DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 29 <-- 29 --> PDF |
V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492 Najbolje rezultate vrijednosnog iskorištenja pokazali su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede trupci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm, (slika 3.i tablica 10). Iako između razmatranih razreda promjera nema statistički signifikantne razlike zapravo su i dobiveni očekivani rezultati. Tablica 10. Table 10 Testiranje signifikantnosti razlike srednjih vrijednosti vrijednosnog iskorištenja trupaca u obliku drvnih elemenata i parketnih daščica Results of significant differences in testing log value yields Bonferroni test; variableY Value log Probabilities for Post HocTests Error: Between MS = ,00177, df = 13,000 D mid, cm 18-20 21-23 24-26 18-20 1 0,64099 21-23 1 1 24-26 0,64099 1 DISKUSIJAI ZAKLJUČAK Dobiveni rezultati potvrđuju dosadašnja istraživanja o ovoj tematici,a vezano na utjecaj promjera i kvalitete trupaca na iskorištenje. S obzirom na razmatrane tehnološke kriterije rezultati ukazuju na mogućnost uspješne pilanske obrade ovakve pilanske sirovine. Pri tome je vrlo važan pristup njenom odabiru i kvalitativnom razvrstavanju. Isto tako potrebno je voditi računa i o kriterijima kvalitete i dimenzija drvnih elemenata koji će se izrađivati iz takve sirovine. U ovom radu uspoređivano je iskorištenje tri vrlo uska razreda promjera. Utvrđeno je da među njima postoji razlika,ali ona osim u slučaju kvalitativnog iskorištenja nije statistički signifikantna. Ovo ne znači da treba zanemariti značaj utvrđene razlike iskorištenja,posebice vrijednosnog, no očito treba razmisliti pri daljnjim istraživanjima da li ima smisla uspoređivati tako uske razrede. Eksperimente bi izgleda trebalo postaviti na način da se usporedbe rade između nešto širih razreda promjera. Koliko god se to činilo neracionalno, trenutna situacija na tržištu pilanske sirovine i proizvoda dovela je do toga da se ovakva pilanska sirovina vrlo često koristi za energetske potrebe,bilo kao ogrjevno drvo u svom tradicionalnom obliku ili usitnjeno u sječku,odnosno u obliku briketa i peleta. Zapravo,u pilanskoj obradi trenutno najracionalniji način korištenja ovakve sirovine je izrada elemenata za drvene palete.S obzirom na takvo stanje tržišta bukovih pilanskih proizvoda,u istraživanjima koje LITERATURABrežnjak, M.,1977: Suvremene tendencije u pilanskoj preradi bukovine, Pilanska preradba niskokvalitetne bukovine i ostalih liščara prvenstveno sa aspekta industrije namještaja, Šipad – Istraživačko razvojni centar, Živinice Brežnjak,M., J.Butković,V.Herak,1978: Racionalna pilanska prerada niskokvalitetne oblovine – prerada tanke oblovine bukve, Bilten ZIDI, 6(4): 20–38. Ištvanić, J.2003: Pilanska obradba bukve (Fagus sylvaticaL.) u Hrvatskoj, Šumarski list, 127 (7–8): 373–378. – Discussion and conclusion slijede, trebalo bi se više pozabaviti uz ove istraživane tehnološke i ekonomskim pokazateljima i kriterijima uspješnosti pilanske obrade ovakve pilanske sirovine. Ono što je još vrlo značajno pri razmatranju pilanske obrade ovakve sirovine je i tehnološka osnova kojom se izvodi. Za ovakvu sirovinu potrebna je specifična visoko mehanizirana tehnologija temeljena na strojevima s tankim listovima pila,bilo da se radi o tračnim ili kružnim pilama,odnosno jarmačama,što pozitivno utječe na volumno iskorištenje.Tehnologija mora biti usmjerena ka kompleksnom iskorištenju sirovine, dakle uz glavne pilanske proizvode mora biti riješeno i pitanje nusproizvoda, pilanskog ostatka. Kod obrade oblog drva malih dimenzija,kao osnovni problem nameće nam se i produktivnost. Naime,u istom razdoblju treba ispiliti puno više trupaca nego kod standardne oblovine. Zbog toga za takav slučaj treba izabrati optimalnu tehnologiju koja jamči visoku produktivnost obrade. Najveća produktivnost postiže se u slučaju kontinuirane dopreme oblovine na primarni stroj. Zato je pristup projektiranju i izgradnji pilana za takvu oblovinu vrlo složen i traži više predradnji i analiza nego kada se radi o standardnoj oblovini. Iako je i o toj tematici za naše uvjete provedeno niz istraživanja (Ištvanić i dr.2009), a i predloženo rješenja, u novoj konstelaciji tržišnih odnosa i razvoja tehnolo gije zasigurno bi to bila zanimljiva nadogradnja ovoga istraživanja. – References Ištvanić, J., R. B. Lučić, M. Jug, R. Karan, 2009:Analysis of factors affecting log band saw capacity, Croatian Journal of Forestry Engine ering, 30(1): 27–35. Milinović, I.,1983: Prerada tanke oblovine bukve, Bilten ZIDI, 11(4): 84–96. Milinović, I., A. Gross, M. Vučinić, M. Božić, 1984: Iskorišćenje tanke oblovine bukve namjenskom preradom u elemente za sjedišta stolica, Bilten ZIDI, 12(5): 90–107. Nikolić,M., 1977: Istraživanje procenta iskorištenja pri preradbi bukovih cjepanica i oblica u rezane |