DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 8     <-- 8 -->        PDF

M. Vedriš,A. Jazbec, M. Frntić, M. Božić, E. Goršić: PRECIZNOST PROCJENE STRUKTURNIH ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 369-379


istraživanje provesti na većem uzorku ploha u više sastojina različitog prostornog
rasporeda stabala te analizirati razdiobe broja stabala, temeljnice i
volumena po debljinskim razredima. Mjerenje vremena potrebnog za izmjeru
ploha omogućilo bi točniji izračun učinkovitost izmjere na plohama različite
veličine.


Ključne riječi:izmjera šuma, kružne primjerne plohe, broj stabala,
te meljnica, volumen, procjena, preciznost, računalni model CirCon


UVOD – Introduction


Izmjera ili inventura šuma temeljna je pretpostavka
za planiranje potrajnoga gospodarenja šumama (Pranjić
iLukić 1997). Budući da najčešće nije moguće
izmjeriti sva stabla, redoviti načindobivanja podataka o
stanju sastojine je pomoću uzorka primjernih ploha.
Vrlo je važno odabrati dobar (reprezentativan) uzorak,
što osim prostornog rasporeda uključujeodabir oblikai
veličine primjernih ploha.Tako dobiveni podaci na teme
lju uzorka procjena su stvarnih veličina. Bliskost
pro cijenjene i stvarne veličine (točnost) gotovo je nemoguće
odrediti, jer su u nju uključeni mnogi izvori pogrešaka.
Kvaliteta uzorka procjenjuje se na temelju
pogreške uzorka, odnosno preciznosti. Osim pogreške
uzor ka na kvalitetu procjene utječu i pogreške mjerenja,
pogreške izračuna površina sastojina, metodske pogreške
obračuna volumena (korištene volumne tablice) i
druge. Osnovni strukturni elementi sastojine su broj stabala,
temeljnica i volumen (drvna zaliha). Na preciznost
procjene ovih elemenata izravno utječu njihova varijabilnost
u sastojini te veličina uzorka (broj ploha). Pritom
je procjena srednjih vrijednosti i varijabilnosti ovisna o
veličini i obliku ploha (Schreuder i dr. 1993, Koprivica
2006), te njihovom rasporedu. Budući da je
sas tojina osnovna jedinica gospodarenja, vrlo je korisno
znati koja je preciznost i pouzdanost procjene osnovnih
elemenatastrukture sastojine dobivena izmjerom na tere
nu. Ovaj rad dio je istraživanja preciznosti procjene
struk turnih elemenata i potrebne veličine uzorka u području
prebornih šuma. Cilj rada je usporediti procijenjene
vrijednosti strukture sastojine (po hektaru)
dobivene na plohama različite veličine, a također i pritom
postignutu preciznost. U Hrvatskoj je do sada naprav
ljeno nekoliko istraživanja i usporedbi različitih
me toda terenske izmjere na području jednodobnih regularnih
šuma (Lukić 1984,Galić 2002,Indir 2004).
Zbogveće prostorne i strukturne varijabilnosti te mogućih
posebnosti ovo istraživanje napravljeno je u području
bukovo-jelovih prebornih šuma kao uvod u opsežniji
projekt iznalaženja optimalnog uzorka za inventuru na
tom području. Istraživanje se odvija usporedno s promje
nama sustava uređajne izmjere državnih šuma u Hrvat
skoj (Pravilnik o uređivanju šuma, NN 111/06,
141/08), te započetim projektom Nacionalne inventure
šuma (Čavlović iBožić 2008). Budući da je planiranje
uzorka posao koji može poskupiti ili pojeftiniti postupak
terenske izmjere, ispitivanje potrebne veličine
uzorka za postizanje željenog cilja s obzirom na željenu
kvalitetu rezultata uvijek je aktualno i korisno.


MATERIJAL I METODE – Material and methods


Za istraživanje je odabrano dinarsko područje prebornih
šuma u Gorskome kotaru u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Terenskaizmjera provedena je u raznodobnoj
mješovitojbukovo-jelovoj sastojinivisokog uzgojnog
oblika, površine 20,63 ha u Gospodarskoj jedinici “Belevine”
Nastavno pokusno šumskoga objekta “Zalesina”.
Sastojina se proteže na nadmorskoj visini od 790
do 850 m, južne do istočne ekspozicije, nagiba terena
5 – 10°, pripada uređajnom razredu raznodobne sjemenjače
jele na drugome bonitetu.


Zbog jednostavnosti i praktičnosti, te raširene upotrebe
u inventuri šuma (Johnson 2000,Iles 2003),
odabran je sistematski uzorak primjernih ploha. Na
zemljovidu je položena kvadratna mreža s duljinama
stranica 100 m. Na sjecištima mreže u sastojini postavljeno
je 17kružnih ploha, kao praktičan i često korišten
oblik ploha u inventuri šuma(Schreuder idr.2004).
Usporedbom s primjenjivanim veličinama plohau in-
venturi šuma u Hrvatskoj (uređajna izmjera, Nacionalna
inventura šuma) odabrana su tri koncentrična kruga
radijusa 13, 19 i 26 metara. Položaj središta ploha na
terenu određen je busolom i daljinomjerom.Na svakoj
plohi mjereni su prsni promjeri stabala (1,30 m iznad
tla) na milimetar precizno, njihova udaljenost od središta,
nagib i azimut. Pri izmjeri pokusnih ploha primijenjena
je taksacijska granica od 10 cm,uobičajena u
hrvatskoj šumarskoj praksi(članak 19. Pravilnikao uređivanju
šuma, NN 111/06). Promjeri stabala mjereni su
na koncentričnim krugovima različitih radijusa, ovis no


o dimenzijama stabala: na krugu radijusa 13 m mje rena
su sva stabla iznad taksacijske granice, na krugu radijusa
19 m mjerena su stabala od30 cm i deblja, a na
krugu radijusa 26 m stabla promjera od 50 cm na više
(K13-19-26). Odabrane veličine krugova za izmjeru
veće su od pretpostavljeno potrebnih, sa svrhom simulacije
krugova različitih radijusa temogućnosti simulacije
pomaka položaja krugova.


Za izmjeru su korišteni instrumenti: promjerka Haglof
s milimetarskom podjelom, busola Suunto sa stalkom,
ultrazvučni daljinomjerVertex III imjerna vrpca