DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 22     <-- 22 -->        PDF

V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


UVOD – Introduction


Prema dogovoru, a u praksi ponekad i bez dogovo ra,
na pilane se katkada dopremaju i trupci koji ne odgo
varaju standardnim propisima za pilanske trupce.
Naj češće se pritom radi o trupcima koji su ispod ili iz nad
normom propisane kvalitete ili dimenzija.


Potrajni manjak standardnih pilanskih trupaca, navodi
pilane da potpunije iskoriste vlastite kapacitete
obra dom oblog drva manjih dimenzija tzv. tanke oblovine.
Kod takve pilanske sirovine su dimenzije promje ra,
a najčešće i kvaliteta, ispod normom propisane.
Promjeri tanke oblovine za bukovinu iznose od 15 do
24 cm, a duljine od 2 m na više.


Osim tanke oblovine kao ulazna sirovina može se
svr stati i vrlo kvalitetno bukovo prostorno drvo u obli ku
cjepanica ili oblica (celulozno drvo, ogrjevno drvo, drvo
za drvne ploče itd.). Ipak takav oblik sirovine rje đe se
koristi u većim industrijskim pilanama, zbog u naj manju
ruku problematične rentabilnosti takve pi lanske obrade i
posebne pilanske tehnološke osnove (Ištva nić 2003).


Uzevši u obzir odnos volumnog iskorištenja i promjera
trupaca, jasno je da se volumno iskorištenje pri
obradi takve oblovine razlikuje od iskorištenja pri
obra di uobičajene pilanske sirovine. S povećanjem
pro mjera trupca raste njegovo teorijsko i praktično volumno
iskorištenje.To je povećanje značajnije kod trupaca
manjih nego kod većih promjera. Ovo posljednje
pripisuje se utjecaju gubitka uslijed propiljka.


Zubčević(1973) u istraživanju iskorištenja nis ko kvalitetnih
bukovih pilanskih trupaca III. klase izvedenom
tračnim pilama trupčarama i jarmačama, i to
teh nikama piljenja u cijelo, prizmiranjem i kružnim nači
nom,zaključuje da volumno iskorištenje prati povećanje
srednjeg promjera. Kvalitativno iskorištenje pi ljenih
elemenata izravno ovisi o njihovoj duljini. Srednji promjer
nema bitan utjecaj na kvalitativno iskorištenje
obradaka. Ukupno volumno iskorištenje je manje pri namjenskoj
pilanskoj tehnologiji nego klasičnoj pilanskoj
tehnologiji. Način izrade grubih obradaka iz trupaca, odnosno
neobrađenih piljenica nema bitan utjecaj na kvalitetu
istih. Vrijednosno iskorištenje pri namjenskoj
tehnologiji redovito je veće nego pri klasičnoj pilanskoj
tehnologiji.


Slično navodi iPalovič(1973) koji je došao je do
zaključka da volumno iskorištenje bukovih pilanskih
trupaca u obliku piljenica raste linearno od oko 64 % za
trupce promjera 20 cm do oko 80 % za trupce 60 cm
promjera. Također je utvrdio da se povećanjem promjera
trupaca povećava i volumno iskorištenje trupaca
u obliku piljenih drvnih elemenata. Na kvalitativno
iskorištenje u obliku piljenica najveće značenje imaju
kvrge, neprava srž i zakrivljenost trupaca. Prosječno
kva litativno iskorištenje trupaca jako opada s pojavom
grešaka u srži i kvrga, a nešto manje i s pojavom zakrivljenosti
trupaca. Na volumno iskorištenje piljenica
pri njihovoj obradi u drvne elemente najviše pak utječe
veličina neprave srži i broj kvrga, dok je zakrivljenost
od relativno manjeg značaja.


IstraživanjaPrkai dr.(2009) su pokazala da ukup na
postotna za stupljenost bukovih stabala s nepravom
srži kao i apsolutne vrijednosti volumena osrženog dije
la tehničke oblovine po debljinskim stupnjevima ras tu
od prorede prema dovršnom sijeku.


Najnižim srednjim vrijednostima ističu se stabla s
nepravom srži prorednih sječina te zatim stabla pripremnog
sijeka. Za sve vrste sijeka, osim dovršnog, postotni
udjeli volumena osrženog dijela tehničke oblovine po
debljinskim stupnjevima pokazuju padajući trend. No, s
druge strane stabla manjih prsnih promjera s nepravom
srži pokazuju veće udjele osrženog dijela tehničke oblovine,
zbog manjeg udjela volumena same tehničke oblovine.
Srednje vrijednosti prorednih sječina u tom
pogledu pokazuju linearnu međuzavisnost.


Kako navodi Škaljić(2002) kod simuliranog raspiljivanja
trupaca s manjim udjelom neprave srži po presjeku
trupca piljenje u cijelo je dalo najveće volumno iskorištenje
torusa trupca. Granične vrijednosti udjela neprave
srži pri piljenju neokrajčenih piljenica za koje piljenje u
cijelo daje najveće iskorištenje pri tome su iznosile od
10 % za trupce promjera 40 cm do 50 % za trupce promjera
70 cm. Pri piljenju okrajčenih piljenica ovi udjeli
kreću se od 40 % za trupce promjera 40 cm do 60 % za
trupce promjera 70 cm. Rezultati ukazuju da je za slučajeve
većeg udjela neprave srži po presjeku trupca najpovoljniji
kružni način piljenja. Granična vrijednost udjela
neprave srži po presjeku trupca pri piljenju neokrajčenih
piljenica za koje kružno piljenje daje najveće iskorištenje,
kreće se od 20 % za trupce promjera 40 cm do 60 %
za promjere trupaca 65 i 70 cm. Pri piljenju okrajčenih
piljenica ovi udjeli kreću se od 50 % za trupce promjera
40 cm do 70 % za trupce promjera 70 cm.


Prema istraživanju Milinovića(1983) volumno iskorištenje
pri obradi bukove tanke oblovine u primarnoj pilani
iznosilo je za promjer trupaca 16 do 20 cm, 68 %, a
za trupce promjera 21 do 24 cm, 69 %. U konačnici iskorištenje
je iznosilo 44 i 45 %.Milinovići dr.(1984) u
nešto promijenjenim uvjetima istraživanja postavljaju pitanje
isplativosti obrade takvih trupaca u drvne elemente.
Iskorištenja iznosila su u primarnoj pilani 65 %, u sekundarnoj
51 % te u konačnici 33 % ponajprije iz razloga
strožih kriterija kvalitete elemenata koji su se izrađivali.


Istraživanja volumnog iskorištenja pri pilanskoj
obradi tanke bukove oblovine promjera 16–20 cm i
21–24 cm (Brežnjaki dr.1978) pokazala su da iskorištenje
pri raspiljivanju tanke oblovine za prvu skupinu
iznosi prosječno 68 %, a za drugu skupinu 69 %. Iskorištenje
tako dobivenih piljenica pri izradbi elemenata iz