DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 23 <-- 23 --> PDF |
V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 nosi prosječno za prvu skupinu 70 %, a za drugu skupinu 71 %. Sveukupno iskorištenje pri obradi tanke bukove oblovine u drvne elemente prosječno iznosi za prvu skupinu 48 %, a za drugu skupinu 50 %. Razlog za dobiveno relativno visoko volumno iskorištenje bio je taj,što su za pokusna raspiljivanja uzimani trupci kvalitete kao standardni trupci I. klase prema HRN-u. Brežnjak (1977) navodi da je vrlo interesantna činjenica da je u nekim pilanama koje obrađuju bukovinu pretežito loše kvalitete, volumno iskorištenje uvođenjem tehnologije proizvodnje drvnih elemenata, ostalo podjednako onomu uz raniju tehnologiju izrade standardne piljene građe. Obrazloženje se može naći u većem korištenju tračnih pila kao primarnih i sekundarnih strojeva, kao i tomu da su i u klasičnoj tehnologiji napadali pretežito sortimenti manjih dimenzija (parketne daščice). Ipak je uzimajući u obzir sve bukove pilane prosječno volumno iskorištenje bukovine uvo đenjem teh nologije drvnih elemenata nešto opalo. To je logično, imajući u vidu da se tom tehnologijom skoro sve primarne piljenice, osim najkvalitetnijih samica i polusamica te najlošijih srčanica dalje u samoj pilani obrađuju u elemente za proizvodnju namještaja. Nikolići dr.(1977) utvrdili su da volumno iskorištenje pri pilanskoj obradi bukovog prostornog drva (metrice) u drvne elemente i parketne daščice iznosi oko 36 %. Pri tome oblik cjepanica vrlo malo utječe na povećanje postotka iskorištenja dok krupniji, a pravilniji oblici u pravilu imaju veći postotak iskorištenja. Za piljenje oblica potrebno je utrošiti gotovo 20 % više vre mena nego na obradu cjepanica, polovina i četvrtina zbog nepodobnog oblika sirovine za obradu. Povećanje is korištenja, učinka i samim tim ekonomičnosti proizvodnje treba tražiti u pravilnosti izrade samih cjepanica, te u pravilno odabranim dimenzijama pilanskih pro izvoda koji će se iz takve sirovine izrađivati. Prema Zubčeviću (1983) prosječno volumno iskorištenje tanke bukove oblovine duljine 1 m i promjera 10 do 25 cm pri izradi drvnih elemenata i parketnih daščica iznosilo je od 32 do 51 %. Udio parketnih daščica u ispiljenim drvnim proizvodima iz trupaca promjera 10 do 19 cm iznosio je 42 do 72 %. Kao najprikladniju pilansku tehnologiju preporučio je obradu na posebnoj visokomehaniziranoj liniji s osnovnim stro jem specijalnom tračnom pilom uskog propiljka, velike točnosti i produktivnosti. Sekundarna obrada izvodila bi se na tanko-lisnim kružnim pilama ili tračnim pilama paralicama. Analizirajući problematiku obrade takve pilanske sirovine četinjača i listača prevladava mišljenje da ona mora barem svojim dimenzijama i kvalitetom omogućiti izradu željenih proizvoda. Kao bitni elementi kvalitete navode se pravost i mali pad promjera. Također prevladava mišljenje da pri pilanskoj obradi nije odlučujuće i najvažnije volumno iskorištenje kao kod standardne oblovine. Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti uspješnost pilanske obrade bukovih trupacamanjih promjera i niže kvalitete pri njihovoj obradi u grube drvne elemente i parketne daščice prekopokazatelja volumnog, kvalitativnog i vrijednosnog iskorištenja. Istraživanje bi treba lo potvrditi ili nadopuniti neka dosadašnja istraživanja po toj problematici. OBJEKT I METODAISTRAŽIVANJA– Objects and methods of research Izbor i izmjera trupaca – Logs selection and measurement Za potrebe istraživanja izrađeni su bukovi trupci s litativnih značajki zadovoljavali kriterije III. klase pilokacije Šumskog gazdinstva “Borja” –Tesliću Bosni lanskih trupaca prema HRN D. B4. 028. Svi trupci prii Hercegovini. kraćeni su na duljinu od 2 m te razvrstani u tri razreda Pri odabiru trupaca vodilo se računa da trupci nisu promjera i to: 18 do 20 cm, 21 do 23 cm i 24 do 26 cm. zahvaćeni nepravom srži dok su u pogledu ostalih kva-U svakom razredu bilo je po 30 trupaca. Tablica 1. Deskriptivna statistika dimenzija i kvalitativnih značajki uzorka trupaca promjera 18 do 20 cm Table 1 Descriptive statistics for the dimensions and quality factors of 18 to 20 cm diameter group common beech logs Dimenzije trupca Log size Uzorak trupaca promjera 18 do 20 cm 18 to 20 cm diameter group N Min. Median Max. Prosječno–Average Std. dev. Duljina,m–Length, m 30 2 2 2 2 0,00 Promjer na tanjem kraju,cm–Top-end diameter, cm 30 17 18 19 18,37 0,56 Srednji promjer, cm–Mid diameter, cm 30 18 19 20 19,07 0,74 Promjer na debljem kraju,cm–But-end diameter, cm 30 18 20 23 20,10 1,16 Pad promjera,cm/m´–Log taper, cm/m´ 30 0 0,5 2 0,87 0,56 Promjer kvrga, mm–Knot diameter, mm 30 10 20 40 20 9,79 Broj kvrga, kom/trupcu–Number of knot, pieces/log 30 1 5 25 6,3 5,17 Zakrivljenost,mm/trupcu–Crook,mm/log 30 10 20 32 20,25 6,26 Volumen trupca,m3 –Log volume,m3 30 0,051 0,057 0,063 0,057 0,004 |