DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 21     <-- 21 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


UDK 630* 333 + 83 (001)


ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATAIZ BUKOVIH
(Fagus sylvatica L.) TRUPACAMANJIH PROMJERAI NIŽE KVALITETE


YIELD OF LOW QUALITYAND SMALL-SIZED DIAMETER COMMON BEECH
(Fagus sylvatica L.) LOGS IN ROUGH DIMENSION STOCK PRODUCTION


Vasil TANUŠEV*, Josip IŠTVANIĆ**, Maja MORO**, Jurica BUTKOVIĆ***


SAŽETAK: Cilj istraživanja ovog rada bio je utvrditi volumno, kvalitativno
i vrijednosno iskorištenje bukovih trupaca manjih promjera i niže kvalitete pri
njihovoj obradi u grube drvne elemente i parketne daščice. Za potrebe istraživanja
izrađeni su bukovi trupci na lokaciji Šumskog gazdinstva “Borja” – Tes lić
u Bosni i Hercegovini. Trupci su prije piljenja razvrstani u tri razreda
srednjih promjera 18 do 20, 21 do 23 i 24 do 26 cm. Primarno piljenje trupaca
tehnikom piljenja u cijelo, provedeno je na tračnoj pili trupčari. Sve dobivene
piljenice raspiljene su u drvne elemente i parketne daščice poprečno-uzdužnim
načinom piljenja.


Najbolje volumno iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih
daščica postigli su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede
trup ci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm sa neznatnom međusobnom
razlikom. Rezultati pokazuju da su najkvalitetniji elementi ispiljeni iz trupaca
razreda promjera 21 do 23 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 24 do 26
te 18 do 20 cm. Najbolje rezultate vrijednosnog iskorištenja pokazali su trupci
razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 21 do 23
te 18 do 20 cm. Utvrđeno je da među njima postoji razlika ali ona nije statistički
signifikantna.


Općenito gledavši rezultati su potvrdili neka dosadašnja istraživanja o
ovoj tematici. Oni ukazuju na mogućnost uspješne pilanske obrade ovakve pilanske
sirovine ako se razmatraju samo istraživani tehnološki čimbenici. Pri
tomu je vrlo važan pristup njenom odabiru i kvalitativnom razvrstavanju. Također
su značajni i kriteriji kvalitete i dimenzija drvnih elemenata koji će se
izrađivati iz takve sirovine. Koliko god se to činilo neracionalno, trenutna situacija
na tržištu pilanske sirovine i proizvoda dovela je do toga da se ovakva
pilanska sirovina vrlo često koristi za energetske potrebe bilo kao ogrjevno
drvo u svom tradicionalnom obliku ili usitnjeno u sječku. Glede takvog stanja
tržišta bukovih pilanskih proizvoda u istraživanjima koja slijede, trebalo bi se
više pozabaviti uz ove istraživane tehnološke pokazatelje i ekonomskim pokazateljima
i kriterijima uspješnosti pilanske obrade ovakve pilanske sirovine.


Ključne riječi:Obična bukva (Fagus sylvaticaL.), tanka oblovina, pilanska
proizvodnja, drvni elementi, volumno iskorištenje, kvalitativno iskorištenje,
vrijednosno iskorištenje


*
Mr. sc. VasilTanušev, Lignacon, Krajiška bb, 74270 Teslić, Bosna i Hercegovina,
e-mail: tanusev-vasil@teol.net


**
Dr. sc. Josip Ištvanić, Maja Moro, prof. matematike i fizike, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska,
e-mail: istvanic@sumfak.hr, moro@sumfak.hr


*** Dr. sc. Jurica Butković, Viševica komp, Jordanovac 47, 10000 Zagreb, Hrvatska
jurica.butkovic@visevicakomp.hr




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 22     <-- 22 -->        PDF

V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


UVOD – Introduction


Prema dogovoru, a u praksi ponekad i bez dogovo ra,
na pilane se katkada dopremaju i trupci koji ne odgo
varaju standardnim propisima za pilanske trupce.
Naj češće se pritom radi o trupcima koji su ispod ili iz nad
normom propisane kvalitete ili dimenzija.


Potrajni manjak standardnih pilanskih trupaca, navodi
pilane da potpunije iskoriste vlastite kapacitete
obra dom oblog drva manjih dimenzija tzv. tanke oblovine.
Kod takve pilanske sirovine su dimenzije promje ra,
a najčešće i kvaliteta, ispod normom propisane.
Promjeri tanke oblovine za bukovinu iznose od 15 do
24 cm, a duljine od 2 m na više.


Osim tanke oblovine kao ulazna sirovina može se
svr stati i vrlo kvalitetno bukovo prostorno drvo u obli ku
cjepanica ili oblica (celulozno drvo, ogrjevno drvo, drvo
za drvne ploče itd.). Ipak takav oblik sirovine rje đe se
koristi u većim industrijskim pilanama, zbog u naj manju
ruku problematične rentabilnosti takve pi lanske obrade i
posebne pilanske tehnološke osnove (Ištva nić 2003).


Uzevši u obzir odnos volumnog iskorištenja i promjera
trupaca, jasno je da se volumno iskorištenje pri
obradi takve oblovine razlikuje od iskorištenja pri
obra di uobičajene pilanske sirovine. S povećanjem
pro mjera trupca raste njegovo teorijsko i praktično volumno
iskorištenje.To je povećanje značajnije kod trupaca
manjih nego kod većih promjera. Ovo posljednje
pripisuje se utjecaju gubitka uslijed propiljka.


Zubčević(1973) u istraživanju iskorištenja nis ko kvalitetnih
bukovih pilanskih trupaca III. klase izvedenom
tračnim pilama trupčarama i jarmačama, i to
teh nikama piljenja u cijelo, prizmiranjem i kružnim nači
nom,zaključuje da volumno iskorištenje prati povećanje
srednjeg promjera. Kvalitativno iskorištenje pi ljenih
elemenata izravno ovisi o njihovoj duljini. Srednji promjer
nema bitan utjecaj na kvalitativno iskorištenje
obradaka. Ukupno volumno iskorištenje je manje pri namjenskoj
pilanskoj tehnologiji nego klasičnoj pilanskoj
tehnologiji. Način izrade grubih obradaka iz trupaca, odnosno
neobrađenih piljenica nema bitan utjecaj na kvalitetu
istih. Vrijednosno iskorištenje pri namjenskoj
tehnologiji redovito je veće nego pri klasičnoj pilanskoj
tehnologiji.


Slično navodi iPalovič(1973) koji je došao je do
zaključka da volumno iskorištenje bukovih pilanskih
trupaca u obliku piljenica raste linearno od oko 64 % za
trupce promjera 20 cm do oko 80 % za trupce 60 cm
promjera. Također je utvrdio da se povećanjem promjera
trupaca povećava i volumno iskorištenje trupaca
u obliku piljenih drvnih elemenata. Na kvalitativno
iskorištenje u obliku piljenica najveće značenje imaju
kvrge, neprava srž i zakrivljenost trupaca. Prosječno
kva litativno iskorištenje trupaca jako opada s pojavom
grešaka u srži i kvrga, a nešto manje i s pojavom zakrivljenosti
trupaca. Na volumno iskorištenje piljenica
pri njihovoj obradi u drvne elemente najviše pak utječe
veličina neprave srži i broj kvrga, dok je zakrivljenost
od relativno manjeg značaja.


IstraživanjaPrkai dr.(2009) su pokazala da ukup na
postotna za stupljenost bukovih stabala s nepravom
srži kao i apsolutne vrijednosti volumena osrženog dije
la tehničke oblovine po debljinskim stupnjevima ras tu
od prorede prema dovršnom sijeku.


Najnižim srednjim vrijednostima ističu se stabla s
nepravom srži prorednih sječina te zatim stabla pripremnog
sijeka. Za sve vrste sijeka, osim dovršnog, postotni
udjeli volumena osrženog dijela tehničke oblovine po
debljinskim stupnjevima pokazuju padajući trend. No, s
druge strane stabla manjih prsnih promjera s nepravom
srži pokazuju veće udjele osrženog dijela tehničke oblovine,
zbog manjeg udjela volumena same tehničke oblovine.
Srednje vrijednosti prorednih sječina u tom
pogledu pokazuju linearnu međuzavisnost.


Kako navodi Škaljić(2002) kod simuliranog raspiljivanja
trupaca s manjim udjelom neprave srži po presjeku
trupca piljenje u cijelo je dalo najveće volumno iskorištenje
torusa trupca. Granične vrijednosti udjela neprave
srži pri piljenju neokrajčenih piljenica za koje piljenje u
cijelo daje najveće iskorištenje pri tome su iznosile od
10 % za trupce promjera 40 cm do 50 % za trupce promjera
70 cm. Pri piljenju okrajčenih piljenica ovi udjeli
kreću se od 40 % za trupce promjera 40 cm do 60 % za
trupce promjera 70 cm. Rezultati ukazuju da je za slučajeve
većeg udjela neprave srži po presjeku trupca najpovoljniji
kružni način piljenja. Granična vrijednost udjela
neprave srži po presjeku trupca pri piljenju neokrajčenih
piljenica za koje kružno piljenje daje najveće iskorištenje,
kreće se od 20 % za trupce promjera 40 cm do 60 %
za promjere trupaca 65 i 70 cm. Pri piljenju okrajčenih
piljenica ovi udjeli kreću se od 50 % za trupce promjera
40 cm do 70 % za trupce promjera 70 cm.


Prema istraživanju Milinovića(1983) volumno iskorištenje
pri obradi bukove tanke oblovine u primarnoj pilani
iznosilo je za promjer trupaca 16 do 20 cm, 68 %, a
za trupce promjera 21 do 24 cm, 69 %. U konačnici iskorištenje
je iznosilo 44 i 45 %.Milinovići dr.(1984) u
nešto promijenjenim uvjetima istraživanja postavljaju pitanje
isplativosti obrade takvih trupaca u drvne elemente.
Iskorištenja iznosila su u primarnoj pilani 65 %, u sekundarnoj
51 % te u konačnici 33 % ponajprije iz razloga
strožih kriterija kvalitete elemenata koji su se izrađivali.


Istraživanja volumnog iskorištenja pri pilanskoj
obradi tanke bukove oblovine promjera 16–20 cm i
21–24 cm (Brežnjaki dr.1978) pokazala su da iskorištenje
pri raspiljivanju tanke oblovine za prvu skupinu
iznosi prosječno 68 %, a za drugu skupinu 69 %. Iskorištenje
tako dobivenih piljenica pri izradbi elemenata iz




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 23     <-- 23 -->        PDF

V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


nosi prosječno za prvu skupinu 70 %, a za drugu skupinu
71 %. Sveukupno iskorištenje pri obradi tanke bukove
oblovine u drvne elemente prosječno iznosi za
prvu skupinu 48 %, a za drugu skupinu 50 %. Razlog za
dobiveno relativno visoko volumno iskorištenje bio je
taj,što su za pokusna raspiljivanja uzimani trupci kvalitete
kao standardni trupci I. klase prema HRN-u.


Brežnjak (1977) navodi da je vrlo interesantna činjenica
da je u nekim pilanama koje obrađuju bukovinu
pretežito loše kvalitete, volumno iskorištenje uvođenjem
tehnologije proizvodnje drvnih elemenata, ostalo
podjednako onomu uz raniju tehnologiju izrade standardne
piljene građe. Obrazloženje se može naći u većem
korištenju tračnih pila kao primarnih i sekundarnih strojeva,
kao i tomu da su i u klasičnoj tehnologiji napadali
pretežito sortimenti manjih dimenzija (parketne
daščice). Ipak je uzimajući u obzir sve bukove pilane
prosječno volumno iskorištenje bukovine uvo đenjem
teh nologije drvnih elemenata nešto opalo. To je logično,
imajući u vidu da se tom tehnologijom skoro sve primarne
piljenice, osim najkvalitetnijih samica i polusamica
te najlošijih srčanica dalje u samoj pilani obrađuju u
elemente za proizvodnju namještaja.


Nikolići dr.(1977) utvrdili su da volumno iskorištenje
pri pilanskoj obradi bukovog prostornog drva
(metrice) u drvne elemente i parketne daščice iznosi
oko 36 %. Pri tome oblik cjepanica vrlo malo utječe na
povećanje postotka iskorištenja dok krupniji, a pravilniji
oblici u pravilu imaju veći postotak iskorištenja. Za
piljenje oblica potrebno je utrošiti gotovo 20 % više
vre mena nego na obradu cjepanica, polovina i četvrtina
zbog nepodobnog oblika sirovine za obradu. Povećanje
is korištenja, učinka i samim tim ekonomičnosti proizvodnje
treba tražiti u pravilnosti izrade samih cjepanica,
te u pravilno odabranim dimenzijama pilanskih
pro izvoda koji će se iz takve sirovine izrađivati.


Prema Zubčeviću (1983) prosječno volumno
iskorištenje tanke bukove oblovine duljine 1 m i promjera
10 do 25 cm pri izradi drvnih elemenata i parketnih
daščica iznosilo je od 32 do 51 %. Udio parketnih
daščica u ispiljenim drvnim proizvodima iz trupaca
promjera 10 do 19 cm iznosio je 42 do 72 %. Kao najprikladniju
pilansku tehnologiju preporučio je obradu
na posebnoj visokomehaniziranoj liniji s osnovnim
stro jem specijalnom tračnom pilom uskog propiljka,
velike točnosti i produktivnosti. Sekundarna obrada izvodila
bi se na tanko-lisnim kružnim pilama ili tračnim
pilama paralicama.


Analizirajući problematiku obrade takve pilanske
sirovine četinjača i listača prevladava mišljenje da ona
mora barem svojim dimenzijama i kvalitetom omogućiti
izradu željenih proizvoda. Kao bitni elementi kvalitete
navode se pravost i mali pad promjera. Također
prevladava mišljenje da pri pilanskoj obradi nije odlučujuće
i najvažnije volumno iskorištenje kao kod standardne
oblovine.


Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti uspješnost pilanske
obrade bukovih trupacamanjih promjera i niže
kvalitete pri njihovoj obradi u grube drvne elemente i
parketne daščice prekopokazatelja volumnog, kvalitativnog
i vrijednosnog iskorištenja. Istraživanje bi treba lo
potvrditi ili nadopuniti neka dosadašnja istraživanja
po toj problematici.


OBJEKT I METODAISTRAŽIVANJA– Objects and methods of research
Izbor i izmjera trupaca – Logs selection and measurement
Za potrebe istraživanja izrađeni su bukovi trupci s litativnih značajki zadovoljavali kriterije III. klase pilokacije
Šumskog gazdinstva “Borja” –Tesliću Bosni


lanskih trupaca prema HRN D. B4. 028. Svi trupci prii
Hercegovini.


kraćeni su na duljinu od 2 m te razvrstani u tri razreda
Pri odabiru trupaca vodilo se računa da trupci nisu


promjera i to: 18 do 20 cm, 21 do 23 cm i 24 do 26 cm.
zahvaćeni nepravom srži dok su u pogledu ostalih kva-U svakom razredu bilo je po 30 trupaca.


Tablica 1. Deskriptivna statistika dimenzija i kvalitativnih značajki uzorka trupaca promjera 18 do 20 cm


Table 1 Descriptive statistics for the dimensions and quality factors of 18 to 20 cm diameter group common beech logs


Dimenzije trupca
Log size
Uzorak trupaca promjera 18 do 20 cm
18 to 20 cm diameter group
N Min. Median Max. Prosječno–Average Std. dev.
Duljina,m–Length, m 30 2 2 2 2 0,00
Promjer na tanjem kraju,cm–Top-end diameter, cm 30 17 18 19 18,37 0,56
Srednji promjer, cm–Mid diameter, cm 30 18 19 20 19,07 0,74
Promjer na debljem kraju,cm–But-end diameter, cm 30 18 20 23 20,10 1,16
Pad promjera,cm/m´–Log taper, cm/m´ 30 0 0,5 2 0,87 0,56
Promjer kvrga, mm–Knot diameter, mm 30 10 20 40 20 9,79
Broj kvrga, kom/trupcu–Number of knot, pieces/log 30 1 5 25 6,3 5,17
Zakrivljenost,mm/trupcu–Crook,mm/log 30 10 20 32 20,25 6,26
Volumen trupca,m3 –Log volume,m3 30 0,051 0,057 0,063 0,057 0,004




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 24     <-- 24 -->        PDF

V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


Svim trupcima u uzorku izmjerena je duljina, sre-aritmetička sredina, standardna devijacija, minimum,
dnji promjer te promjeri na tanjemu i debljem kraju. Od median i maksimum.Ti parametri, zajedno s izmjerečimbenika
kvalitete na svim je trupcima utvrđena i iz-nim čimbenicima kvalitete trupca, omogućili su promjerena
zastupljenost grešaka u pogledu veličine i vedbu analize strukture sirovine za eksperimentalno
broja kvrga te jednostrane zakrivljenosti. Za sve anali-piljenje (tablice 1, 2 i 3).
zirane varijable provedena je deskriptivna statistika:


Tablica 2. Deskriptivna statistika dimenzija i čimbenika kvalitete uzorka trupaca promjera 21 do 23 cm


Table 2 Descriptive statistics for the dimensions and quality factors of 21 to 23 cm diameter group common beech logs


Dimenzije trupca
Log size 21 to 23 cm diameter group
Uzorak trupaca promjera 21 do 23 cm
N Min. Median Max. Prosječno –Average Std. dev.
Duljina, m –Length, m 30 2 2 2 2 0,00
Promjer na tanjem kraju, cm –Top-end diameter, cm 30 20 21 23 21,43 0,77
Srednji promjer, cm – Mid diameter, cm 30 20 22 23 21,80 0,85
Promjer na debljem kraju, cm –But-end diameter, cm 30 20 23 25 22,60 1,22
Pad promjera, cm/m´ –Log taper, cm/m´ 30 0 0,5 2 0,58 0,44
Promjer kvrga, mm – Knot diameter, mm 30 10 20 60 20,68 13,38
Broj kvrga, kom/trupcu – Number of knot, pieces/log 30 1 3 8 3,63 1,83
Zakrivljenost, mm/trupcu –Crook, mm/log 30 11 20 32 20,27 6,17
Volumen trupca, m
3
–Log volume, m3 30 0,063 0,076 0,083 0,075 0,006


Tablica 3. Deskriptivna statistika dimenzija i čimbenika kvalitete uzorka trupaca promjera 24 do 26 cm


Table 3 Descriptive statistics for the dimensions and quality factors of 24 to 26 cm diameter group common beech logs


Dimenzije trupca
Log size
Uzorak trupaca promjera 24 do 26 cm
24 to 26 cm diameter group
N Min. Median Max. Prosječno –Average Std. dev.
Duljina, m –Length, m 30 2 2 2 2 0,00
Promjer na tanjem kraju, cm –Top-end diameter, cm 30 22 23 25 23,13 0,68
Srednji promjer, cm – Mid diameter, cm 30 23 23 25 23,47 0,68
Promjer na debljem kraju, cm –But-end diameter, cm 30 23 24 26 24,27 1,11
Pad promjera, cm/m´ –Log taper, cm/m´ 30 0 0,5 1,5 0,57 0,49
Promjer kvrga, mm – Knot diameter, mm 30 10 20 40 21,17 9,39
Broj kvrga, kom/trupcu – Number of knot, pieces/log 30 1 5,5 25 7,27 5,11
Zakrivljenost, mm/trupcu –Crook, mm/log 30 10 20 32 19,60 6,23
Volumen trupca, m
3
–Log volume, m3 30 0,083 0,083 0,098 0,087 0,005


Volumen i pad promjera pojedinačnih trupaca i sve ukup
no bio je izračunat prema izrazima 1 i 2.


(1)
(2)


gdje je: Vvolumen trupca; Dsrednji promjer
trupca; Taper pad promjera trupca; D promjer


log mid


butt-end


trupca na debljem kraju;D promjer trupca na ta


top-end


njem kraju iLduljina trupca.


log


Iskorištenje trupaca pri izradi grubih drvnih elemenata


Yield of logs in rough dimension stock production


Trupci su u primarnoj pilani piljeni u proizvodnim
uvjetima na tračnoj pili trupčari promjera kotača 1400
mm. Korišten je list pile debljine 1,47 mm s proširenjem
zubaca stlačivanjem 0,6 mm na svaku stranu te koraka
ozubljenja 45 mm.Piljenje je izvedeno tehnikom piljenja
u cijelo, paralelno s ravnom osi trupca. Sve piljenice
dobivene u ovom istraživanju bile su namijenjene daljnjoj
proizvodnji u istome pogonu, te se nisu posebno
razvrstavale obzirom na kvalitetu. Iz trupaca su izrađivane
piljenice nominalnih debljina 25 mm i 38 mm za
razred promjera 18 do 20 cm, odnosno 25 mm i 50 mm
za razrede promjera 21 do 23 i 24do 26 cm. Debljina pi




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 25     <-- 25 -->        PDF

V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


ljenica proračunata je pri 22 %-tnom sadržaja vlage
prema uobičajenim formulama (Brežnjak,1997.), te
je sa svim ostalim potrebnim nadmjerama iznosila 27,
40 i 53 mm.Tanje piljenice ispiljivane su iz dopunske
(bočne) zone trupca, deblje su piljenice ispiljivane iz
središnjeg dijela trupaca.Sve piljenice dobivene raspiljivanjem
trupaca u primarnoj pilani u sekundarnoj su
pilani obrađene poprečno-podužnim načinom piljenja
u grube drvne elemente i parketne daščice. Pri tome su
za obradu korištene kružne pile za poprečno i uzdužno
piljenje te stolarske tračne pile. Količina krupnoga pilanskog
ostatka (okorci trupaca, odresci, okrajci, porupci
piljenica i dr.) i piljevina nisu se mjerili niti su
ulazili u razmatranje.


Pri određivanju kvalitete drvnih elemenata parketnih
daščica vodilo se računa da nisu zahvaćeni nepravom
srži,dok su u pogledu ostalih kvalitativnih značajki trebali
zadovoljiti kriterije I. i II. klase parketnih daščica
prema HRN D. C1. 022. Debljine i širine drvnih elemenata
i parketnih daščica izračunate su prema obračunskoj
debljini i širini koju bi trebale imati u prosušenom stanju
pri 22 %-tnom sadržaju vlage, analogno objašnjenju za
proračun debljine piljenica. Izrađivani su drvni elementi
i parketne daščice obračunskih debljina 25, 38 i 50 mm,
odnosno obračunskih širina 15, 20, 30, 35, 45, 50, 55,
60, 65, 70, 100 i 105 mm. Debljine, uračunavši sve potrebne
nadmjere, iznosile su 27, 40 i 53 mm, dok su širine
sa svim potrebnim nadmjerama iznosile 20, 25, 34,
40, 50, 55, 60, 65, 70, 75 105 i 110 mm. Nadmjera na duljinu
iznosila je 20 mm. Drvnim elementima i parketnim
daščicama izmjerena je debljina, širina i duljina, te je izračunat
volumen s obzirom na obračunske dimenzije.


Volumno iskorištenje trupaca izračunato je kao od nos
volumena izrađenih drvnih elemenata i parketnih
daš čica naspram volumena trupaca prema izrazu 3:


gdje je: Y volumno iskorištenje tru-


Volume log›dim.stock


paca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica;V


d.s.


= volumen drvnih elemenata i parketnih daščica;
Nbroj drvnih elemenata i parketnih daščica istog


1…n


d.s.1…n


volumenaiVvolumen trupca.


log


Cilj je da se uz što više volumno iskorištenje proizvede
što više drvnih elemenata i parketnih daščica boljih
klasa kvalitete,odnosno više cijene uz ograničenje zadano
specifikacijom dimenzija elemenata. Kvalitativno
iskorištenje izraženo je prosječnim koeficijentom kvalitete
svih drvnih elemenata i parketnih daščica izrađenih


(3)


iz trupaca prema izrazu 4. Kao što jeprikazano u tablici
4, za indeks kvalitete 1 odabran je najvrjedniji proizvod,
piljeni drvni element najviše klase odnosno cijene. Indeksi
kvalitete drugih elemenata određeni su na način da je
njihova trenutna tržišna cijena podijeljena s cijenom tog
najvrjednijeg elementa. Ako se prosječni koeficijent
kvalitete pomnoži s novčanim iz nosom za koji je kao indeks
kvalitete uzeta veličina 1,dobiva se prosječna kvaliteta
svih elemenata i parketnih daščica izražena u
novcu po jedinici volumena elemenata prema izrazu 5.


(4)



(5)


gdje je:Ykvalitativno iskorištenje;kin-


Value d.s. d..s. 1....n


deks kvalitete drvnih elemenata i parketnih daščica;
Vvolumen drvnih elemenata i parketnih daščica;


d.s.1…n


Ynovčana vrijednost kvalitativnog iskorištenja i


Value €/d.s.


c cijena najvrjednijeg drvnog elementa,čiji je indeks


p


kvalitete odabran kao 1.
Vrijednosno iskorištenje trupaca u obliku drvnih elemenata
i parketnih daščica izraženo je prosječnim koeficijentom
vrijednosti svih drvnih elemenata i parketnih
daščica u odnosu na trupce, a koji je rezultat umnoška
koeficijenta volumnog i kvalitativnog iskorištenja pre


ma izrazu 6.Ako se koeficijent vrijednosnog iskorište


nja trupaca pomnoži sa novčanim iznosom za koji je kao


indeksa kvalitete uzeta veličina 1,dobiva se prosječno


vrijednosno iskorištenje trupaca izraženo u novcu po jedinici
volumena trupaca prema izrazu 7.


(6)
(7)


gdje je: Yvrijednosno iskorištenje trupaca;


Value log


YVolume log›dim.stock
volumno iskorištenje trupaca u obliku
drvnih elemenata i parketnih daščica;Ynovčani


Value €Ilog


iznos vrijednosnog iskorištenja ic cijena najvrjednijeg


p


drvnog elementa,čiji je indeks kvalitete odabran kao 1.
Za statističku obradu podataka o volumnom, kvalitativnom
i vrijednosnom iskorištenju korišten je računalni
paket Microsoft Excel i Statistica 7.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 26     <-- 26 -->        PDF

V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


REZULTATI – Results


3
3


Ukupno je raspiljeno 1,715 mtrupaca razreda pro-piljenica te razreda promjera 24 do 26 cm 1,72728 m


3


mjera 18 do 20 cm, 2,242 mtrupaca razreda promjera piljenica.


3


21 do 23 cm te 2,596m trupaca razreda promjera 24


Podaci o drvnim elementima i parketnim daščicama
do 26 cm. Deskriptivna statistička obrada podataka o


koji su ispiljeni iz trupaca,odnosno piljenica prikazani
njihovim dimenzijama prikazana je u tablicama 1do 3.


su u tablici 4. Volumno te kvalitativno i vrijednosno
za svaki razred promjera trupaca posebno. Iz trupaca


iskorištenje trupaca u obliku drvnih elemenata i parket


3


razreda promjera 18 do 20 cm, ispiljeno je 1,16749 m


nih daščica prikazano je u tablicama 5 do 7.


3


piljenica, iz razreda promjera 21 do 23 cm1,55470m


Tablica 4.
Podaci o drvnim elementima i parketnim daščicama ispiljenih iz uzorka bukovih trupaca promjera 18 do 20,
21 do 23 i 24 do 26 cm


Table 4
Dimension stock and flooring components sawed from 18 to 20, 21 to 23 and 24 to 26 cm diameter group
common beech logs


Debljina Širina Duljina
Uzorak trupaca–Diamepromjera, cm ter group, cm
Cijena
Price
Indeks
kvalitete
Quality
index
18 – 20 21 – 23 24 – 26
Thickness Width Length Količina
Quantity
Volumen
Volume
Količina
Quantity
Volumen
Volume
Količina
Quantity
Volumen
Volume
mm mm mm kom. - pieces m3 kom. - pieces m3 kom. - pieces m3 €/m3
25 70 1380 7 0,01691 42 0,10143 23 0,05555 400,00 1,00
25 60 880 31 0,04092 43 0,05676 42 0,05544 320,00 0,80
25 55 880 62 0,07502 26 0,03146 71 0,08591 305,00 0,76
25 105 630 16 0,02646 28 0,04631 28 0,04631 300,00 0,75
25 55 630 44 0,03812 29 0,02512 62 0,05371 270,00 0,68
25 100 530 43 0,05698 50 0,06625 30 0,03975 280,00 0,70
25 65 530 64 0,05512 33 0,02842 73 0,06287 260,00 0,65
25 100 380 15 0,01425 22 0,02090 52 0,04940 200,00 0,50
25 70 380 15 0,00998 43 0,02860 66 0,04389 180,00 0,45
25 15 375 80 0,01125 180 0,02531 152 0,02138 170,00 0,43
25 20 230 86 0,00989 357 0,04106 252 0,02898 140,00 0,35
.25
463 0,35488 853 0,47161 851 0,54317
38 35 940 59 0,07376 0 0,00000 0 0,00000 350,00 0,88
38 30 890 49 0,04972 0 0,00000 0 0,00000 230,00 0,58
38 35 500 78 0,05187 0 0,00000 0 0,00000 260,00 0,65
38 55 435 4 0,00364 0 0,00000 0 0,00000 250,00 0,63
.38
190 0,17898 0 0,00000 0 0,00000
50 60 1050 0 0,00000 30 0,09450 27 0,08505 400,00 1,00
50 50 730 0 0,00000 46 0,08395 60 0,10950 380,00 0,95
50 60 490 0 0,00000 20 0,02940 27 0,03969 280,00 0,70
50 45 390 0 0,00000 34 0,03009 50 0,04388 260,00 0,65
50 55 350 0 0,00000 4 0,00385 77 0,07411 230,00 0,58
.50
0 0,00000 134 0,24179 241 0,35223
.25+38+50
653 0,53386 987 0,71340 1092 0,89540


Najbolje volumno iskorištenja trupaca u obliku drvnih
elemenata i parketnih daščica postigli su trupci
razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trupci razreda
promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm s međusobnom
razlikom koja nije statistički signifikantna (slika 1. i tablica
8). Dobiveni rezultati očekivani su i približno su
istih ili nešto nižih vrijednosti od onih razmatranih u
prethodnim istraživanjima.


Kvalitativno iskorištenje trupaca u obliku drvnih
elemenata i parketnih daščica pokazuje nešto drukčije
rezultate od volumnog. Za ovo iskorištenje je odlučujući
čimbenik kvaliteta drvnih elemenata i parketnih
daščica. Ona pak proizlazi iz kvalitete trupaca, odnosno
piljenica. Rezultati pokazuju da su najkvalitetniji
elementi ispiljeni iz trupaca razreda promjera 21 do 23
cm, zatim slijede trupci razreda promjera 24 do 26 te sa
statistički signifikantnom razlikom trupci promjera 18
do 20 cm (slika 2.i tablica 9). Ovakvi rezultati mogu se
protumačiti ako se pogledaju podaci o zastupljenosti
grešaka po pojedinom razmatranom razredu promjera
istraživanih trupaca u tablicama 1 do 3. Prema tim podacima,
kod svih istraživanih razreda trupaca greškesu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 27     <-- 27 -->        PDF

V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


Tablica 5. Volumno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje trupaca promjera 18 do 20 cm


Table 5 Volume and value yield of 18 to 20 cm diameter group common beech logs


Iskorištenje –Yield Uzorak trupaca promjera 18 do 20 cm –18 to 20 cm diameter group
N Min. Median Max. Prosječno -Average Std. dev.
Volumno
trupac®element - Y Volume log®dim.stock
30 0,201 0,309 0,396 0,312 0,068
Kvalitativno
drvni element - Y Value d.s.
30 0,658 0,699 0,748 0,702 0,035
Kvalitativno
€/drvnom elementu - Y Value €/d.s.
30 263,02 279,56 299,20 280,88 14,08
Vrijednosno
trupac - Y Value log
30 0,132 0,223 0,278 0,220 0,054
Vrijednosno
€/trupcu - YValue €/log
30 52,89 89,24 111,34 88,10 21,67


Tablica 6. Volumno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje trupaca promjera 21 do 23 cm


Table 6 Volume and value yield of 21 to 23 cm diameter group common beech logs


Iskorištenje –Yield Uzorak trupaca promjera 21 do 23 cm –21 to 23 cm diameter group
N Min. Median Max. Prosječno -Average Std. dev.
Volumno
trupac®element - Y Volume log®dim.stock
30 0,284 0,313 0,366 0,319 0,034
Kvalitativno
drvni element - YValue d.s.
30 0,754 0,765 0,811 0,773 0,023
Kvalitativno
€/drvnom elementu - YValue €/d.s. 30 301,68 305,95 324,24 309,11 9,20
Vrijednosno
trupac - Y Value log
30 0,215 0,240 0,276 0,247 0,028
Vrijednosno
€/trupcu - Y Value €/log
30 85,86 95,85 110,31 98,72 11,12


Tablica 7. Volumno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje trupaca promjera 24 do 26 cm


Table 7 Volume and value yield of 24 to 26 cm diameter group common beech logs


Iskorištenje –Yield Uzorak trupaca promjera 24 do 26 cm –24 to 26 cm diameter group
N Min. Median Max. Prosječno -Average Std. dev.
Volumno
trupac®element - Y Volume log®dim.stock
30 0,300 0,330 0,429 0,345 0,050
Kvalitativno
drvni element - Y Value d.s.
30 0,695 0,738 0,762 0,734 0,024
Kvalitativno
€/drvnom elementu - Y Value €/d.s. 30 277,89 295,04 304,90 293,41 9,75
Vrijednosno
trupac - YValue log
30 0,223 0,243 0,317 0,253 0,038
Vrijednosno
€/trupcu - YValue €/log
30 89,21 97,37 126,70 101,16 15,04


Slika1. Usporedba srednjih vrijednosti
volumnog iskorištenja trupaca u
obliku drvnih elemenata i parketnih
daščica


Figure 1Comparison of average log volume
yields in form on dimension
stock and flooring components


zakrivljenosti imale podjednake vrijednosti,no s obzi-jednosti od ostalih istraživanih razreda promjera,što je
rom na prosječnu zastupljenost kvrga po trupcu, trupci zacijelo utjecalo na ovakav rezultat.
promjera 21 do 23 cm imali su gotovu upola manje vri




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 28     <-- 28 -->        PDF

V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


Tablica 8.Testiranje signifikantnosti razlike srednjih vrijednosti
volumnog iskorištenja trupaca u obliku drvnih
elemenata i parketnih daščica


Table 8
Results of significant differences in testing log volume
yields in form on dimension stock and flooring
components


Bonferroni test; variableY Volume log›
dim.stock
Probabilities for Post HocTests Error:
Between MS = ,00281, df = 13,000
D mid, cm 18-20 21-23 24-26
18-20 1 0,90346
21-23 1 1
24-26 0,90346 1


Slika3. Usporedba srednjih vrijednosti
vrijednosnog iskorištenja trupaca u obliku
drvnih elemenata i parketnih daščica


Figure 3Comparison of average log value
yields


Tablica 9.Testiranje signifikantnosti razlike srednjih vrijednosti
kvalitativnog iskorištenja trupaca u obliku
drvnih elemenata i parketnih daščica


Table 9
Results of significant differences in testing dimension
stock value yields


Bonferroni test; variableY Value d.s.
Probabilities for Post HocTests Error:
Between MS = ,00080, df = 13,000
Dmid, cm 18-20 21-23 24-26
18-20 0,0032 0,3188
21-23 0,0032 0,1079
24-26 0,3188 0,1079


Slika2. Usporedba srednjih vrijednosti
kvalitativnog iskorištenja trupaca
u obliku drvnih elemenata i parketnih
daščica


Figure 2Comparison of average dimension
stock value yields




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 29     <-- 29 -->        PDF

V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


Najbolje rezultate vrijednosnog iskorištenja pokazali
su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede
trupci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm,
(slika 3.i tablica 10). Iako između razmatranih razreda
promjera nema statistički signifikantne razlike zapravo
su i dobiveni očekivani rezultati.


Tablica 10.


Table 10


Testiranje signifikantnosti razlike srednjih vrijednosti
vrijednosnog iskorištenja trupaca u
obliku drvnih elemenata i parketnih daščica


Results of significant differences in testing log
value yields


Bonferroni test; variableY


Value log


Probabilities for Post HocTests Error:
Between MS = ,00177, df = 13,000


D mid, cm 18-20 21-23 24-26
18-20 1 0,64099
21-23 1 1
24-26 0,64099 1


DISKUSIJAI ZAKLJUČAK
Dobiveni rezultati potvrđuju dosadašnja istraživanja
o ovoj tematici,a vezano na utjecaj promjera i kvalitete
trupaca na iskorištenje. S obzirom na razmatrane
tehnološke kriterije rezultati ukazuju na mogućnost uspješne
pilanske obrade ovakve pilanske sirovine. Pri
tome je vrlo važan pristup njenom odabiru i kvalitativnom
razvrstavanju. Isto tako potrebno je voditi računa i


o kriterijima kvalitete i dimenzija drvnih elemenata
koji će se izrađivati iz takve sirovine. U ovom radu
uspoređivano je iskorištenje tri vrlo uska razreda promjera.
Utvrđeno je da među njima postoji razlika,ali
ona osim u slučaju kvalitativnog iskorištenja nije statistički
signifikantna. Ovo ne znači da treba zanemariti
značaj utvrđene razlike iskorištenja,posebice vrijednosnog,
no očito treba razmisliti pri daljnjim istraživanjima
da li ima smisla uspoređivati tako uske razrede.
Eksperimente bi izgleda trebalo postaviti na način da se
usporedbe rade između nešto širih razreda promjera.


Koliko god se to činilo neracionalno, trenutna situacija
na tržištu pilanske sirovine i proizvoda dovela je do
toga da se ovakva pilanska sirovina vrlo često koristi za
energetske potrebe,bilo kao ogrjevno drvo u svom tradicionalnom
obliku ili usitnjeno u sječku,odnosno u obliku
briketa i peleta. Zapravo,u pilanskoj obradi trenutno najracionalniji
način korištenja ovakve sirovine je izrada
elemenata za drvene palete.S obzirom na takvo stanje tržišta
bukovih pilanskih proizvoda,u istraživanjima koje


LITERATURABrežnjak, M.,1977: Suvremene tendencije u pilanskoj
preradi bukovine, Pilanska preradba niskokvalitetne
bukovine i ostalih liščara prvenstveno
sa aspekta industrije namještaja, Šipad – Istraživačko
razvojni centar, Živinice
Brežnjak,M., J.Butković,V.Herak,1978: Racionalna
pilanska prerada niskokvalitetne oblovine
– prerada tanke oblovine bukve, Bilten
ZIDI, 6(4): 20–38.
Ištvanić, J.2003: Pilanska obradba bukve (Fagus sylvaticaL.)
u Hrvatskoj, Šumarski list, 127 (7–8):
373–378.


– Discussion and conclusion
slijede, trebalo bi se više pozabaviti uz ove istraživane
tehnološke i ekonomskim pokazateljima i kriterijima uspješnosti
pilanske obrade ovakve pilanske sirovine.
Ono što je još vrlo značajno pri razmatranju pilanske
obrade ovakve sirovine je i tehnološka osnova kojom se
izvodi. Za ovakvu sirovinu potrebna je specifična visoko
mehanizirana tehnologija temeljena na strojevima s tankim
listovima pila,bilo da se radi o tračnim ili kružnim
pilama,odnosno jarmačama,što pozitivno utječe na volumno
iskorištenje.Tehnologija mora biti usmjerena ka
kompleksnom iskorištenju sirovine, dakle uz glavne pilanske
proizvode mora biti riješeno i pitanje nusproizvoda,
pilanskog ostatka. Kod obrade oblog drva malih
dimenzija,kao osnovni problem nameće nam se i produktivnost.
Naime,u istom razdoblju treba ispiliti puno
više trupaca nego kod standardne oblovine. Zbog toga za
takav slučaj treba izabrati optimalnu tehnologiju koja
jamči visoku produktivnost obrade. Najveća produktivnost
postiže se u slučaju kontinuirane dopreme oblovine
na primarni stroj. Zato je pristup projektiranju i izgradnji
pilana za takvu oblovinu vrlo složen i traži više predradnji
i analiza nego kada se radi o standardnoj oblovini.
Iako je i o toj tematici za naše uvjete provedeno niz istraživanja
(Ištvanić i dr.2009), a i predloženo rješenja,
u novoj konstelaciji tržišnih odnosa i razvoja tehnolo


gije zasigurno bi to bila zanimljiva nadogradnja ovoga
istraživanja.


– References
Ištvanić, J., R. B. Lučić, M. Jug, R. Karan,


2009:Analysis of factors affecting log band saw


capacity, Croatian Journal of Forestry Engine


ering, 30(1): 27–35.


Milinović, I.,1983: Prerada tanke oblovine bukve,
Bilten ZIDI, 11(4): 84–96.


Milinović, I., A. Gross, M. Vučinić, M. Božić,
1984: Iskorišćenje tanke oblovine bukve
namjenskom preradom u elemente za sjedišta
stolica, Bilten ZIDI, 12(5): 90–107.


Nikolić,M., 1977: Istraživanje procenta iskorištenja
pri preradbi bukovih cjepanica i oblica u rezane




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 30     <-- 30 -->        PDF

V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


sortimente, Pilanska preradba niskokvalitetne neprave srži, Magistarski rad, Mašinski fakultet
bu kovine i ostalih liščara prvenstveno sa aspekta Univerziteta u Sarajevu.
industrije namještaja, Šipad – Istraživačko raz


Zubčević, R.,1973: Utjecajni faktori pri izradi grubih
vojni centar, Živinice.


obradaka iz niskokvalitetne bukove pilanske obloPalovič,
J.,1973:The influence of the quality of Be -vine, Disertacija, Mašinski fakultet u Sarajevu.
ech roundwood on the yield of sawn timber and


Zubčević, R.,1983: Utjecaj kvalitete i dimenzija bufurniture
stock, Holzindustrie., 26(7): 211–215;


kovih trupaca na iskorištenje, Drvna industrija,
NLL; 8 ref.


34(5–6): 131–136.
Prka, M., Ž. Zečić,A. P. B. Krpan, D. Vusić,


HRN D. B4. 028 – 1979.Trupci za piljenje, Listopadno
2009: Characteristics and share of European


drvo, Hrvatski zavod za norme, Zagreb.
beech false heartwood in felling sites of Central


HRN D. C1. 022– 1982.Piljena bukova građa,Hrvat-


Croatia, Croatian Journal of Frestry Engine-


ski zavod za norme, Zagreb.


ering, 30 (1): 37–49.
Škaljić, N.,2002: Simulirano piljenje kvalitetnih bukovih
trupaca u zavisnosti od položaja i veličine


SUMMARY: By agreement, and in practice sometimes without that agreement, to sawmills sometimes
are delivered logs which do not fit regulations for standard saw logs. Often those logs are below standard
quality or dimensions. Namely, sawmills compensate the lack of standard saw logs, in aspiration to fully
use own capacities, by processing round wood with smaller dimensions; so called thin round wood. In this
form of sawmill raw material, diameter dimensions and more often quality are below regulations for sawmill
raw materials (sawmill logs). Diameter of thin round wood can range from 15 to 24 cm, and length
can range from 2 m and above.


Apart from thin round wood, high quality stacked wood in form of split or round wood (pulpwood, firewood,
chemical conversion wood and others) can be used as input raw material. Nevertheless, that sort of
raw material is infrequently used in large industrial sawmills, due to the problematic profitability of sawmill
processing and unique sawmill technological basis. Considering the yield at sawing of these logs it is
apparent that it is different from yield at processing of standard sawmill raw material.


Research aim of this paper was to determine volume yield, lumber value yield and log value yield of
common beech (Fagus sylvatica L.) logs with smaller diameter and quality during their processing dimension
stock and flooring components. The study is based on common beech trees harvested in Bosnia and
Hercegovina. The object of research were beech logs divided into three groups with mid diameter ranging
from 18 to 20, 21 to 23 and 24 to 26 cm (Table 1 to 3). Primary sawing of logs was performed by using live
sawing technique on long band saw. All obtained sawn boards were sawn up into dimension stock and flooring
components by cross – rip sawing method.


The best log volume yield in the form of dimension stock and flooring components showed logs with mid
diameter ranging from 24 to 26 cm, followed by logs with diameter from 21 to 23 cm, and logs with diameter
from 18 to 20 cm, with mutual insignificant difference (Figure 1 and Table 8). Results show that the best
quality dimension stock and flooring components were sawn from logs with mid diameter ranging from 21
to 23 cm, followed by logs with diameter from 24 to 26 cm, and logs with diameter from 18 to 20 cm (Figure
2 and Table 9) . The best log value yield results showed logs with mid diameter ranging from 24 to 26 cm,
followed by logs with diameter from 21 to 23 cm, and logs with diameter from 18 to 20 cm (Figure 3 and
Table 10).


The results confirmed some previous research. They indicate the possibility of successful processing of
this kind of raw material regarding the research of technological criteria. In doing so, raw material selection
and its qualitative classification is very important. Quality criteria and dimensions of dimension stock
and flooring components which will be produced from that raw material are also important. In this paper
the usage of three very confined diameter groups was compared. It was determined that there is slight but
insignificant mutual difference. With further research it should be considered if there is any sense comparing
such confined diameter groups, namely experiments should be set so that wider diameter groups are
compared. Considering the market status of beech sawmill products, more attention should be given to
economic indicators and success criteria of sawmill processing of this form of sawmill raw material.


Key words:Common beech (Fagus sylvaticaL.), low quality and small-sized diameter logs, sawmilling
production, dimension stock, log volume yield, lumber value yield, log value yield.