DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2009 str. 97 <-- 97 --> PDF |
IZ ŠUMARSTVABOSNE I HERCEGOVINE FROM THE FORESTRY OF BOSNIA AND HERZEGOVINA INICIJATIVAZA FORMIRANJE GRANSKOG SINDIKATAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ILI BOSNE I HERCEGOVINE Hrvatsko šumarsko društvo Mostar razmatrajući ukup nu problematiku šumarstva u Federaciji Bosne i Her cegovine, u koju spada položaj i pravo djelatnika, za ključilo je da postoji opravdanje za formiranje granskog sindikata šumarstva. Europski sindikalni pokret, a pokreti u državama našeg najbližeg susjedstva u svojoj samoorganiziranosti već su odavno formirali granske sindikate po gospodarskim granama. Granski sindikati se zatim udružuju u veći stupanj organiziranja u jednu ili više centrala. Sve grane gospodarstva imaju svoje specifičnosti i različitosti u odnosu na druge i logično je da se one na granskim sindikatima razmatraju, analiziraju i povjeravaju sindikalnoj centrali grane, koja će ih zastupati na ukupnom prostoru i pred višim organima vlasti (F BiH ili BiH). Kao što i znamo, šumarstvo je jedna specifična grana gospodarstva kojanije ni industrija ni poljoprivreda s bezbroj različitosti u odnosu na druge grane, a sličnosti glede temeljnih radničkih prava. Upravo zbog nepostojanja granskih sindikata položaj djelatnika šumarstva je potpuno različit u pojedinim šumsko-gospodarskim društvima u mnogo čemu, počevši od plaće, prva na otpremninu, bolovanje, a da ne govorimo o ujednačenosti uvjeta rada na terenu. Djelatnici su prepušteni vodstvu lokalnih sindikata koji počesto iz egzistencijalnih razloga ne smiju podignuti svoj glas protiv menadžmenta i vlada županija/kantona gdje žive i rade. Posebno je zabrinjavajuće da uopće ne postoje ujednačene norme i normativi rada osim općih normi predviđenih zakonom, što izaziva neviđenu šarolikost uopće u ovoj grani gospodarstva. Naravno, zbog ovakve razdrobljenosti sindikata, zaštita prava radnika uopće ne postoje, a posebice nema profesionalnih osoba koje će se baviti specifičnom problematikom djelatnika u šumarstvu koju uopće nepoznaju ostale institucije, koje su po zakonu zadužene za zaštitu prava radnika. Granski sindikat mogao bi i trebao osim vodstva koje se bira na mandatno razdoblje,imati i profesionalne djelatnike iz oblasti prava, zaštite na radu, normi, normativa pa čak i radne medicine. Ovakav sindikat trebao bi se formirati udruživanjem već postojećih sindikalnih organizacija, koji će u svom statutu predvidjeti upravljanje, način izbora, stručnu zastupljenost, nacionalnu izbalansiranost i način financiranja. Zbog razdrobljenosti sindikalnih organizacija, pa čak i prostorne udaljenosti, logično bi bilo da UŠITi Hrvatsko šumarsko društvo iz Mostara budu nositelji inicijative, a nakon formiranja granski sindikat razvijati će svoj posao u duhu vlastitih akata i po mandatu izbornih organa. Za Upravni odbor Hrvatskog šumarskog društva Mostar predsjednik: Ljubo Rezo dipl. ing. ZAŠTO NIJE FORMIRANO ŠUMSKO-GOSPODARSKO DRUŠTVO (ŠGD) U HERCEGOVAČKO-NERETVENSKOJ ŽUPANIJI Upravni odbor Hrvatskog šumarskog društva Mostar, raspravljajući o problemima šumarstva u Federaciji BiH i županijama, između ostalog analizirao je i pitanje potpunog nefunkcioniranja šumarstva u Hercegovačko- neretvanskoj županiji. Podsjećamo šumarije: Mostar, Čapljina,Jablanica i Rama su u sustavu Javnog poduzeća “Šume Herceg- Bos ne” d.o.o. Mostar, dok Šumarstvo “Srednje-neretvansko” Mostar, te Šumarstvo “Prenj” Konjic i Šu marstvo “Ljuta” Konjic funkcioniraju kao samostalna po duzeća. Prema sada važećem Federalnom Zakonu o šumama u članku 3. stavak 1 točka 9. (“Sl. Novine F BiH”, br. 20/02 , 29/03 i 37/04) definiran je i pojam “Županijskog/ kantonalnog šumsko-gospodarskogdruštva”. U članku 49. stavak 3. propisano je da”Skupština županije/kantona osnovat će jedno kantonalno šumsko- gospodarsko društvo za područje kantona”. Sve županije/kantoni (njih devet) u Federaciji BiH su to učinile osim Hercegovačko- neretvanske. Potpuna je informativna blokada o razlozima, iako se po tisku i elektronskim medijima stalno spominje nemogućnost usuglašavanja naVladi i Parlamentu Županije temeljnih pitanja organizacijske forme, sjedištu i menadžmentu budućeg ŠGD-a, a donešena je odluka o njegovom formiranju i imenovan je v. d. direktora. |