DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 92 <-- 92 --> PDF |
HRVATSKE ŠUME, časopis za popularizaciju šumarstva Broj 151/2, vol. XIII, srpanj – kolovoz 2009., iz pera I. Tomića Dobar znak – oštećenost šuma se ne pogoršava, objavljeno je na seminaru koji je održan na području Šumarije Jasenak (UPŠ Ogulin) u raznodobnoj bukovoj šumi, jer je procjena oštećenosti pokazala ujednačene kriterije, s prosječnim rasponom od 5–10 % odstupanja. Izvješće o prošlogodišnjoj (2008) procjeni podnijeli su dr. sc. Ivan Seletković i dr. sc. Nenad Potočić izŠumarskog instituta Jastrebarsko s predstavnicima Hrvatskih šuma ( sl. 1). Dr. sc. Ivan Seletković, dr. sc. Nenad Potočić i mr. sc. Petar Jujević s predstavnicima UŠPOgulin (dipl. ing. NenadVukadinović i dipl. ing. Dubravko Hodak Tijekom 2008. godine po dvadeseti je put provede na godišnja procjena oštećenih šumskih sastojina na 85 bioindikacijskih ploha (mreža 16x16 km) i 422 osnovne plohe (4x4 km). Motrenjem je obuhvaćeno 12.167 stabala različitih vrsta šumskog drveća, od čega 9.734 stabala listača i 2.433 stabla četinjača. Obrađeni rezultati pohranjeni su u Šumarskom institutu, u jedinstvenoj bazi Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP-Fo rests). Motrenja su obavljena na plohama jednake međusobne udaljenosti, a na svakoj plohi ocjenjena su 24 stabla. Za svako stablo u uzorku se procjenjuje osutost (defolijacija) krošnje, gubitak boje (diskolorizacija) asismilacijskih organa te lako procjenjivi biotički i abiotički uzroci šteta.Važno je istaći, kako se značajno oštećenim stablima smatraju ona čija je osutost iznad 25 %. U Hrvatskoj se oštećenost šuma prati od 1987. godine (6 %). Trend rasta oštećenosti listača od 1987. povećao se do 1995. na 27,7 %, da bi se 1998. smanjio na 16,8 % i dugo se zadržao na istoj razini. Od 2003. evidentiran je ponovni rast, koji se nastavio do 2008. Kod četinjača osutost krošanja 1987. bila je 17,1 %. Daljnjim praćenjem ustanovljen je stalni rast do maksimalnih 56,7 % (1996), niža je vrijednost od 38,6 %utvrđena 1977. go- di ne, da bi 2002. bila 40,7 % i nakon toga neprekidno raste do 2007. godine. Jela je najugroženija na delničkom području.Analizirajući značajnu oštećenost (iznad 25 %) po podružnicama Hrvatskih šuma d.o.o. uočljive su velike razlike.Vrlo vi soke vrijednosti zabilježene su na delničkoj (47,7 %), zagrebačkoj (44,1 %), buzetskoj (42,8 %) i vinkovačkoj podružnici (40,8 %), dok su neznatno iznad donje granice značajne oštećenosti u UŠPOgulin (28,1 %), UŠP |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Split (31,2 %). Najniže vrijednosti su evidentirane u bje-greb zabilježeno je značajno povećanje oštećenosti (ukup lovarskoj (5,1 %) i koprivničkoj podružnici (7,3 %). U no s 18,2 % na 44,1%) po promatranim vrstama, kod lužUŠPDelnice visoki su postotci posljedica intenzivnog njaka s 21,4 % na 64,5 %, kitnjaka s 28,8 na 62,3 %, sušenja jele, odnosno hrasta lužnjaka, a na buzetskom bukve s 13,4 na 18,1 %. Na vinkovačkom području manje području gotovo svih promatranih vrsta drveća. Na del je oštećenost hrasta lužnjaka (s 35,7 na 40,8 %), a osobito ničkom području stanje obične jele i dalje je vrlo loše veliko kod poljskog jasena (s 11,3 na 26,2 %). (86,2 %), aoštećenost bukve (15,6 %) neznatno je ma nja u odnosu na 2007. godinu (9,7.%). Na području UŠPZa-Dr. sc. Joso Gračan MEĐUNARODNASURADNJA INTERNATIONAL COOPERATION UGOVOR O KOOPERACIJI IZMEĐU GRADOVANAŠICAI GÜSSINGA Dana 19. lipnja 2009. godine u maloj gradskoj vi- jećnici Grada Našica, mr. sc. Krešimir Žagar,gradonačelnik grada Našica, upriličio je susret s gospodinom Peterom Vadaszom, gradonačelnikom grada Güssinga i predsjednikom Europskog centra za obnovljive energije Güssing d.o.o. (EEE), te prof. DI Franz Jandrisitsom, direktorom Poljoprivredne i stručne ško le Güssing. Slika 1. Slijeva: PeterVadasz, Krešimir Žagar i Hrvoje Žiha Tom prigodom se gradonačelnik grada Našica nakon pozdravnih riječi gostima izAustrije i svim nazočnima iz tvrtki Nexe Grupa d.d., Hana d.d., UŠP Našice i drv ne industrije i lokalne samouprave Našičkog kraja zahvalio na dolasku u Našice, a posebice JanuKic kertu,VeleposlanikuAustrijskog veleposlanstva u Zagrebu, Mag. Tho masu Glücku, zamjeniku direktora Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu, Srećku Selancu,državnom tajniku Ministarstva, poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, mr.sc. JosipuDundoviću,predsjed nikuHrvatske udruge za biomasu, ZlatkuBenkovi ću,načelniku Ministarstva regionalnog razvoja, šu marstva i vodnog gospodarstva i mr. sc. Darku Beu ku, članu Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, te IviciČemeu, dipl. oec., članu NO-aHŠ d.o.o.. Slika2. Prvi red slijeva: Franz Jandrisits, Jan Kickert, Srećko Selanac, Zlatko Benković iThomas Glück Zatim je dao riječ PeteruVadaszu, koji je u 25 minutnoj prezentaciji upoznao sve prisutne o “Modelu Güssing – primjeru potrajne opskrbe energijom”. Grad Güssing sa 4200 stanovnika nalazi se u južnom dijelu Gradišća, kao jedan od sedam kotara Gradišća. Kotar Güssing bio je preko 50 godina granična regija prema Mađarskoj, bez razvijenog obrta i industrije, s jako malo radnih mjesta, gotovo 70 % radnika putovalo je svaki tjedan na posao u Graz i Beč, visoke promjene mjesta boravka (fluktuacija) te male strukturirane poljoprivredne površine. Sve je to rezultiralo i ve likim odljevom novca iz grada Güssinga za nabavu fo silnih goriva iz uvoza, gotovo 6,2 mil. EUR-a 1991. go dine za 126.500 MWh utrošene energije. Prelaskom na domaće i obnovljive izvore energije (sunčeva ener gi ja, poljoprivredna i šumarska biomasa) grad Güssing je 2005. godine uštedio 13,0 mil. EUR-a (samo 0,6 mil. EUR-a za nabavu fosilnih goriva) za 185.500 MWh utrošene energije. Što se tiče zaštite okoliša godišnja emisija CO bila je do 1996. godine 37.000 tona, a od 2 |