DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 21     <-- 21 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


UDK 630* 333 + 83 (001)


ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATAIZ BUKOVIH
(Fagus sylvatica L.) TRUPACAMANJIH PROMJERAI NIŽE KVALITETE


YIELD OF LOW QUALITYAND SMALL-SIZED DIAMETER COMMON BEECH
(Fagus sylvatica L.) LOGS IN ROUGH DIMENSION STOCK PRODUCTION


Vasil TANUŠEV*, Josip IŠTVANIĆ**, Maja MORO**, Jurica BUTKOVIĆ***


SAŽETAK: Cilj istraživanja ovog rada bio je utvrditi volumno, kvalitativno
i vrijednosno iskorištenje bukovih trupaca manjih promjera i niže kvalitete pri
njihovoj obradi u grube drvne elemente i parketne daščice. Za potrebe istraživanja
izrađeni su bukovi trupci na lokaciji Šumskog gazdinstva “Borja” – Tes lić
u Bosni i Hercegovini. Trupci su prije piljenja razvrstani u tri razreda
srednjih promjera 18 do 20, 21 do 23 i 24 do 26 cm. Primarno piljenje trupaca
tehnikom piljenja u cijelo, provedeno je na tračnoj pili trupčari. Sve dobivene
piljenice raspiljene su u drvne elemente i parketne daščice poprečno-uzdužnim
načinom piljenja.


Najbolje volumno iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih
daščica postigli su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede
trup ci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm sa neznatnom međusobnom
razlikom. Rezultati pokazuju da su najkvalitetniji elementi ispiljeni iz trupaca
razreda promjera 21 do 23 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 24 do 26
te 18 do 20 cm. Najbolje rezultate vrijednosnog iskorištenja pokazali su trupci
razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 21 do 23
te 18 do 20 cm. Utvrđeno je da među njima postoji razlika ali ona nije statistički
signifikantna.


Općenito gledavši rezultati su potvrdili neka dosadašnja istraživanja o
ovoj tematici. Oni ukazuju na mogućnost uspješne pilanske obrade ovakve pilanske
sirovine ako se razmatraju samo istraživani tehnološki čimbenici. Pri
tomu je vrlo važan pristup njenom odabiru i kvalitativnom razvrstavanju. Također
su značajni i kriteriji kvalitete i dimenzija drvnih elemenata koji će se
izrađivati iz takve sirovine. Koliko god se to činilo neracionalno, trenutna situacija
na tržištu pilanske sirovine i proizvoda dovela je do toga da se ovakva
pilanska sirovina vrlo često koristi za energetske potrebe bilo kao ogrjevno
drvo u svom tradicionalnom obliku ili usitnjeno u sječku. Glede takvog stanja
tržišta bukovih pilanskih proizvoda u istraživanjima koja slijede, trebalo bi se
više pozabaviti uz ove istraživane tehnološke pokazatelje i ekonomskim pokazateljima
i kriterijima uspješnosti pilanske obrade ovakve pilanske sirovine.


Ključne riječi:Obična bukva (Fagus sylvaticaL.), tanka oblovina, pilanska
proizvodnja, drvni elementi, volumno iskorištenje, kvalitativno iskorištenje,
vrijednosno iskorištenje


*
Mr. sc. VasilTanušev, Lignacon, Krajiška bb, 74270 Teslić, Bosna i Hercegovina,
e-mail: tanusev-vasil@teol.net


**
Dr. sc. Josip Ištvanić, Maja Moro, prof. matematike i fizike, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska,
e-mail: istvanic@sumfak.hr, moro@sumfak.hr


*** Dr. sc. Jurica Butković, Viševica komp, Jordanovac 47, 10000 Zagreb, Hrvatska
jurica.butkovic@visevicakomp.hr