DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOLIKOM MILAVOM–As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 417-423 Elementi razreda Vaccinio-Piceetea relativno su dobro zastupljeni u sloju grmlja,posebiceRosa pimpinellifolia, a znatno slabije Rosa pendulina, teu sloju niskog rašćaVeronica urticifolia. Od ostalih pratilica ističu se samoVeratrum albumi Aconitumranunculifolium. Ostale vrste su slabo zastupljene te ih nalazimo uglavnom u samo jednoj fitocenološkoj snimci. RAZLUČENOSTASOCIJACIJE – Distinguished the association Asocijaciju Calamagrosti arundinaceae-Fagetum razlučili smo na dvije subasocijacije: a. subass.caricetosum albaesubass. nova b. subass. abietetosumalbaesubass. nova Subasocijacija s bijelim šašem (subas. caricetosum albae), u vertikalnom smislunastavlja se na primorske šume bukve.Ta veza se uočava nazočnošću termofilnih vrsta kao što su:Sorbus aria,Carex alba,Peucedanum oreoselinum,Anthericum ramosumi dr. Unutar te subasocijacije možemo fizionomski razlučiti dva tipa, koja su inače florističkim sastavom vrlo homogena. Prvi tip predstavlja kržljavu šumu bukve, koja izgledom nalikuje na klekovinu,a u fitocenološkoj tablici 1 prikazana je snimcima 1–4. Stabla su nepravilnog rasta, često puta grmolikog izgleda, savijena u svim smjerovima te vi soka 5–6 metara. Drugi tip obuhvaćenje snimkama 5–7, a predstavlja normalno razvijene visokovrijedne gospodarske šume, koje zauzimaju znatne površine tog područja. Markantnim izgledom alpske pavitine (Clematis alpina) i busenima bijeloga šaša (Carex alba) ta subasocijacija se na terenu vrlo lako prepoznaje. Subasocijacija s jelom (subas.abietetosum albae) je mezofilnija u odnosu na prethodnu. Osim što je diferencijalnim vrstama, floristički dobro odijeljena od subas. caricetosum albae, nazočnošću jele i gorskim javorom razlikuje se i fizionomski. Također se opaža da je nazočnost elemenata borovih šuma znatno manja nego u subasocijaciji s bijelim šašem.Ta subasocijacija u vertikalnom smislu graniči sa šumama jele na blokovima (Calamagrosti-Abietetum Ht. 1950) s kojom je florističkim sastavom najsrodnija. Toj subasocijaciji pripadaju veliki kompleksi izuzetno vrijednih gospodarskih šuma. SINEKOLOŠKI ODNOSI – Synecologyc relations Šume bukve s trstolikom milavom na području Obruča, Paklena te padina Crnog vrha i Sljemena,nastavljaju umjereno nagnute padine i zaravni od 25o do 40o, odnosno u prosjeku 32,2o.Tla su na mjestima vrlo plitka (rendzina), posebice tamo gdje je razvijena subasocijacija s bijelim šašem i šumom kržljave bukve. Na ostalim mjestima su srednje duboka ili duboka između blokova stijena vapnenca s mnogo površinskog kamenja i gromada matične stijene, koje namjestimapokrivaju RASPRAVAPodručje Obruča, Paklena, padina Crnog vrha te Sljemena,gdje su vršena fitocenološka istraživanja bukovih i bukovo-jelovih šuma s travom milavom (As. Calamagrosti arundinaceae-Fagetum) osebujno je u fitogeografskom i klimatskom pogledu.To je granično područje između mediteranske i eurosibirsko-sjevernoameričke regije te mediteransko-montanog pojasa listopadne vegetacije jadranske provincije i pojasa gorskih i pretplaninskih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma ilirske provincije (usp.Horvatić 1967:23), a u fitogeografskom smislu pripada prijelaznom istočno alpsko-zapadno dinarskom području. Od klimatskih pojava značajno je istaći, da tu prosječno godišnje padne 3600 mm oborina, što je ujedno i najveći godišnji prosjek u Hrvatskoj (usp. I. Horvat 1962:26). Uz klimatske i fitogeografske osebujnosti na razvoj vegetacije tog područja velik utjecaj imaju orografske do 40 % površine. Šume as. Calamagrosti arundinaceae- Fagetum, zabilježili smo na nadmorskim visinama od 990 m. do 1310 m., najčešće na istočnoj i jugoistočnoj ekspoziciji, rjeđe na ostalima. Sklop drveća u subas. caricetosum albaenešto je rjeđi (0.7 –0,8) dok je u subasocijaciji abietetosumalbae gušći(0,8 –0,9) što se odražava u mezofilnijem sastavu prizemne flore potonje subasocijacije. – Discussion prilike. Kržljava šuma bukve,koju smo prikazali u tablici 1 fitocenološkim snimcima 1–4, razvila se utjecajem orografskih i klimatskih čimbenika na umjereno nagnutoj zaravni izloženoj sjeveroistoku, a sa sjeverozapada zaštićenoj produženom liticom, koja ujedno predstavlja i glavno bilo masiva. U toj zavjetrini mikroklimatski uvjeti omogućuju razvoj samo kržljave šume bukve koja istočnim rubom graniči s elipsoidnom vrtačom obraslom subalpskom smrekom,a zapadnim liticom na čijem se hrptu i zaravni izmjenjuju veće ili manje skupine klekovine i livadna vegetacija asocijacijeCarici- Centauretum rupestris(Ht. 1931).Edafski i osebujni klimatski uvjeti uz djelovanje vjetraonemogućuju razvoj gospodarske šume bukve,već se razvijakržljavi tipsa stablima visine 5–6 m, a debljine 10–15 cm. Stabla su svinuta u svim smjerovima,što je vjerojatno posljedica turbulencije vjetra koja nastaje neposredno ispod litice.Fizionomski te šume višenalikuju klekovini, međutim floristički sastav upućuje da se radi o |