DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 67 <-- 67 --> PDF |
R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438 njenih dodatnih proizvodnih troškova. Uslijed takvih novonastalih tržišnih okolnosti, elektrane koje emitiraju manje CO, odnosno one koje ga uopće ne emitiraju, 2 profitirat će od povećanih cijena prodaje električne ener gije. Dugoročno gledano, elektrane koje ne emitiraju CO potpuno će “izgurati” iz voznog reda one koje ga 2 emi tiraju. Osim promjene voznog reda elektrana, dodjeljivanje vrijednosti ugljičnome dioksidu smanjuje konkurentnost svih emitera, a povećava konkurentnost onih proizvođača energije koji emisije uspiju smanjiti ili ih uopće nemaju.Upravo u toj činjenici stvara se potreba za analiziranjem alternativnih mogućnosti proizvodnje energije uz što manje emisije. Cijena emisijskih prava (zapravo vrijednost tone CO)povećava varijabilne troškove fosilnih elektrana, 2 a samim time i njihov KGT, budući da svaka emitirana tona CO emisija zahtijeva raspoloživu količinu emisij 2 skih prava. U prvom koraku (bez uračunate cijene emisijskih prava), KGT se računaju iz cijene goriva i varijabilnih troškova. Kako bi se mogli usporediti KGT različitih vrsta elektrana, potrebno je usporediti njihove troškove proizvodnje (tablica 1). Postoje dvije organizacije koje istražuju sve oblike korištenja energije i to publiciraju jednom godišnje. Jedna od njih je Energy Information Agency (EIA), dio Department of Energy (DOE) koji se bavi statistikama vezanim za energiju i izdaje Annual Energy Outlook (AEO). U ovom modelu korištena je njihova najnovija publikacija (AEO, 2008)iz koje je preuzeta većina vrijednosti navedenih u tablici za prikaz KGTi DGTtroškova. Troškovi održavanja i pogona se dijele na fiksne i varijabilne – fiksni troškovi ovise samo o postrojenju, a varijabilni ovise o proizvedenoj električnoj energiji. Fiksni troškovi su najvećim dijelom plaće radnika.Također uključuju i troškove održavanja i zamjene uređaja koji se moraju obavljati periodički, neovisno o radu elektrane (na primjer, baždarenje mjernih uređaja). Trošak proizvodnje električne energije je trošak goriva na pragu nuklearne elektrane (trošak obrade goriva ulazi u troškove održavanja i pogona). Dugoročna cijena goriva je podatak koji je najteže procijeniti. Analiza dosadašnjih publikacija AEO (1982–2007) pokazuje da su prognoze cijene nafte na razdoblje dulje od 5 godina pogrešne i za više od 50%. Cijene ugljena i plina slijede cijene nafte, dok je cijena nuklearnog goriva uglavnom neovisna. Tablica1 Proračun KGTproizvodnje u modelu Izvor: (AEO, 2008; IEA, 2003;Tuerk i sur., 2006;Parson, 2003) Table1 SRMC variables used in the mathematical model Izvor: (AEO, 2008; IEA, 2003; Tuerk i sur., 2006; Parson, 2003) Ugljen Coal Plin Gas Biomasa Biomass Min Biomasa Biomass Max Nuklearna Nuclear Cijena goriva pri elektrani Fuel Price at Plant €/GJ 3,12 8,57 2,80 3,60 1,00 Termički stupanj učinkovitosti Thermal Efficiency % 37,00 50,00 29,00 29,00 40,00 Cijena goriva Fuel costs €/MWh 30,36 61,70 34,76 44,69 29,32 Varijabilni trošak Variable Costs €/MWh 3,48 1,52 5,09 5,09 0,37 KGT SRMC €/MWh 33,84 63,22 39,85 49,78 29,69 Kao što je navedeno u uvodnom poglavlju,prema cjeniku “Hrvatskih šuma” d.o.o. koristi se cijena od 45 €/t šumske biomase.Za drvo vlažnosti 30–35 % vla 3 ge uzima se gustoća od 0,8t/m. Uz gorivu vrijednost 3 drveta od10MJ/m (Pašičko,2009),koja se smatra konzervativnom vrijednošću za šumsku biomasu, dobiva se cijena biomase kao ulazna veličina za model 2,8€/GJ (za cijenu biomase od 35 €/t) i3,6€/GJ (za cijenu biomase od 45€/t).Te vrijednosti korištene su prilikom proračuna KGTi DGT. Iz tablice 2 vidljivo je koliko iznosi cijena biomase u nekim europskim zemljama. Budući da postoji znat na razlika u cijeni biomase, raspon cijena nalazi se izme đu dvije vrijednosti – minimalne i maksimalne cijene bio mase (u tablici naznačeno kao “Biomasa Min” i “Biomasa Max”). Od europskih država, cijena biomase najniža je u Švedskoj (od 1,8 €/GJ), dok je najviša u Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj (10 €/GJ). Bitno je istaći da su pri izračunu KGTi DGT koriš tene različite toplinske učinkovitosti – za termoelektra ne na ugljen kod izračuna KGTkoristi se 37% (bu dući da se radi o postojećim elektranama koje su obično starije), dok se prilikom izračuna DGTkoristi 43 % (kako se radi o novim elektranama koje u radu imajupoveća nu učinkovitost). Kod plina ti iznosi su od 50% (postojeće jedinice) do 55% (nove jedinice). Kako se biomasa kod proizvodnje električne energije koristi gotovo uvijek u kombinaciji s proizvodnjom topline (kogenera |