DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 8 <-- 8 --> PDF |
M. Vedriš,A. Jazbec, M. Frntić, M. Božić, E. Goršić: PRECIZNOST PROCJENE STRUKTURNIH ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 369-379 istraživanje provesti na većem uzorku ploha u više sastojina različitog prostornog rasporeda stabala te analizirati razdiobe broja stabala, temeljnice i volumena po debljinskim razredima. Mjerenje vremena potrebnog za izmjeru ploha omogućilo bi točniji izračun učinkovitost izmjere na plohama različite veličine. Ključne riječi:izmjera šuma, kružne primjerne plohe, broj stabala, te meljnica, volumen, procjena, preciznost, računalni model CirCon UVOD – Introduction Izmjera ili inventura šuma temeljna je pretpostavka za planiranje potrajnoga gospodarenja šumama (Pranjić iLukić 1997). Budući da najčešće nije moguće izmjeriti sva stabla, redoviti načindobivanja podataka o stanju sastojine je pomoću uzorka primjernih ploha. Vrlo je važno odabrati dobar (reprezentativan) uzorak, što osim prostornog rasporeda uključujeodabir oblikai veličine primjernih ploha.Tako dobiveni podaci na teme lju uzorka procjena su stvarnih veličina. Bliskost pro cijenjene i stvarne veličine (točnost) gotovo je nemoguće odrediti, jer su u nju uključeni mnogi izvori pogrešaka. Kvaliteta uzorka procjenjuje se na temelju pogreške uzorka, odnosno preciznosti. Osim pogreške uzor ka na kvalitetu procjene utječu i pogreške mjerenja, pogreške izračuna površina sastojina, metodske pogreške obračuna volumena (korištene volumne tablice) i druge. Osnovni strukturni elementi sastojine su broj stabala, temeljnica i volumen (drvna zaliha). Na preciznost procjene ovih elemenata izravno utječu njihova varijabilnost u sastojini te veličina uzorka (broj ploha). Pritom je procjena srednjih vrijednosti i varijabilnosti ovisna o veličini i obliku ploha (Schreuder i dr. 1993, Koprivica 2006), te njihovom rasporedu. Budući da je sas tojina osnovna jedinica gospodarenja, vrlo je korisno znati koja je preciznost i pouzdanost procjene osnovnih elemenatastrukture sastojine dobivena izmjerom na tere nu. Ovaj rad dio je istraživanja preciznosti procjene struk turnih elemenata i potrebne veličine uzorka u području prebornih šuma. Cilj rada je usporediti procijenjene vrijednosti strukture sastojine (po hektaru) dobivene na plohama različite veličine, a također i pritom postignutu preciznost. U Hrvatskoj je do sada naprav ljeno nekoliko istraživanja i usporedbi različitih me toda terenske izmjere na području jednodobnih regularnih šuma (Lukić 1984,Galić 2002,Indir 2004). Zbogveće prostorne i strukturne varijabilnosti te mogućih posebnosti ovo istraživanje napravljeno je u području bukovo-jelovih prebornih šuma kao uvod u opsežniji projekt iznalaženja optimalnog uzorka za inventuru na tom području. Istraživanje se odvija usporedno s promje nama sustava uređajne izmjere državnih šuma u Hrvat skoj (Pravilnik o uređivanju šuma, NN 111/06, 141/08), te započetim projektom Nacionalne inventure šuma (Čavlović iBožić 2008). Budući da je planiranje uzorka posao koji može poskupiti ili pojeftiniti postupak terenske izmjere, ispitivanje potrebne veličine uzorka za postizanje željenog cilja s obzirom na željenu kvalitetu rezultata uvijek je aktualno i korisno. MATERIJAL I METODE – Material and methods Za istraživanje je odabrano dinarsko područje prebornih šuma u Gorskome kotaru u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Terenskaizmjera provedena je u raznodobnoj mješovitojbukovo-jelovoj sastojinivisokog uzgojnog oblika, površine 20,63 ha u Gospodarskoj jedinici “Belevine” Nastavno pokusno šumskoga objekta “Zalesina”. Sastojina se proteže na nadmorskoj visini od 790 do 850 m, južne do istočne ekspozicije, nagiba terena 5 – 10°, pripada uređajnom razredu raznodobne sjemenjače jele na drugome bonitetu. Zbog jednostavnosti i praktičnosti, te raširene upotrebe u inventuri šuma (Johnson 2000,Iles 2003), odabran je sistematski uzorak primjernih ploha. Na zemljovidu je položena kvadratna mreža s duljinama stranica 100 m. Na sjecištima mreže u sastojini postavljeno je 17kružnih ploha, kao praktičan i često korišten oblik ploha u inventuri šuma(Schreuder idr.2004). Usporedbom s primjenjivanim veličinama plohau in- venturi šuma u Hrvatskoj (uređajna izmjera, Nacionalna inventura šuma) odabrana su tri koncentrična kruga radijusa 13, 19 i 26 metara. Položaj središta ploha na terenu određen je busolom i daljinomjerom.Na svakoj plohi mjereni su prsni promjeri stabala (1,30 m iznad tla) na milimetar precizno, njihova udaljenost od središta, nagib i azimut. Pri izmjeri pokusnih ploha primijenjena je taksacijska granica od 10 cm,uobičajena u hrvatskoj šumarskoj praksi(članak 19. Pravilnikao uređivanju šuma, NN 111/06). Promjeri stabala mjereni su na koncentričnim krugovima različitih radijusa, ovis no o dimenzijama stabala: na krugu radijusa 13 m mje rena su sva stabla iznad taksacijske granice, na krugu radijusa 19 m mjerena su stabala od30 cm i deblja, a na krugu radijusa 26 m stabla promjera od 50 cm na više (K13-19-26). Odabrane veličine krugova za izmjeru veće su od pretpostavljeno potrebnih, sa svrhom simulacije krugova različitih radijusa temogućnosti simulacije pomaka položaja krugova. Za izmjeru su korišteni instrumenti: promjerka Haglof s milimetarskom podjelom, busola Suunto sa stalkom, ultrazvučni daljinomjerVertex III imjerna vrpca |