DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 78     <-- 78 -->        PDF

D. Grgurević: SUKULENTE (MESNATICE – TUSTIKE) NAJADRANSKOJ OBALI I UPORABA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 439-446


UPORABA U PARKOVIMA– Use in parks


U našim uvjetima u parkovima, osim donekle agave,
malo se ili bolje reći rijetko upotrebljavaju. To je razumljivo,
jer postoji bojazan od smrzavanja, zatim
teško im je naći povoljno mjesto za sadnju, odnosno
uklapanje u ambijent, a zbog bodlji su i opasne posebice
za djecu. Međutim česte su u kućnim vrtovima gdje naglašavaju
egzotičnost. U kućnim vrtovima narastu i više
metara. Pravo mjesto njihove sadnje je kamenjar, gdje u
skladu s ostalim biljem pružaju zapažene dojmove.


Ipak kamenjar od mesnatica ne smije biti dominanta
parka, jer ostavlja dojam egzotike, a to je u suprotnosti s
autohtonošću našeg parkovnog izraza. Dakle, mjesto
sadnje moramo pažljivo izabrati glede svih čimbenika;


VRSTE SUKULENTASvakako najpoznatija jeAgave americana L., porodicaAgavaceae,
agava, loparina, ščilet.Domovina joj
je Meksiko, odakle je u XVI. stoljeću (1561. god.) unesena
u Europu, točnije Španjolsku, a odatle se spontano
raširila po Sredozemlju.To znači da podnosi niske tem-


o


perature (do -5 C) iako podnošenje hladnoće ovisi o
više čimbenika: vjetru, oborinama, tlu, ekspoziciji,
kondiciji biljke itd.


Agave su poznate po svojim širokim mesnatim “listovima”
sivo plave boje, dužine do 2m, širine do 30 cm,
skupljeni u rozetu.Na rubu imaju smeđe i oštre bodlje,
ali i veliku bodlju na vrhu. S njima može prouzročiti ozbiljne
ozljede. Zato izbjegavajmo sadnju pokraj frekventnih
mjesta, posebice u blizini djece (igrališta).


Agava se ističe cvatnjom. Cvat je batva visine 5–6 m,
na kojemu se pri vrhu nalaze žuto-zelenkasti cvjetovi.
Cvjeta ljeti svakih 15–20 godina, a nakon toga matična
biljka ugine, ali potjera puno izdanaka. Lako se razmnožava
sjemenom ili dijeljenjem, odnosno mladicama.


Agava je vrlo lijepa i skromna biljka. Često ćemo je
vidjeti na liticama u blizini mora, a to znači da voli sunce
i podnosi posolicu. Kamenjar, litice su njeno prirodno
okruženje, ali imajmo na umu kada ugine, matična biljka
padne i zbog težine može uzrokovati štetu.Vrlo je lijep
njen zlatorubi varijetetA. americana L. var. Marginata


L.Osim ovih agava, zbog otpornosti na hladnoću vrijedno
je u našim krajevima pokušati uzgajati iAgave par-


Aloe arborescens


ekoloških, zaštićeni i ocjedni položaj, funkcionalni –
pa ziti na bodlje, likovni – uklapanje u park. U svakom
slučaju najbolje i najljepše su u kamenjarima ili na pod lozi
oblutka.


Osjetljive vrste možemo saditi u loncima, a pred
zimu treba ih unijeti na zaštićeno mjesto.
Od ovih pravila odstupaju vrste koje nemaju bodlje,
ponajprije puzave tustike koje zahtijevaju položaje gdje


o


temperatura ne padne ispod 0 C.One su vrlo zahvalne,
jer podnose jaku insolaciju – pripeku i propuštena, odnosno
rijetka zalijevanja pa i nezalijevanja. Osjetljive vrste
sađene na otvorenim prostorima moramo zimi spremiti u
hladnu prostoriju, jer u toploj mogu početi vegetirati.


– Types of succulents


Sl. -Fig1Agava na litici-Agave on a cliffi


ryi,A. potatorumiA. feroxkoje podnose temperaturu do


o


-5 C. Nešto su manjeg rasta od obične agave. Uporaba i
zahtjevi staništa su slični. Osjetljive su na štitne uši. U
na šim krajevima nije primijećen njihov napad.


Na kraju ćemo spomenuti nekoć i dobivanje platna
od njenih čvrstih vlakana, ali i žestice tekile odAgave
tequilana– A.Weber,plavaagava.


Mill. porodica Liliaceae – drvenasti aloj


Aloe arborescens Mill. family Liliaceae – krantz aloe


Aloja poznata je sukulenta podrijetlom iz Južne
Afrike.
Najpoznatija je Aloe vera (L.f.) N.E. Br. kojoj se
pripisuju velika ljekovita svojstva.


Katkada se aloje mogu vidjeti u vrtovima, pa i perivojima
na zaštićenim južnim položajima, jer je s obzirom
na toplinu zraka znatno osjetljivija (prema našim
iskustvima) na niske temperature od agave.


Čestesu zato kao lončanice, aA. veragotovo istrebljena
zbog njene navodne ljekovitosti.
Drvenasti aloj naraste u domovini 2–3 m visine, na
cvjetnoj drški nalaze se brojni koraljno crveni cvjetići.
Voli pjeskovitu zemlju. Podnosi i posolicu.