DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 64     <-- 64 -->        PDF

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438


pri čemu odluka o promjeni goriva u postojećoj elektrani ovisi o kretanju kratkoročnih
graničnih troškova, dok o dugoročnim graničnim troškovima ovisi
investicijska odluka prilikom izgradnje novih elektrana.


Rezultati primijenjenog modela govore kako je u postojećim elektranama
(usporedba KGT) uporaba biomase kao goriva konkurentnija od uporabe
plina čak i bez poticajne cijene od prodaje električne energije iz obnovljivih
izvora (feed-in tarifom), dok je biomasa konkurentnija od ugljena pri cijeni
emisijskih prava višoj od 26 €/tCO2. Prilikom donošenja odluke o investiranju
u novu elektranu (usporedba DGT) s postojećom feed-in tarifom, investiranje
u izgradnju elektrane na biomasu je isplativija odluka od investiranja u elektranu
na ugljen ili plin (pri nižoj cijeni biomase) dok je pri višoj cijeni biomase
ona isplativija kod cijene emisijskih prava više od 21 €/tCO2.


Ključne riječi:šumska biomasa, EU ETS shema, kratkorični i dugorični
granični troškovi (KGT i DGT), Hrvatska


UVOD – Introduction


Šumska biomasa je organska tvar nastala u šumskom
ekosustavu, a čine je drveće i grmlje koje se koristi za
mehaničku i kemijsku preradu te za termičko korištenje,
kao ogrjevno drvo. Pri klasičnom se iskorištavanju šuma
koristi drvo debala, krošanja i grana, čiji je promjer s ko rom
na tanjem kraju veći od 7 cm. Na taj se način iskoristi
do 70 % drvne mase zrelih sastojina, dok kod mlađih
sastojina to može iznositi i do 50 % (Sušnik iBenković
2007). Udio ostataka i otpada ovisi o brojnim
čimbenicima, a prosječno se za sve sastojine i vrste drveća
pri sječi i izradi te privlačenju, možeprocijeniti na
više od 20 %.Tako je sa stajališta šumarske struke biomasa
dio koji se može iskoristiti za dobivanje energije,
odnosno drvna masa dobivena uzgojnim zahvatima kao
što su čišćenja i prorede ili kao ostatak od sječe (granjevina,
ogrjevno drvo). Izvršenje sječe u “Hrvatskim šumama”
d.o.o. za razdoblje 1996–2005. godine iznosilo
je svega 57 % etata, a dugoročnim programom gospodarenja
od 2006–2015. godine povećava se proizvodnja
pro stornog drva (uglavnom ogrjevnog drva, granjevine i


3


ostataka pri sječi i izradi) na 1,3 milijuna m godišnje, a
pro cjena količine ostataka šumske biomase kao energenta
samo u državnim šumama iznositi će preko 2,6


3


milijuna m.


3


Realizirajući današnji etat od 6,5 milijuna m od če


3


ga se dobiva: 30 % trupaca (blizu 2 milijuna m),


3


10 % ili 650.000 m celuloznog drva, 20 % ili 1,3 mili


3


juna m ogrjevnog drveta, a ostatak od 40 % ili oko 2,6


3


milijuna m predstavlja drvo tanjih dimenzija, koje kao
otpad ostaje neiskorišteno u šumi. Od navedenog dana


3


šnjeg otpada, moglo bi se 62,5 % ili 1,641.000 m kori


3


stiti za proizvodnju energije, a 37 % ili 984.000 m
ostajalo bi u šumi kao otpad.Ako toj količini pridru


3


žimo količinu od 1,312.800 m ogrjevnog drveta, dobijemo
ukupnu količinu drva za energiju koja bi već
danas mogla doći na energetsko tržište u iznosu od


3


2,953.800 m, što je 45 % od ukupnog godišnjeg etata


(Tomić i sur. 2008). Također se tome može pridružitii


potencijalno sitno energetsko drvo (manjih promjera od


3–7 cm), a koje ne ulazi u bruto masu, a iznosi oko 4 %
od bruto mase etata, a zajedno s otpadom (panjevina,
kora, gule, otpad od sječe), te uz sitno drvo iz prorjeđiva
nja sastojinai šumskouzgojnih radova, može doseći


3


ko ličinu od još oko 580.000 m (Sučić, 2008). Znači
da bi ukupna raspoloživa količina šumske biomase za


3


ener giju iznosila oko 3,5 milijuna m godišnje.
Na temelju istraživanja, utvrđeno je da bi se i u slje dećem
razdoblju moglo dobivati 30 % trupaca, 10 %
drva za celulozu, a za bioenergiju bi se moglo koristiti


3


45 % ili oko 3 milijuna m, dok bi u šumi ostao otpad od


3


15 % ili približno oko 1 milijun m. Intenzivnijim gospodarenjem
moglo bi se povećati godišnji etat (sječu)


3


na oko 7,3 milijuna m, pa bi se u tom slučaju raspola


3


galo sa 3,3 milijuna m šumske biomase za energiju, što


3


je u odnosu na današnje povećanje za 2 milijuna m.
Realno je i da se predviđena količina drvne mase za
bioenergiju može povećati primjenjujući naprednije uzgoj
ne zahvate, boljim održavanjem i čišćenjem šuma,
pa bi biomasa za proizvodnju biogoriva mogla iznositi


3


4,2 milijuna m. Potencijalne količine biomase do 2020.


3


godine iznosile bi prosječno 4,5 milijuna m, od toga


33


3,3 milijuna m iz šumarskog i 1,2 milijuna m iz drv no-
prerađivačkog sektora, zaključak je Radne skupine
za energetsko iskorištavanje šumske biomase pri Ministarstvu
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gos po
darstva.


Prosječna cijena drvne sječke danas iznosi oko 251
kuna/tona (35 €/t) s mokrinom od oko 30–35 %, te
pred stavlja cijenu s uključenimutovarom za kamionski
pri jevoz. Cijena uključuje cijenu sječenice kraj panja
obo reno, te radove usluge (iznošenje, iveranje i utovar).
Cijena s transportom za korisnika na razdaljinu do
50 km povećava ukupnu cijenu za približno 72 kn,odnosno
tada bi ona iznosila oko 45 €/t (Sučić,2008).