DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 63     <-- 63 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


UDK 630* 425 (biomasa – Biomass)


KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ
U UVJETIMATRŽIŠTACO EMISIJA


2


IMPACTS OF EMISSION TRADING MARKETS ON
COMPETITIVENESS OF FORESTRY BIOMASS IN CROATIA


Robert PAŠIČKO*, Davorin KAJBA**, Julije DOMAC***


SAŽETAK: Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj ener get skoj
bilanci, jedan je od strateških ciljeva sve većeg broja zemalja. Hrvatska se
potpisivanjem međunarodnih sporazuma (npr. Kyoto protokol) te sukladno zakonodavstvu
i priključivanju u EU, obvezala na poduzimanje konkretnih koraka
u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, sukladno paradigmi
“održivog razvoja”. Biomasa je obnovljivi izvor energije s najvećim potencijalom
u Hrvatskoj.


Cilj ovoga rada je istražiti utjecaj Europske sheme trgovanja emisijama
(EU ETS sheme) i fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola – mehanizam
Zajedničke implementacije (engl.Joint Implementation, JI) i Mehanizam čis tog
razvoja (engl.Clean Development Mechanism, CDM) na konkurentnost
proizvodnje energije iz biomase. Osnovna prednost biomase u odnosu na fosilne
energente je u tome, što se sagorijevanje biomase u svrhu proizvodnje
ener gije smatra tehnologijom bez CO2emisija, budući da biomasa tijekom
ras ta veže CO2u procesu fotosinteze.


EU ETS ograničava količinu emisija na nacionalnoj razini i na razini pojedinog
postrojenja. Svako postrojenje ima određenu količinu emisijskih
prava tj. kvotu kojom raspolaže, a trgovanje između postrojenja omogućuje
za dovoljenje vlastite kvote kupnjom emisijskih prava na tržištu. JI i CDM projekti
predstavljaju fleksibilne Kyoto mehanizme, koji omogućuju ulaganje u
projekte smanjenja emisija izvan zemlje ulagača. Količina emisija smanjena u
tim projektima koristi se za zadovoljenje kvota zemlje ulagača, a cijenu CO2
emisija po toni iz takvih projekata određuje tržište. Ograničenje količine emisija
koju pojedino postrojenje ili država smiju emitirati, dovodi do povećanja
konkurentnosti niskougljičnih tehnologija.


Pri iskorištenju i gospodarenju šumama nastaju velike količine šumske biomase
koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju energije. Dodatna mogućnost
iskorištenja biomase, ostvariva je osnivanjem bioenergetskih plantaža i proizvodnjom
biomase šumskih vrsta drveća u kulturama kratkih ophodnji (KKO).


U radu je prikazan matematičko ekonomski model, pomoću kojega je moguće
istražiti utjecaj cijene CO2emisija na investicijske odluke o gradnji no vih
elektrana ili o promjeni goriva u postojećim elektranama, odnosno
istražiti pri kojim cijenama prava na emisiju biomasa postaje konkurentna
drugim tehnologijama. Promjena cijene CO2emisija utječe na kratkoročne
(KGT) i dugoročne granične troškove (DGT) proizvodnje električne energije,


* Robert Pašičko, dipl. ing., Fakultet elektrotehnike i računarstva, Unska 3, Zagreb
** Izv. prof. dr sc. Davorin Kajba, Šumarski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb,


E-mail: davorin.kajba@zg.t-com.hr
*** Dr. sc. Julije Domac, Regionalna agencija sjeverozapadne Hrvatske, Dužice 1, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 64     <-- 64 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


pri čemu odluka o promjeni goriva u postojećoj elektrani ovisi o kretanju kratkoročnih
graničnih troškova, dok o dugoročnim graničnim troškovima ovisi
investicijska odluka prilikom izgradnje novih elektrana.


Rezultati primijenjenog modela govore kako je u postojećim elektranama
(usporedba KGT) uporaba biomase kao goriva konkurentnija od uporabe
plina čak i bez poticajne cijene od prodaje električne energije iz obnovljivih
izvora (feed-in tarifom), dok je biomasa konkurentnija od ugljena pri cijeni
emisijskih prava višoj od 26 €/tCO2. Prilikom donošenja odluke o investiranju
u novu elektranu (usporedba DGT) s postojećom feed-in tarifom, investiranje
u izgradnju elektrane na biomasu je isplativija odluka od investiranja u elektranu
na ugljen ili plin (pri nižoj cijeni biomase) dok je pri višoj cijeni biomase
ona isplativija kod cijene emisijskih prava više od 21 €/tCO2.


Ključne riječi:šumska biomasa, EU ETS shema, kratkorični i dugorični
granični troškovi (KGT i DGT), Hrvatska


UVOD – Introduction


Šumska biomasa je organska tvar nastala u šumskom
ekosustavu, a čine je drveće i grmlje koje se koristi za
mehaničku i kemijsku preradu te za termičko korištenje,
kao ogrjevno drvo. Pri klasičnom se iskorištavanju šuma
koristi drvo debala, krošanja i grana, čiji je promjer s ko rom
na tanjem kraju veći od 7 cm. Na taj se način iskoristi
do 70 % drvne mase zrelih sastojina, dok kod mlađih
sastojina to može iznositi i do 50 % (Sušnik iBenković
2007). Udio ostataka i otpada ovisi o brojnim
čimbenicima, a prosječno se za sve sastojine i vrste drveća
pri sječi i izradi te privlačenju, možeprocijeniti na
više od 20 %.Tako je sa stajališta šumarske struke biomasa
dio koji se može iskoristiti za dobivanje energije,
odnosno drvna masa dobivena uzgojnim zahvatima kao
što su čišćenja i prorede ili kao ostatak od sječe (granjevina,
ogrjevno drvo). Izvršenje sječe u “Hrvatskim šumama”
d.o.o. za razdoblje 1996–2005. godine iznosilo
je svega 57 % etata, a dugoročnim programom gospodarenja
od 2006–2015. godine povećava se proizvodnja
pro stornog drva (uglavnom ogrjevnog drva, granjevine i


3


ostataka pri sječi i izradi) na 1,3 milijuna m godišnje, a
pro cjena količine ostataka šumske biomase kao energenta
samo u državnim šumama iznositi će preko 2,6


3


milijuna m.


3


Realizirajući današnji etat od 6,5 milijuna m od če


3


ga se dobiva: 30 % trupaca (blizu 2 milijuna m),


3


10 % ili 650.000 m celuloznog drva, 20 % ili 1,3 mili


3


juna m ogrjevnog drveta, a ostatak od 40 % ili oko 2,6


3


milijuna m predstavlja drvo tanjih dimenzija, koje kao
otpad ostaje neiskorišteno u šumi. Od navedenog dana


3


šnjeg otpada, moglo bi se 62,5 % ili 1,641.000 m kori


3


stiti za proizvodnju energije, a 37 % ili 984.000 m
ostajalo bi u šumi kao otpad.Ako toj količini pridru


3


žimo količinu od 1,312.800 m ogrjevnog drveta, dobijemo
ukupnu količinu drva za energiju koja bi već
danas mogla doći na energetsko tržište u iznosu od


3


2,953.800 m, što je 45 % od ukupnog godišnjeg etata


(Tomić i sur. 2008). Također se tome može pridružitii


potencijalno sitno energetsko drvo (manjih promjera od


3–7 cm), a koje ne ulazi u bruto masu, a iznosi oko 4 %
od bruto mase etata, a zajedno s otpadom (panjevina,
kora, gule, otpad od sječe), te uz sitno drvo iz prorjeđiva
nja sastojinai šumskouzgojnih radova, može doseći


3


ko ličinu od još oko 580.000 m (Sučić, 2008). Znači
da bi ukupna raspoloživa količina šumske biomase za


3


ener giju iznosila oko 3,5 milijuna m godišnje.
Na temelju istraživanja, utvrđeno je da bi se i u slje dećem
razdoblju moglo dobivati 30 % trupaca, 10 %
drva za celulozu, a za bioenergiju bi se moglo koristiti


3


45 % ili oko 3 milijuna m, dok bi u šumi ostao otpad od


3


15 % ili približno oko 1 milijun m. Intenzivnijim gospodarenjem
moglo bi se povećati godišnji etat (sječu)


3


na oko 7,3 milijuna m, pa bi se u tom slučaju raspola


3


galo sa 3,3 milijuna m šumske biomase za energiju, što


3


je u odnosu na današnje povećanje za 2 milijuna m.
Realno je i da se predviđena količina drvne mase za
bioenergiju može povećati primjenjujući naprednije uzgoj
ne zahvate, boljim održavanjem i čišćenjem šuma,
pa bi biomasa za proizvodnju biogoriva mogla iznositi


3


4,2 milijuna m. Potencijalne količine biomase do 2020.


3


godine iznosile bi prosječno 4,5 milijuna m, od toga


33


3,3 milijuna m iz šumarskog i 1,2 milijuna m iz drv no-
prerađivačkog sektora, zaključak je Radne skupine
za energetsko iskorištavanje šumske biomase pri Ministarstvu
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gos po
darstva.


Prosječna cijena drvne sječke danas iznosi oko 251
kuna/tona (35 €/t) s mokrinom od oko 30–35 %, te
pred stavlja cijenu s uključenimutovarom za kamionski
pri jevoz. Cijena uključuje cijenu sječenice kraj panja
obo reno, te radove usluge (iznošenje, iveranje i utovar).
Cijena s transportom za korisnika na razdaljinu do
50 km povećava ukupnu cijenu za približno 72 kn,odnosno
tada bi ona iznosila oko 45 €/t (Sučić,2008).




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 65     <-- 65 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


EUROPSKASHEMATRGOVANJAEMISIJAMA(EU ETS)
European Emission Trading Scheme (EU ETS)


Europska komisija je 13. listopada 2003. godine obja
vila Direktivu o trgovanju emisijama (E C, 2003),
koja definira Europsku shemu trgovanja emisijama, EU
ETS. Sama shema pokrenuta je 1. veljače 2005. godine,
kao najveći međunarodni sustav trgovanja emisijama u
kojemu sudjeluje preko 12.000 energetski intenzivnih
po strojenja. EU ETS je shema sa zadanim apsolutnim
ogra ničenjem emisija, gdje svako postrojenje dobije
odre đeni broj emisijskih prava tj. emisijsku kvotu.
Omo gućeno je trgovanje među postrojenjima, tako da
se osim vlastitim smanjenjem emisija, kvota može zado
voljiti i kupovinom emisijskih prava na tržištu. Prva
faza trgovanja trajala je od 2005–2007., a druga traje od
2008–2012. i koincidirat će s prvim obvezujućim razdobljem
Kyoto protokola. Treća faza najavljena je
novim energetsko-klimatskim paketom Europske Komisije
(EC, 2008), trenutačno je u fazi planiranja i tra


jat će od 2013–2020. Postavljeni cilj za EU ETS je sma


njenje emisija od 21% u odnosu na 2005. godinu, do


čega će se doći linearnim godišnjim smanjenjem.


U 2006. godini vrijednost svjetskih tržišta emisija
iznosila je 22.5 milijardi €, a trgovalo se sa 1.6 milijardi
tona CO (PointCarbon, 2008). U ukupnoj svjet


2


skoj trgo vini emisijama na EU ETS shemu otpalo je 62
posto ukupnog volumena i preko 80 posto ukupne vrijednosti
svih tržišta emisija. Tijekom 2007. godine,
ukupni volumen trgovanja porastao je 64% na 2.7 milijardi
tona CO, dok je svjetsko tržište emisija u 2007.


2


vrijedilo neš to više od 40 milijardi € (povećanje od 80
%u odno su na 2006).


Transakcije na EU ETS tržištu vršile su se preko
brokera i na burzama.Osim trgovanja preko brokera i
bur zi postoji i izravno bilateralno tržište na kojemu se
tran sakcije vrše izravno između kompanija.


Slika 1. Kretanje cijene volumena trgovanja CO emisijama (Point Carbon, 2008)


2


Figure 1Price and volume of CO2emissions traded within EU ETS markets (Point Carbon, 2008)


Tržište emisija znači dodjeljivanje novčane vrijedno-utječe na troškove proizvodnje električne energije, pa
sti svakoj toni ekvivalentnog CO, tj. emisijskome pravu tako elektrane koje emitiraju manje CO postaju konku


22


(slika 1). Dodjeljivanje novčane vrijednosti ugljičnome rentnije kako raste cijena COemisija.


2


dioksidu, odnosno novčana vrijednost prava na emisije,




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 66     <-- 66 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


JI I CDM MEHANIZMI – JI and CDM Mechanisms


Osim sudjelovanja u EU ETS shemi, Hrvatska svo ju
emisijsku kvotu može ispunjavati i sudjelovanjem u
JIi CDM projektima, te vlastitim mjerama smanjenja
emisija.Vlastite mjere smanjenja emisija odnose se na
sve projekte unutar same države, čijom se realizacijom
smanjuju emisije (kao što su mjere energetske učinkovitosti,
povećanje udjela obnovljivih izvora energije ili
povećanjem upijanja CO osnivanjem novih šumskih


2


nasada ili boljim održavanjem postojećih). JI i CDM
mehanizmi zajedno sa sustavom trgovanja emisijama
omogućuju da se smanjenja emisija provode tamo gdje
je to najjeftinije.


Kod CDM projekata zemlja domaćin (zemlja u razvoju)
ne podliježe ograničenju emisija (takve zemlje u
susjedstvu su primjerice Bosna i Hercegovina, Srbija,
Albanija, Makedonija), a realizacijom projekta ostvaru ju
se emisijske uštede u zemlji domaćinu, tzv. CER bo nusi
(engl. Certified Emission Reductions). Ostvare ni CER
bonusi prebacuju se na račun zemlje ulagača te time ukupan
broj emisijskih prava u sustavu raste. Ratifikacijom
Kyotskog protokola Hrvatskoj se otvara mogućnost ulaganja
u CDM projekte. Ukoliko primjerice Hrvatska razvije
projekte korištenja biomase u nekoj od zemalja koje
ne podliježu ograničenju emisija, tada iskorištavanje
biomase može i neizravno utjecati na smanjenje hrvatskih
emisija i zadovoljenje emisijske kvote.


Kod JI projekata obje stranke (i zemlja domaćin i
zemlja ulagač) podliježu ograničenju emisija, pa radi
zadovoljenja ukupne kvote zbroj emisijskih prava
mora ostati nepromijenjen. Zato se ušteda u emisijama,
ERU bonusi (engl. Emission Reduction Units) prebacuje
s računa zemlje domaćina na račun zemlje ulagača.
Broj emisijskih prava zemlje domaćina time se
smanjuje, a broj emisijskih prava zemlje ulagača povećava
za količinu ostvarenih bonusa. Udomljavanje JI
projekata u Hrvatskoj znači mogućnost dodatnih poticaja
za povećanje udjela biomase.


U 2007. godini ukupno tržište smanjenjem emisija


iz CDM projekata iznosilo je 12 milijardi €, a ukupno


je smanjeno za 947 MtCO (Point Carbon, 2008).Trgo


2


vanje u sklopu JI projekata iznosilo je 38 MtCO u
2007. godini, s vrijednošću tržišta od 326 milijuna €.
Jedan od najvažnijih razloga zašto je vrijednost JI tržišta
toliko niža od CDM tržišta je to, što je puno teže verificirati
JI emisije (odnosno potrebno je dokazati da
bez dotičnog JI projekta do smanjenja emisija ostvarenog
projektom ne bi nikada došlo).


Veza EU ETS sheme s JI i CDM mehanizmima definirana
je EU Direktivom o povezivanju (EC, 2004)
(engl. Linking Directive). Direktiva o povezivanju
omogućava zemljama sudionicama da svoju obvezu
podmire pomoću JI i CDM projekata koji se nalaze
izvan zemalja pod EU ETS shemom. Postoji nekoliko
mogućnosti za stimulaciju JI i CDM projekata vezanih
uz energiju biomase, koji mogu povećati konkurentnost
biomase u odnosu na druge potencijalne JI/CDM
projekte.


Neke od tih mogućnosti su:


.
Objedinjavanje (engl. bundling)
Prema pravilima o CDM projektima, postoji mogućnost
objedinjavanja više manjih projekata s ciljem
smanjenja troškova.
.
Programski projekti (engl. programmatic projects)
Ovaj poticaj omogućuje da se specifične projektne
aktivnosti, koje uključuju malo smanjenje emisija
stakleničkih plinova, na puno mjesta registriraju
kao jedinstvena projektna aktivnost. Programski
projekti otvaraju nove mogućnosti za realizaciju cijelog
raspona projekata koji inače ne bi rezultirali
količinom emisijskih prava koja bi projekt učinila
isplativim.
.
Davanje prioriteta projektima koji doprinose očuvanju
održivog razvoja.


PRORAČUN KRATKOROČNIH GRANIČNIH TROŠKOVA(KGT)
Short run marginal costs (SRMC)


Da bi se mogao analizirati porast konkurentnosti
bio mase u odnosu na rast cijena CO emisija, razvijen


2


je teoretski matematički model baziran na prethodnim
studijama(IEA,2003;Pašičko i sur.,2008).Model
is tražuje utjecaj CO na kratkoročne (u daljnjem tekstu


2


KGT) i dugoročne granične troškove (u daljnjem tekstu
DGT) proizvodnje električne energije. O kretanju KGT-a
ovisi odluka o promjeni goriva u postojećoj elektrani i
promjeni voznog reda u radu sustava(tj. rasporeda ulaska
elektrana u pogon), dok o dugoročnim graničnim


troškovima ovisi investicijska odluka za građenje novih


elektrana (odluka o tome koja elektrana će biti građena).


Dok KGTuključuju cijenu goriva i varijabilne troškove


proizvodnje, DGT elektrane dodatno tim troškovima
pri družuju fiksne troškove i investicijski trošak. Prilože ni
model pretpostavlja aukcijski način raspodijele emisijskih
prava (pri kojemu bi svih 100% emisijskih prava
elektrana trebala kupiti na aukciji), koji je najavljen za
tre ću fazu EU ETS-a od 2013. godine.


Kao što je već navedeno, na temelju KGT proizvod nje
određuje se tržišna cijena električne energije i vozni
red elektrana. Ukoliko varijabilni troškovi porastu (zbog
rasta troškova CO), porasti će i tržišna cijena električne


2


energije. Za graničnu elektranu je porast tržišne cijene


jednak dodatnom trošku ugljika. Za sve elektrane ispod


gra nične u voznom redu, porast tržišne cijene je veći od




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 67     <-- 67 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


njenih dodatnih proizvodnih troškova. Uslijed takvih


novonastalih tržišnih okolnosti, elektrane koje emitiraju


manje CO, odnosno one koje ga uopće ne emitiraju,


2


profitirat će od povećanih cijena prodaje električne ener gije.
Dugoročno gledano, elektrane koje ne emitiraju
CO potpuno će “izgurati” iz voznog reda one koje ga


2


emi tiraju. Osim promjene voznog reda elektrana, dodjeljivanje
vrijednosti ugljičnome dioksidu smanjuje konkurentnost
svih emitera, a povećava konkurentnost onih
proizvođača energije koji emisije uspiju smanjiti ili ih
uopće nemaju.Upravo u toj činjenici stvara se potreba
za analiziranjem alternativnih mogućnosti proizvodnje
energije uz što manje emisije.


Cijena emisijskih prava (zapravo vrijednost tone
CO)povećava varijabilne troškove fosilnih elektrana,


2


a samim time i njihov KGT, budući da svaka emitirana
tona CO emisija zahtijeva raspoloživu količinu emisij


2


skih prava. U prvom koraku (bez uračunate cijene emisijskih
prava), KGT se računaju iz cijene goriva i
varijabilnih troškova.


Kako bi se mogli usporediti KGT različitih vrsta
elektrana, potrebno je usporediti njihove troškove
proizvodnje (tablica 1). Postoje dvije organizacije koje
istražuju sve oblike korištenja energije i to publiciraju
jednom godišnje. Jedna od njih je Energy Information
Agency (EIA), dio Department of Energy (DOE) koji
se bavi statistikama vezanim za energiju i izdaje Annual
Energy Outlook (AEO). U ovom modelu korištena
je njihova najnovija publikacija (AEO, 2008)iz
koje je preuzeta većina vrijednosti navedenih u tablici
za prikaz KGTi DGTtroškova.


Troškovi održavanja i pogona se dijele na fiksne i
varijabilne – fiksni troškovi ovise samo o postrojenju, a
varijabilni ovise o proizvedenoj električnoj energiji. Fiksni
troškovi su najvećim dijelom plaće radnika.Također
uključuju i troškove održavanja i zamjene uređaja
koji se moraju obavljati periodički, neovisno o radu
elektrane (na primjer, baždarenje mjernih uređaja).
Trošak proizvodnje električne energije je trošak goriva
na pragu nuklearne elektrane (trošak obrade goriva
ulazi u troškove održavanja i pogona).


Dugoročna cijena goriva je podatak koji je najteže
procijeniti. Analiza dosadašnjih publikacija AEO
(1982–2007) pokazuje da su prognoze cijene nafte na
razdoblje dulje od 5 godina pogrešne i za više od 50%.
Cijene ugljena i plina slijede cijene nafte, dok je cijena
nuklearnog goriva uglavnom neovisna.


Tablica1 Proračun KGTproizvodnje u modelu Izvor: (AEO, 2008; IEA, 2003;Tuerk i sur., 2006;Parson, 2003)


Table1 SRMC variables used in the mathematical model Izvor: (AEO, 2008; IEA, 2003; Tuerk i sur., 2006; Parson, 2003)


Ugljen
Coal
Plin
Gas
Biomasa
Biomass
Min
Biomasa
Biomass
Max
Nuklearna
Nuclear
Cijena goriva pri elektrani
Fuel Price at Plant €/GJ 3,12 8,57 2,80 3,60 1,00
Termički stupanj učinkovitosti
Thermal Efficiency % 37,00 50,00 29,00 29,00 40,00
Cijena goriva
Fuel costs €/MWh 30,36 61,70 34,76 44,69 29,32
Varijabilni trošak
Variable Costs €/MWh 3,48 1,52 5,09 5,09 0,37
KGT
SRMC €/MWh 33,84 63,22 39,85 49,78 29,69


Kao što je navedeno u uvodnom poglavlju,prema
cjeniku “Hrvatskih šuma” d.o.o. koristi se cijena od
45 €/t šumske biomase.Za drvo vlažnosti 30–35 % vla


3


ge uzima se gustoća od 0,8t/m. Uz gorivu vrijednost


3


drveta od10MJ/m (Pašičko,2009),koja se smatra
konzervativnom vrijednošću za šumsku biomasu, dobiva
se cijena biomase kao ulazna veličina za model
2,8€/GJ (za cijenu biomase od 35 €/t) i3,6€/GJ (za cijenu
biomase od 45€/t).Te vrijednosti korištene su prilikom
proračuna KGTi DGT.


Iz tablice 2 vidljivo je koliko iznosi cijena biomase u


nekim europskim zemljama. Budući da postoji znat na


razlika u cijeni biomase, raspon cijena nalazi se izme đu


dvije vrijednosti – minimalne i maksimalne cijene bio


mase (u tablici naznačeno kao “Biomasa Min” i “Biomasa
Max”). Od europskih država, cijena biomase najniža
je u Švedskoj (od 1,8 €/GJ), dok je najviša u
Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj (10 €/GJ).


Bitno je istaći da su pri izračunu KGTi DGT koriš tene
različite toplinske učinkovitosti – za termoelektra ne
na ugljen kod izračuna KGTkoristi se 37% (bu dući
da se radi o postojećim elektranama koje su obično starije),
dok se prilikom izračuna DGTkoristi 43 % (kako
se radi o novim elektranama koje u radu imajupoveća nu
učinkovitost). Kod plina ti iznosi su od 50% (postojeće
jedinice) do 55% (nove jedinice). Kako se biomasa
kod proizvodnje električne energije koristi gotovo uvijek
u kombinaciji s proizvodnjom topline (kogenera




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 68     <-- 68 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


Tablica 2. Usporedba cijena biomase u Hrvatskoj i zemljama EU (Tuerk i sur., 2006)


Table 2 Comparison of biomass prices in Croatia and EU member states (Tuerk et al., 2006)


Država
Country
Minimalna cijena biomase (€/GJ)
Minimal biomass price (€/GJ)
Maksimalna cijena biomase (€/GJ)
Maximal biomass price (€/GJ)
Austrija -Austria 5,6 8,33
Finska -Finland 2,1 4,0
Njemačka -Germany 2,9 10,0
Nizozemska -Netherlands 3,0 10,0
Švedska -Sweden 1,8 3,3
Velika Britanija -UK 2,2 4,2
Hrvatska -Croatia 2,8 3,6


cija), stupanj toplinske učinkovitosti kod biomase iz-smo se ograničili samo na proizvodnju električne enenosi
80%.No, budući da u Hrvatskoj još nije definirana rgije s koeficijentom učinkovitosti od 29%.
poticajna otkupna cijena topline iz biomase, u modelu


Tablica3.Faktor emisije po proizvedenoj jedinici energije za različite tipove goriva


Table 3 Emission coefficient per energy unit produced for different fuel types


Ugljen –Coal Plin –Gas Biomasa –Biomass Nuklearna –Nuclerar
Emisije po proiz. jed. energije tCO
2
/MWh
Emission coefficient tCO2/MWh 0,918 0,38 0 0


Sljedeći korak pri opisu matematičkog modela je utralnom ni cijena emisijskih prava ne utječe na izrapridodavanje
cijene COemisija u izračun KGT (ta-čunu KGTza biomasu (slika 2 i 3).


2


blica 3). Budući da se biomasa smatra emisijski ne-


Slika 2. Utjecaj porasta cijene emisijskih prava na kretanje KGT


Figure 2Impacts of emission allowances price on SRMC


Sa Slike 2 vidi sešto se događa s porastom cijene nuklearnu elektranu nema promjene jer nema ni CO


2


emi sijskih prava – mijenjanju se KGTintenzitetom koji emisija). Pri minimalnoj cijeni biomase ona je konkuovisi
o količini emisija koju ta tehnologija emitira pri rentnija od plina i kada se ne računa cijena COprava ili


2


proizvodnji jedinice energije (odnosno, za biomasu i po ticajna cijena za otkup proizvedene električne ener




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 69     <-- 69 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


gije iz biomase. Najkonkurentnija je proizvodnja električne
energije korištenjem ugljena i nuklearne elek trane.
Nakon 6 €/tCO, biomasa postaje konkurentnija


2


od plina i ugljena pri nižoj cijeni, a pri svojoj najvišoj
cijeni konkurentnija od plina i ugljena je kod 16€/tCO.


2


Slika 3. Usporedba porasta KGTproizvodnje iz različitih tehnologija,
uz cijenu emisijskih prava od 20 €/t i bez poticajne
cijene za proizvedenu električnu energiju iz biomase


Figure 3Comparison of SRMC for different energy resources with
and without emission price 20 €/t (without feed-in tariffs
for biomass production)


PRORAČUN DUGOROČNIH GRANIČNIH TROŠKOVA(DGT)
Long run marginal costs (LRMC)
U sljedećem dijelu modela proračunati su DGTza donošenje odluke o gradnji nove elektrane, potrebno je
elektrane na različita goriva (tablica 4, slika 4 i 5). Kod uzeti u obzir dodatne troškove zbog emisijskih prava.


Tablica 4.Proračun DGT za potrebe modela, bez poticajne cijene otkupa električne energije. Cijene navedene u € iz 2008.
godine(AEO, 2008; IEA, 2003;Tuerk i sur., 2006; Parson, 2003)


Table 4
LRMC variables used in the mathematical model, without feed in tariffs included, prices in € from 2008 (AEO,
2008; IEA, 2003; Tuerk i sur., 2006; Parson, 2003)


Ugljen
Coal
Plin
Gas
Biomasa Min
Biomass Min
Biomasa Max
Biomass Max
Nuklearna
Nuclear
Cijena goriva pri elektrani
Fuel Price at Plant €/GJ 3,12 8,57 2,80 3,60 1,00
Termički stupanj učinkovitosti
Thermal Efficiency % 43,00 55,00 29,00 29,00 40,00
Cijena goriva
Fuel Costs €/MWh 26,12 56,09 34,76 44,69 9,00
Varijabilni trošak
Variable Costs €/MWh 3,48 1,52 5,09 5,09 0,37
Fiksni trošak
Fixed Costs €/MWH
3,98 1,25 6,71 6,71 6,55
Investicijski trošak
Costs of Capital €/MWh 27,78 10,67 36,35 36,35 38,14
DGT
LRMC €/MWh 61,36 69,53 82,91 92,84 54,06


Podaci o cijeni goriva, varijabilnim i investicijskim
troškovima preuzeti su većinom iz(AEO, 2008),dok
su cijene goriva odraz stanja na europskim tržištima uz
cijenu nafte od 84 USD/bbl, za što većina predviđanja
pretpostavlja da će odgovarati dugoročnoj cijeni nafte
(Mužek,2008). Kako postoji raspon cijena pri korištenju
biomase koriste se dvije rubne cijene.Treba spomenuti
kako postoje i velike razlike u investicijskim
troškovima za elektrane na biomasu – kod malih
(10kW–50 kW) investicijski troškovi kreću se i preko
40 €/MWh, dok za velike oni mogu iznositi i samo
12 €/MWh (Parson,2003). Prilikom opisa karakteristika
elektrana na biomasu za potrebe proračuna u modelu
odabran je iznos koji odgovara investicijskim
troškovima srednje velikih elektrana(AEO, 2008). Investicijski
troškovi elektrana uključuju cijenu gradnje
elektrane i trošak nabave kapitala za tu gradnju. Cijena
gradnje elektrane najčešće se izražava kao osnovna trenutna
cijena – ukupna cijena gradnje diskontirana na fiksnu
vrijednost dolara (u ovom slučaju, dolar iz 2006.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 70     <-- 70 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


g.). Tome treba pridodati očekivani trošak kapitala – jenu duga) te očekivani povrat na dio koji investitor fikamatu
na kredit za dio koji se financira kreditom (ci-nancira vlastitim kapitalom (cijenu kapitala).


Slika 4. Utjecaj porasta cijene emisijskih prava na kretanje DGT;


Figure 4Impacts of emission allowances price on LRMC without feed in tariffs


Kao što se vidi sa Slike 4, s porastom cijene emisijskih
prava – mijenjanju se DGTintenzitetom koji ovisi


o količini emisija koju ta tehnologija emitira pri proizvodnji
jedinice energije.U slučaju kad se ne računaju
vrijednosti emisijskih prava i bez poticajne cijene otkupa
električne energije,najkonkurentnija tehnologija
za proizvodnju električne energije je nuklearna, a zatim
slijede plin i ugljen.Tehnologija biomase je posljednja
u konkurentnosti, no kod 22 €/t niža cijena biomase postaje
konkurentnija od plina, a pri cijeni od 33 €/t i viša
cijena. Pri cijeni emisijskih prava višoj od 15 €/t, plin
postaje konkurentniji od ugljena.


Slika 5. Usporedba porasta DGTproizvodnje iz različitih tehnologija
bez poticajne otkupne cijene električne energije, uz
cijenu emisijskih prava od 20 €/t


Figure 5Comparison of LRMC for different electricity generation
technologies with and without emission price 20 €/t (without
feed-in tariffs for biomass production)


UTJECAJ DODATNOG EKONOMSKOG POTICAJA(FEED-IN TARIFE) NA
KONKURENTNOST BIOMASE – Impacts of feed in tariffs on biomass competitiveness


U ovom poglavlju dodatno je razmotren utjecaj re-biomase. U srpnju2007. godineVlada je donijelaTagulatornog
okvira na porast konkurentnosti energije rifni sustav za proizvodnju električne energije iz ob




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 71     <-- 71 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


novljivih izvora energije i kogeneracije koji predviđa Iznos poticaja ovisi o porijeklu biomase i instaliranoj
poticajnu cijenu proizvođaču električne energije iz ob-snazi postrojenja (tablica 5).
novljivih izvora energije (Narodne novine, 2007).


Tablica 5. Poticaji predviđeni za različite tipove biomase i različitu instaliranu snagu (Narodne novine, 2007)


Table 5 Feed in tariffs for different biomass types and for different capacities installed (Narodne novine, 2007)


Vrsta biomase - Biomass type Cijena biomase Biomass
price
Kruta biomasa iz šumarstva i poljoprivrede (granje, slama, koštice…) – ispod snage 1 MW
Biomass from forestry and agriculture (branches, straw, seeds…) – below installed 1 MW 1,20 kn/kWh
Kruta biomasa iz drvno - prerađivačke industrije (kora, piljevina, sjecka...) – ispod snage 1 MW
Biomass from wood processing industry (bark, sawmill, wood chops ...) – below installed 1 MW 0,95 kn/kWh
Kruta biomasa iz šumarstva i poljoprivrede (granje, slama, koštice…) – preko snage 1 MW
Biomass from forestry and agriculture (branches, straw, seeds…) – below installed 1 MW 1,04 kn/kWh
Kruta biomasa iz drvno-prerađivačke industrije (kora, piljevina, sječka...) – preko snage 1 MW
Biomass from wood processing industry (bark, sawmill, wood chops...) – below installed 1 MW
0,83 kn/kWh


Donošenjem Zakona o energiji i Zakona o proizvodnji,
distribuciji i opskrbi toplinskom energijom uveden
je jedinstveni tarifni sustav za proizvodnju toplinske
energije za cijelu Hrvatsku. No, visina tarifnih stavki
još nije određena, a određuje ihVlada na prijedlog Ministarstva
gospodarstva koje pribavlja mišljenje Hrvatske
energetske regulatorne agencije (HERA).


Budući da visina tarifnih stavki za proizvodnju topline
još nije određena, pri sagledavanju utjecaja ekonomskih
poticaja model koristi samo poticaje pri
proizvodnji električne energije. Model koristi uniformnu
tarifu za poticaje od 1,00 kn/kWh proizvedene
električne energije iz biomase (kao aritmetičku sredinu
vrijednosti navedenih u tablici 5). Elektrana na biomasu
s termičkim stupnjem iskorištenja od µ = 80 %
ima stupanj iskorištenja pri proizvodnji električne energije
µ = 29 %, dok je ostatak proizvodnja toplinske


e


energije µ = 51 %.To uzrokuje smanjenje varijabilnog


e


troška za 38,6€/MWh (uz 1€ = 7,5kn) te dovodi do
promjene iznosa KGTi DGT.


Slika6. Utjecaj porasta cijene emisijskih prava na kretanje DGTuz poticaj iz feed-in tarife; Pri svojoj nižoj i višoj cijeni,
biomasa je konkurentnija od ugljena i plina i bez porasta cijene emisijskih prava.


Figure 6Impacts of emission allowances price on LRMC with included feed in tariffs; for its both prices, biomass gets
more competitive than gas or coal even without emission allowances price.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 72     <-- 72 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


PROIZVODNJA BIOMASE U KULTURAMAKRATKIH OPHODNJI (KKO)
Biomass production in Short Rotation Cultures (SRC)


Biomasa šumskih vrsta drveća može se proizvoditi i
intenzivnim uzgajanjem brzorastućih vrsta drveća kao
što su vrbe, topole, joha, breza, bagrem i dr. Ovakav
način proizvodnje biomase šumskih vrsta poznat je pod
nazivima “kulture kratkih ophodnji” ili “intenzivne
kulture kratkih ophodnji” (engl. Short Rotation Coppi ce
ili Short Rotation Intensive Culture). Kulture kratkih
ophodnji (KKO) predstavljaju energetske nasade, najčešće
vrba i topola, koji se koriste za toplinsku i/ili
električnu energiju. Općenito poznata kao proizvodnja
biomase u kratkim ophodnjama, takva se izdanačka
kultura ili panjača pomlađuje izdancima iz panja ili kori
jena. Ovi nasadi koriste se kao panjače u vrlo kratkim
ci klusima i sijeku se svakedruge do pete godine, i osniva
ju se s velikom gustoćom sadnje (od 1.000 do 30.000
bi ljaka/ha). Nakon sječe potjeraju novi izbojci koji će
se ponovo posjeći za dvije do pet godina, te će se na taj
način sjeći u sukcesivno šest do osam ophodnji, nakon
čega se kultura mora iskrčiti i zamijeniti novin sadnim
materijalom, budući da vitalitet stabalaca, kao i produkcija
biomase, tada značajno opada.


U Hrvatskoj su provedena istraživanja i dobiveni su
prvi rezultati u energetskim nasadima selekcioniranih
klonova stablastih vrba i topola, odnosno mogućnosti
pro izvodnje biomase u zavisnosti od staništa, klona i
raz maka sadnje te gustine sklopa(Kajba i sur.2004,
Bogdani sur.2006).


Kulture kratkih ophodnji definiraju se i kao inten ziv ni
nasadi brzorastućih vrsta drveća na tlima koja su napuštena,
na kojima poljoprivredna proizvodnja nije
ren tabilna ili su nepodesna za uzgoj vrjednijih šumskih
vrsta.Takve plantaže brzorastućeg drveća nazivaju se i
energetski nasadi ili energetske plantaže. Osnovna
funk cija takvog tipa kultura je proizvodnja biomase
kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta, ali
uz to one mogu biti alternativna “poljoprivredna” kultura
(na lošijim staništima) i imaju funkciju diversifikacije
poljoprivrednog zemljišta, pružaju mogućnost
eko loški naprednijeg načina pročišćavanja otpadnih
voda i tla(fitoremedijacija), a služe i za vezivanje pove
ćane količine atmosferskog ugljika (ponora ugljika),
kako navode Verwijst (2003), Volk i sur. (2004),
Smarti sur.(2005).


Do sada je u Hrvatskoj na različitim staništima,
uglavnom u nizinskom panonskom području, postavljeno
nekoliko pokusnih ploha s brzorastućim šumskim
vrstama (Kajba i dr. 1998, Kajba 1999a, Kajba
1999b,Kajbai sur.2004,Bogdan i sur.2006). Klonovi
stablastih vrba pokazali su u dosadašnjim istraživa
njima najveći potencijal produkcije biomase u
krat kimophodnjama do pet godina (Kajba i sur.2007,
2007). Cilj je dosadašnjihistraživanja bio utvrdi ti potencijal
produkcije biomase izabranih klonova vr ba i to


pola u kratkim ophodnjama na staništima nepodesnim


za uzgoj vrjednijih vrsta šumskog drveća ili za poljopri


vrednu proizvodnju.


Osim sadašnje raspoložive šumske biomase daljnje
povećanje moguće je ostvariti osnivanjem kultura kratkih
ophodnji (KKO) ili uzgajanjem kultura i plantaža
brzorastućih vrsta šumskog drveća na 180.000 ha neobraslog
šumskog zemljišta.Također su na temelju pedološke
obrade poljoprivrednih površina izrađene
namjenske pedološke karte Republike Hrvatske i hidropedološka
karta u kojima su navedene potencijalne površine
za uzgoj poljoprivrednih kultura (Tomić i dr.
2008). U hrvatskoj poljoprivredi također postoje potencijalne
mogućnosti za proizvodnju obnovljive energije
kroz proizvodnju biogoriva na neobrađenim dijelovima
površina (947.000 ha), dok bi se dio površina s privremeno
nepogodnim tlima (611.324 ha) i površina s
trajno nepogodnim tlima (806.648 ha) mogao iskoristiti
za osnivanja kultura kratkih ophodnji sa šumskim vrstama
drveća u periodu od maksimalno 15 godina.


Tijekom fotosinteze šumsko drveće apsorbira ugljič
ni dioksid i ugrađuje ga u svoje stanišne stjenke, u nadzemnom
dijelu u deblovinu, lišće i grane, a u
podzemnom dijelu u svoj korijenov sustav, u strukturu
biomase i u tlo. Iz tih razloga akumulacija ugljika u
šumskim ekosustavima općenito ima veliko značenje,
uglavnom iz pogleda stakleničkih plinova i potencijalnog
zagrijavanja atmosfere. Za ugljični dioksid (CO)


2


općenito se radi kalkulacija za vezanje ugljika bioma


-1


som i tlom za jednu godinu po hektaru (t CO ha). U


2


mnogim je zemljama potaknuto osnivanje kultura kratkih
ophodnji uz potpore i poticaje neprehrambenih kultura
i sukladno izmjenama korištenja tla, s ciljem
povećanja površina i udjela korištenja biogoriva teponiranje
ugljičnog dioksida.Istraživanja vezivanjaCO


2


provedena su u sjevernoj Italiji s klonom topole ´I-214´
pri klasičnom plantažiranju i razmaku sadnje od 6 ´ 6 m
(270 biljaka po ha), kao i kod klona topole ´Pegaso´ u
gus toj sadnji u kulturi kratke ophodnje (12.500 bilja ka/
ha), tijekomprve tri godine od osnivanja (Zenone
i sur. 2008). Utvrđeno je prosječno godišnje poniranje


-1


od 19,1 do 23,2 t CO ha kod plantaže topola, odno


2
-1


sno od 11,2 do 27,5 t CO ha kod kulture kratkih op


2


hodnji. Prema utvrđenom modelu, kroz deset godina
uzgajanja, kod klasične kulture topola rezultiralo bi s


-1


ponorom CO od 130 do 183 t CO ha , zavisno o ula


22


ganju i korištenju agrotehničkih mjera, dok biu istom
periodu od deset godina kod kulture kratkih ophodnji


-1


topola to iznosilo od 134 do 235 t COha .


2


Istraživanja provedena na temu vezivanja CO iska


2


zala su različite vrijednosti kod više različitih vrsta drveća,
npr. ona su kod alepskog bora iznosila u prosjeku oko


-1


48, pinjola 27, a hrasta plutnjaka svega 4,5 t CO ha


2




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 73     <-- 73 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


godišnje, dok se kod nekih južnoameričkih vrsta šum


skog drveća prosječni godišnji ponor kretao od 8,6 do


-1


14,3t CO ha .


2


Cijena osnivanja jednog ha kulture kratkih ophodnji
vrba (9000 kom/ha), koje su se u dosadašnjim istraživanjima
iskazale najpodesnije s obzirom na produkciju
i na uzgajanje na težim tipovima hidromorfnih tala, iznosi
oko 30.000 kuna. U cijenu su uračunati troškovi
pri preme zemljišta (oranje i tanjuranje), cijena sadnica
(reznica) i dvije njege tijekom prve godine od osnivanja
kulture. Procjene dodatnog troška za održavanje su
još uvrstiti 18.000 kn/ha (što uključuje 20 nadnica za
okopavanje i dvije međuredne ophodnjes mehanizacijom).
Time se ukupni troškovi osnivanja i održavanja
jednog hektara KKO procjenjuju na 48.000 kn.


U prosjeku kod šest ophodnji (šest sječa od po dvije
godine) i s prosječnom produkcijom od 15 t suhe tvari
godišnje, ukupna proizvodnja iznosila bi kroz 12 godi na
180 tona suhe drvne tvari.Također bi prosječno ve


-1


zivanje od 15 t COha godišnje u istom razdoblju ve


2


-1


zalo ukupno 180 t CO ha .


2


Kalkulacija kulture kratkih ophodnji za klonove
vrba kroz 12 godina proizvodnosti iznosila bi:


– ukupni troškovi osnivanja i održavanja ha
KKO= 48.000 kn
– ukupno je tako proizvedeno 180 t suhe drvne tvari
– cijena tako proizvedene biomase je 48.000 kn /
180 t = 267 kn (tj. 35,6 €/t)
Ta cijena odgovara tržišnoj cijeni biomase (35 €/t)


– ukupna količina vezanih CO emisija iznosila bi


2


180 t CO/ha


2


Kalkulacija je izvedena bez poticaja od strane Mini-
star stva, koji u zemljama EU iznosi od 110 do
220 € ha/godišnje, a za period od 15 godina dobivaju se
povlastice oslobođenja od plaćanja porezana zemljište
(usmeno priopćenje,ASO projekt).


ZAKLJUČCI – Conclusions


Europska shema trgovanja emisijama (EU ETS)
ograničava količinu emisija na nacionalnoj razini i na
razini pojedinog postrojenja. JI i CDM projekti predstavljaju
fleksibilne Kyoto mehanizme koji omogućuju
ulaganje u projekte smanjenja emisija izvan zemlje ulagača.
Količina emisija smanjena u tim projektima koristi
se za zadovoljenje kvota zemlje ulagača, a cijenu CO


2


emi sija po toni iz takvih projekata određuje tržište.
Ogra ničenje količine emisija koju pojedino postrojenje
ili država smiju emitirati dovodi do povećanja konkurentnosti
niskougljičnih tehnologija. Trenutačne CO


2


emisije u Hrvatskoj dosegnut će količinu dodijeljenu
Kyot skim Protokolom u 2009. godini (Pašič ko,
2008), pri čemu se naglašava potreba za domaćim mjerama
smanjenja emisija u budućnosti. Ulaskom u EU
Hrvatska će pristupiti i shemi trgovanja emisijama u EU,
što će dodatno naglasiti potrebu za projektima koji bi
smanjili CO emisije. Korištenje biomase kao energenta


2


dokazano je razvijena praksa u brojnim zemljama, pa je
tako iznos ukupne električne energije proizvedene iz
biomase u zemljama članicama EU u 2007. godini bio
trostruko veći od ukupne potrošne u Hrvatskoj (EurObserv`
ER, 2008).


Pri iskorištenju i gospodarenju šumama nastaju velike
količine šumske biomase koje se mogu upotrijebiti
za proizvodnju energije. Dodatna mogućnost iskorištenja
biomase ostvariva je osnivanjem bioenergetskih
plantaža i proizvodnjom biomase šumskih vrsta drveća
u kulturama kratkih ophodnji (KKO). Među brojne
pred nosti KKO spadaju mogućnost primjene na degradiranim
zemljištima, vezivanja CO i dodatno zapo


2


šljavanje ruralnog stanovništva.
Promjena cijene CO emisija utječe na kratkoročne


2


(KGT) i dugoročne granične troškove (DGT) proizvodnje
električne energije, pri čemu odluka o promjeni
goriva u postojećoj elektrani ovisi o kretanju kratkoročnih
graničnih troškova, dok o dugoročnim graničnim
troškovima ovisi investicijska odluka prilikom
izgradnje novih elektrana.


Rezultati primijenjenog modela govore kako je u postojećim
elektranama (usporedba KGT), upotreba bio mase
kao goriva konkurentnija od upotrebe plina ili
ugljena, čak i bez poticajne cijene od prodaje električne
energije iz obnovljivih izvora (feed-intarife). Usporedba
KGT važna je kad su te elektrane već izgrađene i me đusobno
se uspoređuje konkurentnije gorivo za spaljivanje.


Prilikom donošenja odluke o investiranju u novu
elektranu, međusobno se uspoređuju DGT pojedinih
tehnologija.S postojećomfeed-intarifom investiranje
u izgradnju elektrane na biomasu je isplativija odluka
od investiranja u elektranu na ugljen ili plin, i pri nižoj i
pri višoj cijeni biomase. Ovakvi rezultati analize govore
o snažnoj ekonomskoj opravdanosti investiranja u
energetsko korištenje biomase u Hrvatskoj.


Primjenom poticanja proizvodnje električne ener gije
iz obnovljivih izvora počeo je nagli razvoj projekata
korištenja biomase u energetske svrhe. Velika
pre preka razvoju tih projekatabila je nemogućnost investitora
da ugovorno kupi biomasu za sljedećih 12+3
go dine. Nedavnim sklapanjem predugovora o isporuci
bio mase(Pašičko,2009), stvaraju se uvjeti za razvoj
tržišta biomase, u što će s vremenom uključiti i vlasnici
privatnih šuma.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 74     <-- 74 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


LITERATURA– References


Bogdan,S., D.Kajba, I.Katičić,2006: Produkcija
biomase u klonskim testovima stablastih
vrba na marginalnim staništima u Hrvatskoj.
Glas. šum. pokuse, pos.izd. 5:261–275.


Domac, J., M. Beronja, N. Dobričević, M.
Đikić, D.Grbeša,V.Jelavić, Ž.Jurić,T.
Krička, S. Matić, M. Oršanić, N. Pavičić,
S.Pliestić, D.Salopek, L.Staničić,


F. Tomić, Ž. Tomšić, V. Vučić, 1998:
BioenProgram korištenja biomase i otpada:
Prethodni rezultati i buduće aktivnosti. Energetski
institut “Hrvoje Požar”. Zagreb. 180 str.


Domac,J., M.Beronja, S.Fijan, B.Jelavić,V.
Jelavić, N.Krajnc, D.Kajba,T.Krička,


V.Krstulović, H. Petrić, I. Raguzin, S.
Risović, L. Staničić, H. Šunjić, 2001:
BIOEN Program korištenja energije biomase i
otpada. Nove spoznaje i provedba. 144 str.


EC, 2003: Directive 2003/87/EC of the European Parliament
and of the Council of 13 October 2003 establishing
a scheme for greenhouse gas emission
allowance trading within the Community and
amending Council Directive 96/61/EC, Official
Journal of the European Union, studeni, 2003.


EC, 2004:Directive2004/101/ECof the European Parliament
and of the Councilof 27 October 2004
amending Directive 2003/87/EC establishing a
scheme for greenhouse gas emission allowance
trading within the Community, in respect of the
Kyoto Protocol’s project mechanisms, Official
Journal of the European Union, studeni 2004.


EC, 2008: “Commission’s Climate and Energy Packa ge”,
23 siječnja 2008, dostupno na http://ec.europa.
eu/environment/climat/climate_action.htm


EIA, 2008: Energy Information Administration,Annual
Energy Outlook, 2008, DOE/EIA-0383(2008).
EurObserv` E R, 2008: Solid Biomass Barometer,
No. 188, prosinac 2008.


IEA, 2003: Emissions trading and its possible impacts
on investment decisions in the power sector,
2003 IEA Information Paper. Dostupno na:
http://iea.org/textbase/papers/2003/cop9invdec.
pdf


Kajba,D., 1999a: Short Rotation Crops in Croatia. U:
Christersson, L. & S. Ledin (ur.) Proceeding of
the first meeting of IEA, Bioenergy Task 17. June
4–6 1998. Uppsala. Sweden. SLU. str. 37–40.


Kajba,D., 1999b:ArborescentWillow Biomass Production
in Short Rotations. U: Overend, R.P. &


E. Chornet (ur.) Proc. of the fourth Biomass
Conference of theAmericas.August 29 –September
2. Oakland. California. USA. str. 55–60.


Kajba,D., A.Krstinić, N.Komlenović,1998:
Pro izvodnja biomase stablastih vrba u kratkim
op hodnjama. Šumarski list 3–4: 139–145.


Kajba,D., S.Bogdan, I.Katičić -Trupčević,
2004: Produkcija biomase bijele vrbe u klonskom
testu Dravica (Šumarija Darda). Šumarski
list 9–10: 509–515.


Kajba,D., S.Bogdan & I.Katičić,2007: Selekcija
klonova vrba za produkciju biomase u kratkim
ophodnjama. Obnovljivi izvori energije u
Republici Hrvatskoj (energija biomase, bioplina i
biogoriva), HGK, Osijek, 27.–29. svibnja 2007.,
Zbornik radova:107–113.


Kajba,D., S.Bogdan& I.Katičić,2007: Produkcija
biomase vrba u pokusnim kulturama kratkih
ophodnji u Hrvatskoj. HAZU – Zbornik ra dova
znan stvenog skupa: Poljoprivreda i šumar stvo
kao proizvođači obnovljivih izvora ener gije,
Matić, S. (ed.): 99–105.


Mužek, Z.: “Model cijena energije za vrednovanje
scenarija razvoja energetskog sustava – Podloge
za izradu Energetske strategije”, Zagreb, 2008
(do stupno na www.energetska-strategija.hr)


Narodnenovine, 2007: Tarifni sustav za proizvodnju
električne energije iz obnovljivih izvora energije
i kogeneracije, Narodne novine br. 33/07.


ParsonsBrinckerhoffLtd, 2003: “Powering the Nation


–the review of the costs of the generating electricity”,
Summary Report, ožujak 2003.
http://www.pbpower.net/inprint/pbpubs/powering_
the_nation_summary.pdf


Pašičko,R., A.Tuerk, Ž.,Tomšić,2008:Use of
bio mass in Croatia: options for CO mitigation.


2


In ternational Congress “World Renewable Ener


gy Congress” Glasgow, Scotland, 19–25. July


2008.


Pašičko,R., D.Žgela,2008: Preliminarna analiza
izgradnje bioenergane na lokaciji Brinje, Depod
projekti, Zagreb, svibanj 2009.


PointCarbon,2008: “Carbon 2008 – Post Kyoto is
now”. Oslo, Norway, 2008.
Smart, L.B., T.A.Volk, J.Lin, R.F.Kopp, I. S.
Phillips, K. D. Cameron, E. H. White,


L. P. Abrahamson, 2005:Genetic improvement
of shrub willow (Salixspp.) crops for bioenergy
and environmental applications in the
United States. Unasylva 221,Vol. 56:51–55.


Sučić,Ž., 2008:Tehnologije pridobivanja drvne sječke.
Međunarodni seminar o šumskoj i drvnoj
biomasi, Centar za razvoj i marketing,Vukovar


1.2prosinca 2008.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 75     <-- 75 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


Sušnik,H., Z.Benković,2007: Energetska strate-Proceedings of the Conference:The role of short
gija Republike Hrvatske u kontekstu održivog rotationcropsin the energy market. December
razvitka šumarstva i poljoprivrede. Obnovljivi 1–5, 2003. Mount Maunganui, Tauranga, New
izvori energije u Republici Hrvatskoj (energija Zealand. Str.1–10.
biomase, bioplina i biogoriva), HGK, Osijek,


Volk, T. A., T. Verwijst, P. J. Tharakan, L.P.
27.–29. svibnja 2007., Zbornik radova:11–18.


Abrahamson, E. H.White,2004: Growing
Tomić,F.,T.Krička, S.Matić,S., 2008: Raspolo-fuel: a sutainability assessment of willow bio


žive poljoprivredne površine i mogućnosti šuma mass crops. Ecol. Environ. 2 (8):411–418.


za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj. Šum. list


Zenone,T., M.Migliavacca, L.Montagnani,
7–8: 323–330.


G.Seufert, R. Valentini,2008: Carbon Se


Türk,A.i sur,2006: “Needs and challenges in imple-questration in Short Rotation Forestry andTradimenting
key directives – EU EmissionsTrading tional Poplar Plantations. FAO, International
Directive (2003/87/EC)”, Bioenergy NoE; 15. Poplar Commission, Poplars,Willows and Peoprosinac
2006. ple’s Wellbeing, 23rd Session, Beijing, China,


27–30 October 2008, 226p.


Verwijst,T.,2003: Short rotation crops in the world.


U: Nicholas, I. D. (ur.) IEA Bioenergy Task 30


POPIS KRATICA
AEO –Annual Energy Outlook ETS – EmissionTrading Scheme
CDM – Clean Development Mechanism JI – Joint Implementation
CER – Certified Emission Reduction KGT– Kratkoročni granični troškovi
DGT– Dugoročni granični troškovi KKO – Kulture kratkih ophodnji
ERU – Emission Reduction Unit


SUMMARY: A rising share of renewable energy sources in the overall energy
balance is one of the strategic goals of a growing number of countries. By
signing international agreements (e.g. the Kyoto Protocol), and in accordance
with the legislature and accession to the EU, Croatia undertook the obligation
to make concrete steps and increase the use of renewable energy sources, as
stated by the paradigm “sustainable development”. In Croatia, biomass is a
renewable energy source with the greatest potential.


The goal of this work is to explore the impact of the European Emission
Trading Scheme (EU ETS Scheme) and flexible mechanisms of the Kyoto Protocol
– the Joint Implementation Mechanism, JI, and the Clean Development
Mechanism, CDM, – on the competitiveness of biomass energy production.
Compared to fossil fuels, the advantage of biomass is that energy from biomass
combustion is considered CO2free technology, since biomass sequesters
CO2as part of photosynthesis.


The EU ETS restricts emission amounts at the national level and at the
level of single installation. Every industrial operator is allocated a certain
amount of emission allowances. In order to satisfy their needs, the operators
may trade with their allowances and purchase emission allowances on the
market. The JI and CDM projects represent flexible Kyoto mechanisms which
allow investment in emissions reduction outside the investing country. The
amount of emissions reduced in such projects is used to satisfy the allowances
of the investing countries, while the price of CO2emissions per ton is determined
by the market. An allocated amount of emissions which an installation or
a country may emit increases the competitiveness of low-carbon technologies.


Forest management and exploatation produces large quantities of forest
biomass, which can be used for energy production. Biomass can additionally
be generated by the establishment of bioenergy plantations and biomass production
in short rotation crops (SRC) of forest tree species.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 76     <-- 76 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


The article presents a mathematical economic model which explores the impact
of CO2prices on investment decisions related to the construction of new
electrical power plants or a change of fuels in the existing plants. The model
determines emissions allowance prices at which biomass becomes more competitive
than other technologies. Changes in CO2prices affect short run marginal
costs (SRMC) and long run marginal costs (LRMC) of electrical energy
production, where a decision on the replacement of fuel in the existing plant
depends on trends in short run marginal costs, whereas an investment decision
to construct new electrical plants depends on long run marginal costs.


According to the results of the applied model, biomass fuel in the existing
plants (comparison of SRMC) is more competitive than gas even with minimal
biomass prices and no additional CO2allowance price or feed-in tariffs. With
CO2prices larger than 26 €/t CO2, biomass becomes more competitive than
gas and coal for its minimal price, while for its maximal price it is more competitive
at CO2prices larger than 21 €/t CO2.


Key words:forest biomass, EU ETS scheme, short run (SRMC) and
long run marginal costs (LRMC), Croatia