DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 71 <-- 71 --> PDF |
R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438 novljivih izvora energije i kogeneracije koji predviđa Iznos poticaja ovisi o porijeklu biomase i instaliranoj poticajnu cijenu proizvođaču električne energije iz ob-snazi postrojenja (tablica 5). novljivih izvora energije (Narodne novine, 2007). Tablica 5. Poticaji predviđeni za različite tipove biomase i različitu instaliranu snagu (Narodne novine, 2007) Table 5 Feed in tariffs for different biomass types and for different capacities installed (Narodne novine, 2007) Vrsta biomase - Biomass type Cijena biomase Biomass price Kruta biomasa iz šumarstva i poljoprivrede (granje, slama, koštice…) – ispod snage 1 MW Biomass from forestry and agriculture (branches, straw, seeds…) – below installed 1 MW 1,20 kn/kWh Kruta biomasa iz drvno - prerađivačke industrije (kora, piljevina, sjecka...) – ispod snage 1 MW Biomass from wood processing industry (bark, sawmill, wood chops ...) – below installed 1 MW 0,95 kn/kWh Kruta biomasa iz šumarstva i poljoprivrede (granje, slama, koštice…) – preko snage 1 MW Biomass from forestry and agriculture (branches, straw, seeds…) – below installed 1 MW 1,04 kn/kWh Kruta biomasa iz drvno-prerađivačke industrije (kora, piljevina, sječka...) – preko snage 1 MW Biomass from wood processing industry (bark, sawmill, wood chops...) – below installed 1 MW 0,83 kn/kWh Donošenjem Zakona o energiji i Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom uveden je jedinstveni tarifni sustav za proizvodnju toplinske energije za cijelu Hrvatsku. No, visina tarifnih stavki još nije određena, a određuje ihVlada na prijedlog Ministarstva gospodarstva koje pribavlja mišljenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Budući da visina tarifnih stavki za proizvodnju topline još nije određena, pri sagledavanju utjecaja ekonomskih poticaja model koristi samo poticaje pri proizvodnji električne energije. Model koristi uniformnu tarifu za poticaje od 1,00 kn/kWh proizvedene električne energije iz biomase (kao aritmetičku sredinu vrijednosti navedenih u tablici 5). Elektrana na biomasu s termičkim stupnjem iskorištenja od µ = 80 % ima stupanj iskorištenja pri proizvodnji električne energije µ = 29 %, dok je ostatak proizvodnja toplinske e energije µ = 51 %.To uzrokuje smanjenje varijabilnog e troška za 38,6€/MWh (uz 1€ = 7,5kn) te dovodi do promjene iznosa KGTi DGT. Slika6. Utjecaj porasta cijene emisijskih prava na kretanje DGTuz poticaj iz feed-in tarife; Pri svojoj nižoj i višoj cijeni, biomasa je konkurentnija od ugljena i plina i bez porasta cijene emisijskih prava. Figure 6Impacts of emission allowances price on LRMC with included feed in tariffs; for its both prices, biomass gets more competitive than gas or coal even without emission allowances price. |