i običnog graba ostvaruje se u drugoj
starosnoj skupini, jer je u njoj najmanje smanjenje temeljnice
glavne vrste drveća, a najveće sporedne. U
ostale dvije subasocijacije ostvaruje seu prvoj starosnoj
skupini, dijelom i zbog blago sukcesivnog povećanja
udjela nekvalitetnih stabala hrasta lužnjaka (slika 7).
Strukturni elementi glavne sastojine za dvije subasocijacije
uspoređeni su s izvedenim prirasno prihodnim tablicama
i značajno se razlikuju u odnosu na njih. Za
treću subasocijaciju s crnom johom nisu pronađeni odgovarajući
podaci za usporedbu. U svim mješovitim sastojinama
iznosi temeljnice i volumena značajno su veći
u odnosu na izvedene prirasnoprihodne tablice, kao i
srednji promjer glavne vrste (slika 8). Uočava se kako
odnos osnovnih strukturnih elemenata prema izvedenim
prirasno prihodnim tablicama (Cestar iHren,1983)
re zultantno utječe na omjere temeljnice i volumena.
Uko liko je veći i broj stabala, tada ovaj niz može imati
zna čajno međusobno povećanje, što je posebno važno
za volumen kao izvedenu veličinu (slika9).


Slika 7.
Utjecaj ukupne simulirane sječe u I. starosnoj skupini subasocijacije
hrasta lužnjaka i poljskog jasena


Picture 7 Impact of total simulation harvest in I. age group subassociation
of penduculate oak and narrow ash


Slika8.
Usporedba strukturnih elemenata glavne sastojine hrasta
lužnjaka i običnog graba u II. starosnoj skupini s izvedenom
PPT


Picture 8 Comparation structure elements for main stand of penduculate
oak and common hornbeam in II. age group
with the inferred yield table


Slika9
Usporedba strukturnih elemenata glavne sastojine hrasta
lužnjaka i poljskog jasena u III. starosnoj skupini s izvedenom
PPT


Picture 9 Comparation structure elements for main stand of penduculate
oak and narrow ash in III. age group with the
inferred yield table




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 50     <-- 50 -->        PDF

K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416


5.3. Projicirana sastojina – Stand projection


Proiciranu sastojinuu odnosu na izmjerenu može se
razmotriti prema temeljnici i volumenu. Dok sve subasocijacije
u prvoj starosnoj skupini imaju povećanje temeljnice,
anajveće je za onu hrasta lužnjaka i poljskog
jasena (slika 10), u drugoj starosnoj skupini trend kretanja
temeljnice je promjenjiv.Temeljnica se smanjila u
mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka i običnog graba za
3 %, a najviše povećala opet u mješovitoj sastojini
hrasta lužnjaka i poljskog jasena za 32 % (slika 11). U
trećoj starosnoj skupini u svim subasocijacijama temeljnica
se smanjila, a najviše u onoj hrasta lužnjaka, poljskog
jasena i crne johe za 14 % (slika 12). Kada se u
sastojini ne bi obavljali uzgojni radovi, s povećanjem
starosti broj potisnutih stabala i sušaca povećavao bi se
na štetu vitalnih i zbog maksimalne temeljnice ubrzo bi
nastupila tendencija značajnog smanjenja debljinskog


Slika 10.
Odnosi temejnice i volumena proicirane i izmjerene mješovite
sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba


Picture 10 Relations for basal aria and volume between
projection and mensuration mixed stand of penduculate
oak and common hornbeam


prirasta, te kroz proces prirodnog izlučivanja i samoprorjeđivanja
maksimalna temeljnica sastojine bi postupno
opadala.


Za razliku od temeljnice, kod volumena ni u jednoj
mješovitoj sastojini nije zabilježeno smanjenje na kraju
projekcijskog razdoblja, zato što je prisutan i utjecaj visinskog
prirasta. No, s porastom starosti može doći do
stagnacije volumena. Naime, volumen odumrlih i nekvalitetnih
stabala s obzirom da nisu pravovremeno
provedeni uzgojni radovi, uglavnom sukcesivno raste u
odnosu na prvu starosnu skupinu.Tako prva starosna
skupina subasocijacije hrasta lužnjaka i običnog graba
ima najveće povećanje volumena, gotovo za 200 %
(sli ka 10), a najmanje treća starosna skupina subasocijacije
hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe, gdje
volumen ne raste (slika 12).


Slika11.
Odnosi temejnice i volumena proicirane i izmjerene
mješovite sastojine hrasta lužnjaka i poljskog jasena


Picture 11 Relations for basal aria and volume between projection
and mensuration mixed stand of penduculate oak and
narrow ash


Slika12.
Odnosi temeljnice i volumena proicirane i izmjerene
mješovite sastojine hrasta lužnjaka, poljskog jasena i
crne johe


Picture 12 Relations for basal aria and volume between projection
and mensuration mixed stand of penduculate oak, narrow
ash and black alder


Slika13.
Usporedba tečajnog debljinskog i visinskog prirasta
mješovite sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba s
prirasno prihodnom tablicom


Picture 13 Comparation of current DBH and height increment for
mixed stands of penduculate oak and common hornbeam
with yield table


5.3.1. Projekcija razvoja strukturnih elemenata mješovitih sastojina
Growth projection structure elements of mixed stands


Zbog izjednačenja podataka Mihajlovom funkci-prvoj starosnoj skupini. Prema dobivenim rezultatima
jom, model rasta srednjeg stabla daje najveće iznose u na visinski i debljinski prirast utječu biološka svojstva




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 51     <-- 51 -->        PDF

K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416


vrste i dinamika sastojine u smislu konkurencije stabala.
Konkurencija se više odražava kroz visinski prirast
zbog osvajanja stajališnog prostora za nesmetni
razvoj krošnje. Kao posljedica veće konkurencije pratećih
vrsta u subasocijaciji s crnom johom visinski prirast
glavne vrste za nijansu je veći (0,64–0,63 m/god),
a debljinski manji (0,42–0,46 m/god) u odnosu na subasocijaciju
s poljskim jasenom.


Rezultati za hrast lužnjak u I. starosnoj skupinipokazuju
da ima najveći tečajni debljinski prirast u subasocijaciji
s običnim grabom (0,76 cm/god) u odnosu na
preostale dvije u kojima je značajno manji i međusobno
podjednak (0,58–0,52 cm/god). Ovaj trend se sukcesivno
nastavlja. Na ovu razliku može dijelom utjecati
i veće učešće potisnutih perspektivnih stabala hrasta
lužnjaka u subasocijacijama vlažnijeg tipa. Naime, stabla
hrasta lužnjaka koja osiguraju položaj u dominantnoj
etaži, vrlo brzo u odnosu na obični grab ostvaruju
visinsku prednost i dalje se nesmetano razvijaju. Stoga
je i visinski prirast hrasta lužnjaka najveći u ovoj subasocijaciji
(0,85–0,75–0,58 m/god). Od vrsta drveća
prema rezultatima najmanji debljinski prirast ima obični
grab, zatim slijedi crna joha, hrast lužnjak, te poljski
jasen.Tečajni debljinski prirast poljskog jasena je
podjednak u obje subasocijacije.


Slika14.
Usporedba tečajnog debljinskog i visinskog prirasta
mješovite sastojine hrasta lužnjaka, poljskog jasena s
prirasno prihodnom tablicom


Picture 14 Comparation of current DBH and height increment for
mixed stands of penduculate oak and narrow ash with
yield table


Produkcijski tečajni volumni prirast je povećanje vo lumena
glavne sastojine do sljedeće sječe (slika 16).
Produkcijski tečajni volumni prirast ponajprije ovisi o
strukturnim elementima srednjeg stabla te s obzirom na
izraženu vertikalnu strukturu mješovite sastojine o broju
stabala i davanju prednosti glavnoj vrsti drveća za nesmetani
razvoj. Naime, uz isti debljinski i visinski prirast,
manja srednja kubna stabla imaju veće povećanje


Picture 16 Comparation of total harvest and a five years projection
volume growth for mixed stands of penduculate oak
and common hornbeam with yield table


Za razliku od debljinskog u vremenu nastupanja
kulminacije visinski prirast srednjih stabala je teže
istra živati, jer su međusobne razlike visina znato
manje nego za prsni promjer. Stoga su interesantnije
razlike visinskog prirasta prema subasocijacijama.
Tako je visinski prirast hrasta lužnjaka u subasocijaciji
s poljskim jasenom podjednak onom običnog graba
(0,63–0,65 m/god). Kod svih vrsta drveća u odnosu na
prirasno prihodne tablice (Špiranec 1975;Cestari
Hren 1983;Bezak 1989 premaMeštrović 1995)
visinski prirast je uglavnom veći, a debljinski manji
(slike 13–15).


Tečajni volumni prirast je razmatran kao akumulirani
i produkcijski.Akumulirani je razlika volumena
glavne sastojine na kraju i početku razdoblja. Stoga je
akumulirani tečajni volumni prirast pod jakim utjecajem
sječe, te može biti pozitivan, negativan ili jednak
nuli. Kod hrasta lužnjaka kao glavne vrste akumulira se
pozitivan iznos, dok sporedne vrste mogu imati i negativne.
Negativni akumulirani tečajni volumni prirast
ima obični grab u drugoj (-0,24 m3/ha god)i trećoj starosnoj
skupini (-0,72 m3/ha god), a crna joha u trećoj
starosnoj skupini (-1,20 m3/ha god). Na taj način u mješovitoj
sastojini povećavamo udio glavne vrste drveća
u odnosu na sporedne.


Slika15.
Usporedba tečajnog debljinskog i visinskog prirasta
mješovite sastojine hrasta lužnjaka, poljskog jasena i
crne johe s prirasno prihodnom tablicom


Picture 15 Comparation of current DBH and height increment for
mixed stands of penduculate oak, narrow ash and black
alder with yield table


Slika16.
Usporedba ukupne sječe i petogodišnje projekcije volumena
u subasocijaciji hrasta lužnjaka i običnog graba u
dnosu na prirasno prihodnu tablicu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 52     <-- 52 -->        PDF

K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416


volumena, ali ostvaruju manji tečajni volumni prirast.
Za mješovitu sastojinu hrasta lužnjaka i običnog graba
prikazana je razlika u prirastu temeljnice srednjeg stabla
(tablica 3) glavne vrste u usporedbi s prirasno prihodnom
tablicom (Špiranec,1975).


Iznosiprodukcijskogtečajnogvolumnogprirastau
istraživanim mješovitim sastojinamaznačajnosu veći
u odnosu na prirasno prihodnu tablicu (Špiranec,
1975). U drugoj starosnoj skupini subasocijacije hrasta
lužnjaka i poljskog jasena čak za 182 % (slika 17). Ova
subasocijacija ima najveći produkcijski tečajni volumniprirast,
jerseodlikujevrlovisokimiznosomdebljinskog
i visinskog prirasta prateće vrste, kao i
relativnomanjimpotiskivanjemglavnevrsteudominantnojetaži.
Najmanji u prve dvije starosne skupine
ima subasocijacija hrasta lužnjaka i običnog graba, dijelom
zbog malog debljinskog prirasta prateće vrste, te
ukup ne simulirane sječe (slika 16). Apsolutno najmanji


Slika17.
Usporedba ukupne sječe i petogodišnje projekcije volumena
u subasocijaciji hrasta lužnjaka i poljskog jasena u
odnosu na prirasno prihodnu tablicu


Picture 17 Comparation of total harvest and a five years projection
of volume growth for mixed stands of penduculate oak
and narrow ash with yield table


Tablica 3. Razlike u prirastu srednje plošnog stabla


Table 3 Diferences of mean basal area tree increment


HRAST LUŽNJAK


Penduculate oak


PP/PPT (%)


plots/yield table (%)


Starost ds idt G
Age dbh idt BA
20 +137
25 +5 +117


produkcijski tečajni volumni prirast ima subasocijacija
hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe u trećoj starosnoj
skupini (slika 18). U njoj je glavna vrsta još izraženije
potisnuta od pratećih, zatim zbog relativno
malog debljinskog prirsta crne johe i ukupne simulirane
sječe.


Slika18.
Usporedba ukupne sječe i petogodišnje projekcije volumena
u subasocijaciji hrasta lužnjaka, poljskog jasena i
crne johe u odnosu na prirasno prihodnu tablicu


Picture 18Comparation of total harvest and a five years projection
of volume growth for mixed stands of penduculate
oak, narrow ash and black alder with yield table


6. ZAKLJUČCI – Conclusions


Na osnovi dobivenih rezultata i rasprave moguće je
izvesti sljedeće zaključke:


1. Izmjeromiprikupljanjempodatakanaprimjernim
plohama u skladu s načelima gap-dinamike koja
prekrivasastojinerazličitihdobiistanjasukcesije,
osiguranajepodlogaza proučavanjerazvojastrukturnihelemenataiodvijanjadinamičnihprocesau
mješovitimsastojinamahrastalužnjakauI. iIIdobnomrazredu,
a štobiseosiguraloiopetovanimizmjeramakontrolnommetodom.
2. Umješovitimsastojinamanepostojikonačnirazvojni
stadij, kaotrajni, nepromjenjivioblik, jerponavljanje
upriroditrajeoduvijek, tojejedinistalnioblik, kroz
kojegprirodatražinajprihvatljivijeputovesukcesije.


3. Rezultatiistraživanjapokazalisudajepotrebaza
provedbomzahvata uglavnomudominantnojetaži
itoponajprijeodabiranjemstabalameđupratećim
vrstama, akodglavnevrstedrvećaukolikoseradio
nekvalitetnim rašljavim stablima. Zahvati trebaju
osiguratioptimalnoosvjetljenjekrošnjeponajprije
onih potisnutihaliperspektivnih stabalaglavnei
pratećihvrstadrveća.
4. Uizmjerenimsastojinamakaorezultatmeđudjelovanjasimuliranesječeiprirodnogizlučivanja,
postižesenajvećipomakureguliranjuomjerasmjeseu
koristglavnevrstedrvećakodsubasocijacijehrasta
lužnjaka i običnoga graba u drugoj starosnoj skupini,
ausubasocijacijihrastalužnjakaipoljskogja




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 53     <-- 53 -->        PDF

K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416


sena, tesubasocijacijihrastalužnjaka, poljskogja-namavisinskiprirastjeuglavnomveći, adebljinski
senaicrnejoheuprvojstarosnojskupini, jerpoljski manjiuodnosunaprirasno– prihodnetablice.
jasen i crna joha predstavljaju veću konkurenciju 8. U rezultatima se pokazalo da izostankom šumsko


hrastulužnjakuugornjojetažiodobičnoggraba. uzgojnihzahvatauslijedsamoprorjeđivanjaiprirod


5.Usvimtrimaistraživanimsubasocijacijamasgle-nogizlučivanjadolazidogubitkaprirastasušenjem,
dištavitalnostistabalaprocesiprirodnogizlučivanja,
odumiranjemstabalaimanjomakumulacijompriraodnosnosamoprorjeđivanja,
odvijajuseponajprije
stanakvalitetnimstablima.
na štetu stabala hrasta lužnjaka. Procesima samo


9. Mješovitesastojinehrastalužnjakaproduktivnijesu
prorjeđivanja pogoduje i vrlo visoka temeljnica na


od čistih, odnosnoonihsazanemarivom količinom
primjernim plohama.


pratećihvrsta. Doku čistimsastojinamapodstojna


etažanestajevrlorano, asnuzgrednomsetodogađa
opsegaivisinapokazujudasezahvatimamožere6.
Dobivenirezultatioprirastunaosnovimodelarasta


umanjojmjerineštokasnije, umješovitimsastojiguliratipromjer,
aumanjojmjeri ivisina štojepo


namamogućejeosiguratioptimalanrasporedstasebnovažnozaodnoserastaglavneipratećihvrsta


balausvim etažama, atimeivećuproduktivnost.
drvećaumješovitimsastojinama.


10.U mješovitimsastojinamapostojimogućnostsup


stitucijestabalaiznižihuvišeetaže, kaoiurasta, što
janja stajališnog prostora za nesmetani razvoj kro-
povoljno utječe na strukturu sastojine, te je stoga
šnjenajvišesemanifestirakrozvisinskiprirast. Kod za mjetanmanjiutjecajsječeismetnji(sušenje,vjesvihvrstadrvećauistraživanimmješovitimsastoji-
tro izvale) negou čistimsastojinama.


7. Konkurencijastabalaglavnesastojineusmisluosva


7. LITERATURA– References
Cestar,D., V.Hren,1983: Sastojinskiobliciiproiz-uređivanje šuma, Ministarstvo poljoprivrede i


vodnemogućnostipodručja šum. Gosp. “Mojica šumarstva / “Hrvatske šume”, Zagreb. 381 p.
Birta” Bjelovar, Ekološko – gospodarski tipovi


Porté,A., H. H.Bartelink,2002: Modelling mixed
šuma, Šumarski institut Jastrbarsko, 5: 161 pp.


forest growth: a review of models for forest


Dubravac, T., V.Krejči,2006: Prirodna obnova management, ecological Modelling, Vol. 150,
šuma hrasta lužnjaka vlažnoga tipa narušenih 141 –188.
stojbinskih uvjeta u Pokupskom bazenu. Radovi


Schmigelow, F. K., A. C. S., Machtans, S. J.
Šumar. inst. 9., izvanredno izdanje: 25–35. Ja


Hannon,1997:An boreal birds resilient to fostrebarsko.


rest fragmentation? An experimental study of
Franklin, J.F.,1981: Ecological characteristics of old short – term community responses. Ecology 78:


– growth Douglas – fir forests. USDA, For. Serv., 1914–1932.
Gen.Tech. Rep. PNW.
M., 1975: Prirasno prihodne tablice. Ra


– 118. Pac. Northwest For


Špiranec,
Range Exp. Sta., Portland, Oregon, 48 p.


dovi, Šumarski institut Jastrebarsko, 25: 103.p.
Meštrović,Š., G.Fabijanić,1995: Priručnik za


SUMMARY: Most yield tables are constructed for pure stands. From them can be exported
yield tables for mixed stands. In them, due to a simple calculated construction, refers
among tree species according to the number of trees, height and diameter of the mean tree,
often do not represent realistic relationships in mixed stands. For modelling growth and
yield, it is important to understand biodiversity, dynamics mixed stands and growth models.
The growth model of a stand is an abstraction of a natural dynamics in forest stands,
and it can be simple or complex, according to its construction. Among complex models for
modelling dynamics of mixed stands the most appropriate are gap models.


In unmanaged mixed stands of three subassociations within three age groups (12–15;
19–22; 27–30 yrs.), the sample plots (table 1) were used for measurement and evaluating
the vitality of each tree as a consequence of competition for light among tree crowns.
Based on consideration of the vertical structure, diameter and crown luminance, the subassociation
of pendunculate oak and common hornbeam has the greatest share of vital
trees of the main species (picture 2). With age increasing in all subassociations, growing
the share of too suppressed (-+) and dry trees (-) of pendunculate oak, but expressed in
basal area, their share is less (picture 3). In the subassociation of pendunculate oak and
narrow ash within the third age group, a great number of dominant and some predominant
trees, influences the reduce in number of trees in lower layer, which is recognised by
the omission of semidry and dry trees of secondary species (picture 4). The subassocia




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 54     <-- 54 -->        PDF

K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEMENATA U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA HRASTA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 407-416


tion of pendunculate oak, narrow ash and black alder distinguishes itself by even more intense
extraction of the main tree species, so there are a great number of suppressed yet
perspective (+-) and dry (-) penduculate oak trees (picture 5). After simulated harvest, the
growth of mean tree was projected according to the tree species. Simultaneously with the
vitality evaluation, the competition among neighbouring dominant trees was being determined,
and the influence on lower perspective trees, primarily of the main species, was
evaluated. The simulated harvest gave the advantage to pendunculate oak and the predominant
and dominant trees of the secondary species were mainly removed. The structure
of the stand did not involve dry (-) and too suppressed trees (-+), which, with the previously
mentioned, gives the total simulated harvest (picture 6 and 7). This was the way the
main stand was gained. A growth projections of the mean tree was performed for the
main stand according to the tree species, and the structural elements were determined in
this way after five years. The growth projection for a single subassociation was gained
from samples of circumference and tree heights after total simulated harvest that could
more represented the regularly managed stands.


The height growth models during a period of time, for each of the three researched subassociations,
are gained by equalizing of tree heights samples according to the modified
Mihajlov function (formula 1) in aplication programme Statistica 6.0. The same way
were obtained circumference growth models. A portion of the explained variability (R2) is
the largest in height growth models after total simulated harvest, and it is considerably
lower in circumference growth models before the simulated harvest. Variability (S.D.) increases
with the age increase, and there is a greater circumference variability in relation
to the heights.


The current diameter and height increment of the pendunculate oak is the biggest in
subassociation with common hornbeam, while it is considerably lower and roughly equal
in correlation within the remaining subassociations. The competition of the main stand
trees is mostly manifested through the height increment in purpose of conquering the
local area for undisturbed crown development. For all tree species in research stands, the
height increment is mainly bigger, while the diameter increment is lower in relation to the
yield table (picture 13–15).


The basal areas and volume projections of researched mixed stands for the three age
groups after the simulated harvest are considerably different in relation to the mensuration
stand (picture 10–12). The differences in relation to the mensuration stand appear
due to equalization of data by Mihajlov’s growth function, because the biggest amount of
the diameter and height growth are realised within the first age group. Then, the volume
of died and unqualitative trees, since they were not adequately and in time cut, increases
mainly successively in relation to the first age group (table 2).


Different volume projections reflect on the current volume increment, which is considered
as accumulated iVt(a) and productive iVt(p). The accumulated current volume increment
is the volume difference of the main stand at the end and at the beginning of the
period (picture 16). The accumulated increment is under a strong influence of harvest, and
it can be positive, negative or equal to zero. For pendunculate oak as the main species, a
positive amount accumulates, while secondary species can also have negative amounts of
the accumulated increment. The production current volume increment is an volume increase
of the main stand until the next harvest. The productive increment depends mainly
on structural elements of the mean tree and regards to prominent vertical structure of the
mixed stand, on the number of trees and on giving the advantage to the main tree species
for the undisturbed development. The productive current volume increment for all mixedstands is considerably bigger in relation to the yield tables (Špiranec, 1975), and in the second
age group, the subassociations of the pendunculate oak and narrow ash are even
bigger by 182 % (picture 17). This points to a very high development potential of young
unmanaged mixed stands, which decreases with an increase in age as a consequence of
mortality, falling off increments and harvest. There is a question of how to preserve the developmental
potential in mixed stands. Silviculture interventions should be done in time in
order to enable trees supstitutions from lower to higher layers and, on the basis of a spatial
structure, an optimal diameter and height increment for the trees of the main stand.