DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 73 <-- 73 --> PDF |
R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438 godišnje, dok se kod nekih južnoameričkih vrsta šum skog drveća prosječni godišnji ponor kretao od 8,6 do -1 14,3t CO ha . 2 Cijena osnivanja jednog ha kulture kratkih ophodnji vrba (9000 kom/ha), koje su se u dosadašnjim istraživanjima iskazale najpodesnije s obzirom na produkciju i na uzgajanje na težim tipovima hidromorfnih tala, iznosi oko 30.000 kuna. U cijenu su uračunati troškovi pri preme zemljišta (oranje i tanjuranje), cijena sadnica (reznica) i dvije njege tijekom prve godine od osnivanja kulture. Procjene dodatnog troška za održavanje su još uvrstiti 18.000 kn/ha (što uključuje 20 nadnica za okopavanje i dvije međuredne ophodnjes mehanizacijom). Time se ukupni troškovi osnivanja i održavanja jednog hektara KKO procjenjuju na 48.000 kn. U prosjeku kod šest ophodnji (šest sječa od po dvije godine) i s prosječnom produkcijom od 15 t suhe tvari godišnje, ukupna proizvodnja iznosila bi kroz 12 godi na 180 tona suhe drvne tvari.Također bi prosječno ve -1 zivanje od 15 t COha godišnje u istom razdoblju ve 2 -1 zalo ukupno 180 t CO ha . 2 Kalkulacija kulture kratkih ophodnji za klonove vrba kroz 12 godina proizvodnosti iznosila bi: – ukupni troškovi osnivanja i održavanja ha KKO= 48.000 kn – ukupno je tako proizvedeno 180 t suhe drvne tvari – cijena tako proizvedene biomase je 48.000 kn / 180 t = 267 kn (tj. 35,6 €/t) Ta cijena odgovara tržišnoj cijeni biomase (35 €/t) – ukupna količina vezanih CO emisija iznosila bi 2 180 t CO/ha 2 Kalkulacija je izvedena bez poticaja od strane Mini- star stva, koji u zemljama EU iznosi od 110 do 220 € ha/godišnje, a za period od 15 godina dobivaju se povlastice oslobođenja od plaćanja porezana zemljište (usmeno priopćenje,ASO projekt). ZAKLJUČCI – Conclusions Europska shema trgovanja emisijama (EU ETS) ograničava količinu emisija na nacionalnoj razini i na razini pojedinog postrojenja. JI i CDM projekti predstavljaju fleksibilne Kyoto mehanizme koji omogućuju ulaganje u projekte smanjenja emisija izvan zemlje ulagača. Količina emisija smanjena u tim projektima koristi se za zadovoljenje kvota zemlje ulagača, a cijenu CO 2 emi sija po toni iz takvih projekata određuje tržište. Ogra ničenje količine emisija koju pojedino postrojenje ili država smiju emitirati dovodi do povećanja konkurentnosti niskougljičnih tehnologija. Trenutačne CO 2 emisije u Hrvatskoj dosegnut će količinu dodijeljenu Kyot skim Protokolom u 2009. godini (Pašič ko, 2008), pri čemu se naglašava potreba za domaćim mjerama smanjenja emisija u budućnosti. Ulaskom u EU Hrvatska će pristupiti i shemi trgovanja emisijama u EU, što će dodatno naglasiti potrebu za projektima koji bi smanjili CO emisije. Korištenje biomase kao energenta 2 dokazano je razvijena praksa u brojnim zemljama, pa je tako iznos ukupne električne energije proizvedene iz biomase u zemljama članicama EU u 2007. godini bio trostruko veći od ukupne potrošne u Hrvatskoj (EurObserv` ER, 2008). Pri iskorištenju i gospodarenju šumama nastaju velike količine šumske biomase koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju energije. Dodatna mogućnost iskorištenja biomase ostvariva je osnivanjem bioenergetskih plantaža i proizvodnjom biomase šumskih vrsta drveća u kulturama kratkih ophodnji (KKO). Među brojne pred nosti KKO spadaju mogućnost primjene na degradiranim zemljištima, vezivanja CO i dodatno zapo 2 šljavanje ruralnog stanovništva. Promjena cijene CO emisija utječe na kratkoročne 2 (KGT) i dugoročne granične troškove (DGT) proizvodnje električne energije, pri čemu odluka o promjeni goriva u postojećoj elektrani ovisi o kretanju kratkoročnih graničnih troškova, dok o dugoročnim graničnim troškovima ovisi investicijska odluka prilikom izgradnje novih elektrana. Rezultati primijenjenog modela govore kako je u postojećim elektranama (usporedba KGT), upotreba bio mase kao goriva konkurentnija od upotrebe plina ili ugljena, čak i bez poticajne cijene od prodaje električne energije iz obnovljivih izvora (feed-intarife). Usporedba KGT važna je kad su te elektrane već izgrađene i me đusobno se uspoređuje konkurentnije gorivo za spaljivanje. Prilikom donošenja odluke o investiranju u novu elektranu, međusobno se uspoređuju DGT pojedinih tehnologija.S postojećomfeed-intarifom investiranje u izgradnju elektrane na biomasu je isplativija odluka od investiranja u elektranu na ugljen ili plin, i pri nižoj i pri višoj cijeni biomase. Ovakvi rezultati analize govore o snažnoj ekonomskoj opravdanosti investiranja u energetsko korištenje biomase u Hrvatskoj. Primjenom poticanja proizvodnje električne ener gije iz obnovljivih izvora počeo je nagli razvoj projekata korištenja biomase u energetske svrhe. Velika pre preka razvoju tih projekatabila je nemogućnost investitora da ugovorno kupi biomasu za sljedećih 12+3 go dine. Nedavnim sklapanjem predugovora o isporuci bio mase(Pašičko,2009), stvaraju se uvjeti za razvoj tržišta biomase, u što će s vremenom uključiti i vlasnici privatnih šuma. |