DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 22 <-- 22 --> PDF |
V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 UVOD – Introduction Prema dogovoru, a u praksi ponekad i bez dogovo ra, na pilane se katkada dopremaju i trupci koji ne odgo varaju standardnim propisima za pilanske trupce. Naj češće se pritom radi o trupcima koji su ispod ili iz nad normom propisane kvalitete ili dimenzija. Potrajni manjak standardnih pilanskih trupaca, navodi pilane da potpunije iskoriste vlastite kapacitete obra dom oblog drva manjih dimenzija tzv. tanke oblovine. Kod takve pilanske sirovine su dimenzije promje ra, a najčešće i kvaliteta, ispod normom propisane. Promjeri tanke oblovine za bukovinu iznose od 15 do 24 cm, a duljine od 2 m na više. Osim tanke oblovine kao ulazna sirovina može se svr stati i vrlo kvalitetno bukovo prostorno drvo u obli ku cjepanica ili oblica (celulozno drvo, ogrjevno drvo, drvo za drvne ploče itd.). Ipak takav oblik sirovine rje đe se koristi u većim industrijskim pilanama, zbog u naj manju ruku problematične rentabilnosti takve pi lanske obrade i posebne pilanske tehnološke osnove (Ištva nić 2003). Uzevši u obzir odnos volumnog iskorištenja i promjera trupaca, jasno je da se volumno iskorištenje pri obradi takve oblovine razlikuje od iskorištenja pri obra di uobičajene pilanske sirovine. S povećanjem pro mjera trupca raste njegovo teorijsko i praktično volumno iskorištenje.To je povećanje značajnije kod trupaca manjih nego kod većih promjera. Ovo posljednje pripisuje se utjecaju gubitka uslijed propiljka. Zubčević(1973) u istraživanju iskorištenja nis ko kvalitetnih bukovih pilanskih trupaca III. klase izvedenom tračnim pilama trupčarama i jarmačama, i to teh nikama piljenja u cijelo, prizmiranjem i kružnim nači nom,zaključuje da volumno iskorištenje prati povećanje srednjeg promjera. Kvalitativno iskorištenje pi ljenih elemenata izravno ovisi o njihovoj duljini. Srednji promjer nema bitan utjecaj na kvalitativno iskorištenje obradaka. Ukupno volumno iskorištenje je manje pri namjenskoj pilanskoj tehnologiji nego klasičnoj pilanskoj tehnologiji. Način izrade grubih obradaka iz trupaca, odnosno neobrađenih piljenica nema bitan utjecaj na kvalitetu istih. Vrijednosno iskorištenje pri namjenskoj tehnologiji redovito je veće nego pri klasičnoj pilanskoj tehnologiji. Slično navodi iPalovič(1973) koji je došao je do zaključka da volumno iskorištenje bukovih pilanskih trupaca u obliku piljenica raste linearno od oko 64 % za trupce promjera 20 cm do oko 80 % za trupce 60 cm promjera. Također je utvrdio da se povećanjem promjera trupaca povećava i volumno iskorištenje trupaca u obliku piljenih drvnih elemenata. Na kvalitativno iskorištenje u obliku piljenica najveće značenje imaju kvrge, neprava srž i zakrivljenost trupaca. Prosječno kva litativno iskorištenje trupaca jako opada s pojavom grešaka u srži i kvrga, a nešto manje i s pojavom zakrivljenosti trupaca. Na volumno iskorištenje piljenica pri njihovoj obradi u drvne elemente najviše pak utječe veličina neprave srži i broj kvrga, dok je zakrivljenost od relativno manjeg značaja. IstraživanjaPrkai dr.(2009) su pokazala da ukup na postotna za stupljenost bukovih stabala s nepravom srži kao i apsolutne vrijednosti volumena osrženog dije la tehničke oblovine po debljinskim stupnjevima ras tu od prorede prema dovršnom sijeku. Najnižim srednjim vrijednostima ističu se stabla s nepravom srži prorednih sječina te zatim stabla pripremnog sijeka. Za sve vrste sijeka, osim dovršnog, postotni udjeli volumena osrženog dijela tehničke oblovine po debljinskim stupnjevima pokazuju padajući trend. No, s druge strane stabla manjih prsnih promjera s nepravom srži pokazuju veće udjele osrženog dijela tehničke oblovine, zbog manjeg udjela volumena same tehničke oblovine. Srednje vrijednosti prorednih sječina u tom pogledu pokazuju linearnu međuzavisnost. Kako navodi Škaljić(2002) kod simuliranog raspiljivanja trupaca s manjim udjelom neprave srži po presjeku trupca piljenje u cijelo je dalo najveće volumno iskorištenje torusa trupca. Granične vrijednosti udjela neprave srži pri piljenju neokrajčenih piljenica za koje piljenje u cijelo daje najveće iskorištenje pri tome su iznosile od 10 % za trupce promjera 40 cm do 50 % za trupce promjera 70 cm. Pri piljenju okrajčenih piljenica ovi udjeli kreću se od 40 % za trupce promjera 40 cm do 60 % za trupce promjera 70 cm. Rezultati ukazuju da je za slučajeve većeg udjela neprave srži po presjeku trupca najpovoljniji kružni način piljenja. Granična vrijednost udjela neprave srži po presjeku trupca pri piljenju neokrajčenih piljenica za koje kružno piljenje daje najveće iskorištenje, kreće se od 20 % za trupce promjera 40 cm do 60 % za promjere trupaca 65 i 70 cm. Pri piljenju okrajčenih piljenica ovi udjeli kreću se od 50 % za trupce promjera 40 cm do 70 % za trupce promjera 70 cm. Prema istraživanju Milinovića(1983) volumno iskorištenje pri obradi bukove tanke oblovine u primarnoj pilani iznosilo je za promjer trupaca 16 do 20 cm, 68 %, a za trupce promjera 21 do 24 cm, 69 %. U konačnici iskorištenje je iznosilo 44 i 45 %.Milinovići dr.(1984) u nešto promijenjenim uvjetima istraživanja postavljaju pitanje isplativosti obrade takvih trupaca u drvne elemente. Iskorištenja iznosila su u primarnoj pilani 65 %, u sekundarnoj 51 % te u konačnici 33 % ponajprije iz razloga strožih kriterija kvalitete elemenata koji su se izrađivali. Istraživanja volumnog iskorištenja pri pilanskoj obradi tanke bukove oblovine promjera 16–20 cm i 21–24 cm (Brežnjaki dr.1978) pokazala su da iskorištenje pri raspiljivanju tanke oblovine za prvu skupinu iznosi prosječno 68 %, a za drugu skupinu 69 %. Iskorištenje tako dobivenih piljenica pri izradbi elemenata iz |