DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 493-499 UDK 630* 383 + 432 (001) RADNE ZNAČAJKE POKRETNE DROBILICE KAMENAPRI GRADNJI ŠUMSKIH PROTUPOŽARNIH CESTAI MELIORACIJI KRŠA WORKING CHARACTERISTICS OF TERRAIN LEVELER MACHINE IN FOREST FIRE ROAD CONSTRUCTIONAND CARST MELIORATION Marijan ŠUŠNJAR*, Dragutin PIČMAN*, Tibor PENTEK*, Dubravko HORVAT*, Hrvoje NEVEČEREL*, Krešimir GREGER** SAŽETAK: Cilj rada je istražiti učinkovitost drobilice kamena Vermeer T 855 pri pripremi buduće trase šumske protupožarne ceste, kao i pri melioraciji krškog zemljišta obraslog makijom. Istraživanje je provedeno na području šumarije Zadar i šumarije Buzet tijekom 22 radna dana, pri čemu su se dnevno prikupljali sljedeći parametri: ukupno utrošeno vrijeme rada, efektivno (pogonsko) vrijeme stroja, potrošnja goriva, broj potrošenih noževa bubnja, duljina izrađene trase, dubina rada i vrsta podloge. Osnovna se podjela radnih dana odnosi na dubinu rada i vrstu podloge. Iz mjerenih podataka je za svaki radni dan izračunat učinak stroja, izražen u duljini izrađene trase u jedinici vremena, potrošnja goriva po jedinici vremena i duljini izrađene trase te potrošnja noževa po duljini izrađene trase. Na osnovi rezultata mjerenja, ponajprije se želi naglasiti mogućnosti primjene pokretne drobilice kamena Vermeer T 855 pri gradnji šumskih protupožarnih cesta. Prednost pokretne drobilice ogleda se u mogućnosti korištenja kamenog materijala na trasi šumske protupožarne ceste, te u novoj tehnologijie gradnje protupožarnih cesta, gdje rad jednog stroja djelomično zamjenjuje nekoliko građevinskih strojeva. Ključne riječi:pokretna drobilica kamena, šumska protupožarna ces ta, melioracija krša, učinak, potrošnja goriva UVOD – Introduction Područje pod kršom u Republici Hrvatskoj prostire (Pentek,1998). Pri sadašnjem integralnom, ekološki 2 se na površini od 23.356 km, što predstavlja oko 52 % orijentiranom, intezivnom i racionalnom gospodarenju ukupne kopnene površine. Krške šume s oko 44 % su-šu mama, šumska prometna infrastruktura predstvalja djeluju u ukupnoj površini šuma i šumskog zemljišta. nezaobilazan čimbenik. Šumske prometnice predstav 3 Prosječna drvna pričuva krških šuma iznosi 46 m/ha, a ljaju samo jedan ulaz pretpostavci takvog gospodarenja godišnji sječivi etat iznosi oko 390 000 m3. Šume na šumama (Pentek i dr.,2007). kršu moramo promatrati kroz: proizvodni potencijal Šume u mediteranskom području su po mnogo staništa, općekorisne funkcije, te činjenicu kako krške čemu osobite,npr. glede dominacije degradiranih sašume svojom proizvodnošću, bioraznolikošću i ljepo stojina, niske i manje vrijedne drvne pričuve, na mali tom, značajno doprinose turističkoj privlačnosti zemlje prirast, na niski etat, na veliku opasnost od nastajanja šumskih požara, te s obzirom na način i cilj gospodarenja, za ovo su područje vezane i posebne šumske ceste * Doc. dr. sc. Marijan Šušnjar, izv. prof. dr. sc. Dragutin Pičman, –šumske protupožarne ceste. izv. prof. dr. sc. Tibor Pentek, prof. dr. sc. Dubravko Horvat, Hrvoje Nevečerel, dipl. ing. šum., Zavod za šumarske tehnike i Šumsku protupožarnu cestu definiramo kao prosje tehnologije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu čeni prostor u šumi u obliku pruge, očišćen od drveća i **Dr. sc. Krešimir Greger, Zavoda za organizaciju proizvodnje, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu niskog raslinja, širine 4 m s elementima šumske ceste |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 32 <-- 32 --> PDF |
M. Šušnjar, D. Pičman, T. Pentek, D. Horvat, H. Nevečerel, K. Greger: RADNE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 493-499 koji ima namijenu prolaska vatrogasnih vozila do požarišta (Pičman iPentek,1997). Šumske protupožarne ceste vezane su za krško područje mediterana i submediterana,gdje su šumski požari, od sveukupnosti biotskih i abiotskih štetnika, dominantan štetni čimbenik po opstojnost šuma. Osnovna zadaća ovih cesta nalazi se u okviru preventivnih mjera borbe protiv šumskog požara, a to su obavljanjeslužbe patroliranjapremaplanuzaštite šumaodpožara; mogućnostdolaskavatrogasnihvozilanamjestonastankapožara u kraćem vremenskom intervalu, kao i brže dovoženjevode; prometovanjevozilimahitnepomoćite vozilimazaprijevozljudiiopreme, teuslučajuizbijanja požarapredstavljajuneprelaznivatrobranipojas. Šumskeseprotupožarneprometnice odlikuju jednostavnijimtehničkimznačajkamaod šumskihcestaugospodarskim šumama.To su šumske ceste koje ne nose naziv gospodarske šumske ceste, jer je u vrijeme realizacije njihovog projekta sirovinska baza mediteranskih šuma bila neekonomična za eksploataciju, pa je osnovna zadaća izgrađenih cesta bila protupožarna (Pičman i Pentek,1996). Ove ceste obnašaju i sve ostale zadaće koje se javljaju pri gospodarenju šumama,te ih s pravom nazivamo višefunkcionalnim šumskim cestama. Prema svojoj osnovnoj namjeni, ove šumske ceste imaju bitno manje prometno opterećenje i frekvenciju prometa. No, ove vrste šumskih prometnica podliježu svim propisanim zakonskim uvjetima, normama i pravilima, odnosno da se pri planiranju, projektiranju, građenju u održavanju treba pridržavati postojećihTehničkih uvjeta za gospodarske ceste. Širina planuma iznosi 4,00 m. Kosine iskopa iznose od 1:1 do 1:4, a nasipa se kreću od 1:1,5 do 1:1. Nagib nivelete,odnosno uzdužni nagib ceste iznosi ±8 %. Kolnička konstrukcija izvodi se od drobljenog kamenog materijala (obično matičnog kamenog materijala) u debljini slojeva od 15 do 25 cm (najčešće 15 cm). Kadase makadamizrađujenakamenitomterenu, ondadebljina zastoramožebiti10 cm, jerkamenotloimadobrunosivost. Gornji se ustroj izvodi od matičnog kamenog materijala, kojega u pravilu na krškim terenima nalazimo u izobilju. Za izgradnju gornjeg ustroja uporabom matičnog kamenog materijala nužno je imati drobilice kame na, koje na samom gradilištu (trasi ceste) pripremaju kameni materijal potrebne granulacije. Za održavanje šumskih cesta koristi se isti drobljeni materijal. Uporabom drobilica i matičnog kamenog materijala snižava se cijena gradnje i održavanja šumskih cesta, budući se iz strukture troškova u potpunosti eliminira transport kamenog materijala iz najčešće udaljenih kamenoloma, dok je priprema kamenog materijala na trasi ceste već djelomično obuhvaćena cijenom iskopa. Zarazastiranjeiplaniranjetucanikakoristesegrejderiirazličitistrojevikodkojihsemožetočnoregulirati debljinaslojainagibprometnice. Odmahnakonrazastiranjaiplaniranjatucanikapristupasevaljanju. Zapostizanjeodređenekvaliteteitrajnostimakadamskihkolnika vrlojevažnopravilnoobavitivaljanje. Unutar razasutog tucanika nalazi se oko 40% šupljina,te je potrebno tucanik valjanjem zbiti na oko 75 % prvotnog volumena. Veliki prosječni i poprečni nagibi terena i teške (stjenovite) građevinske kategorije materijala s jedne strane, te općekorisne funkcije šuma i okuženje u kojemu krške šume rastu s druge strane, utjecale su, uz uvijek prisutnu svijest šumara, na odabir ekološki prihvatljivih tehnologi ja gradnje šumskih protupožarnih cesta. Uporaba radnih strojeva pri izgradnji šumskih protupožarnih prometnica u današnje vrijeme je neizbježna, a izbor pra ve mehanizacije od izuzetne je važnosti te predstavlja bržu, učinkovitiju i jeftiniju gradnju. Danas se u šumskom građevinarstvu u izgradnji šumskih protupožarnih promenica rabe dvije različite tehnologije: primjenom ba gera s hidrauličkim čekićem i primjenom dozera (Pičman i dr.,2003). Značaj izgradnje novih i održavanje postojećih šums kih protupožarnih prometnica ima vrijednost koja višestru ko premašuje novčani iznos uložen u njenu izgradnju. Zbog nedostataka šumskih protupožarnih pro metnica u sklopu radova jednostavne biološke reprodukcije, šumski požari najčešće nanose velike gospodarske štete, a ponekad i tragične posljedice. Oprezno i sveobuhvatno proučavanje šumskih požara te uvid u evidenciju nepovratnih gubitaka, upućuje nas da su dobro isplanirane šumske protupožarne prometnice neophodne za suzbijanje šumskog požara. Izgradnja protupožarnih prometnica iznosila je 1,5 mil. EUR/god., a štete koje nastaju izostajanjem korisnih funkcija šuma usljed požara iznose približno 9,5 mil. EUR/god (Pentek i dr. 2007). Stoga je trošak izgradnje protupožarnih prometnica prihvatljiv u usporedbi s nepovratnim gubitcima požarom opustošenog područja. Kako su dosadašnji radovi na izgradnji protupožarnih prometnica obično stvarali veće materijalne troškove, pokušalo ih se smanjiti primjenom pokretne drobilicekamena Vermeer T855. Osim pri izgradnji prometnica, Vermeer T855 se čes to koristi pri melioraciji krša, kao prvi korak u preobrazbi krša u plodno tlo pogodno za podizanje maslenika, vinograda te ostalih nasada koji uspijevaju pod sredozemnim podnebljem. Uporabom tog stroja znatno se smanjuju troškovi melioracije, a prerađeno tlo pos taje gospodarski učinkovito, pri čemu se smanjuje i opas nost od požara. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Mjereni rezultati prikazani su uTablici 1. Najkraća trasa izrađene šumske protupožarne ceste od 260 m i najmanje vrijeme rada je zabilježeno tijekom prvog dana mjerenja, kada je ujedno bio i prvi dan dolaska stroja na radilište na području šumarije Zadar. Na drugom radilištu istraživanje radnih značajki pokretne drobilice kamena provedeno je nekoliko dana nakon početka izvođenja radova melioracije krša. Ukupno vrijeme rada stroja podijeljeno je na efektivno vrijeme te na opravdane prekide (zastoji zbog osobnih potreba operatera) i neopravdane prekide. Pri tome nisu uočene razlike u strukturi vremena rada između radilišta niti između različitih uvjeta rada. U ukup noj strukturi vremena rada za sve dane istraživanja efektivno vrijeme čini 80 % ukupnog vremena rada, neopravdani prekidi 13 %, a opravdani prekidi 7 % (Slika 2). Istraživanje je provedeno tijekom probnog rada pokretne drobilice kamenaVermmerT855,što je rezultiralo dužim neopravdanim prekidima pojedinih dana. Ovi neopravdani prekidi ponajprijese odnose na zastoje rada stroja usljed dužih i češćih razgovora operatera sa šumarskim stručnjacima i projektantima šumskih prometnica. Ostalih dana neopravdane prekide rada čini vrijeme potrebno za zamjenu potrošenih i polomljenih noževa bubnja.Tijekom rada stroja noževi se |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 34 <-- 34 --> PDF |
M. Šušnjar, D. Pičman, T. Pentek, D. Horvat, H. Nevečerel, K. Greger: RADNE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 493-499 Tablica 1. Prikupljeni mjerni rezultati Table 1 Collected research data Dubina rada Working depth Podloga Surface Ukupno Efektivno Neopravdani Opravdani vrijeme vrijeme prekidi prekidi Total Effective Avoidable Delay time time breaks times Izrađena trasa Processed route Potrošnja noževa Broken knives Potrošnja goriva Fuel consumption cm min m no. L rastresiti kamen 150 60 60 30 260 4 50 40 loose stones 480 300 90 90 1300 6 280 540 330 120 90 1400 7 300 420 240 90 90 800 5 220 540 480 30 30 1200 15 440 540 450 60 30 1100 15 420 510 420 60 30 950 15 400 tvrdi kamen 40 hard rocky 510 450 30 30 1000 12 420 510 450 30 30 1000 12 420 540 510 30 1200 10 460 540 460 60 20 830 10 400 480 390 60 30 500 8 350 480 210 240 30 800 6 190 600 300 30 30 600 9 400 480 420 90 30 900 10 400 rastresiti kamen 600 540 30 30 900 7 420 75 loose stones 480 540 30 30 1100 15 450 480 540 150 30 1200 10 410 600 540 30 30 1200 12 500 600 540 30 30 1100 13 500 tvrdi kamen 75 hard rocky 600 420 30 30 700 10 300 480 360 30 30 750 15 430 bubnja, koji lome i drobe kamen, oštećuju,te je za prativno (pogonsko) vrijeme rada stroja. Srednje su vrijedvilan i učinkovit rad potrebno mijenjati noževe. Broj nosti s obzirom na uvjete rada uspoređeni u svrhu analize noževa bubnja koji se potroše ovisi o dubini rada i vrsti rada stroja (Tablica 2). Najveći prosječni učinak od 4,30 podloge, a taj se broj tijekom istraživanja kretao od 6 m/min ostvaren je pri radu na dubini od 40 cm u rastresinoževa/ dan do 15 noževa/dan. tom kamenu. Kod iste dubine rada znatno je manji uči- Iz mjerenih podataka je za svaki radni dan izračunat nak kada radi na tvrdoj kamenoj podlozi (2,42 m/min). učinak stroja, izražen u duljini izrađene trase u jedinici Manji učinak stroja postiže se pri melioraciji krškog vremena, potrošnja goriva po jedinici vremena i duljini zemljišta na većoj dubini rada. Općenito se može zakljuizrađene trase te potrošnja noževa po duljini izrađene čiti da učinak ovisi o dubini rada i vrsti podloge.Veća dutrase. Za izračun po jedinici vremena odabrano je efekbina rada i tvrđa podloga smanjuju učinkovitost rada. Tablica 2. Učinak, potrošnja noževa i goriva drobilice kamenaVermeerT855 Table 2 Efficiency and fuel consumption of terrain leveler Vermeer T 855 Dubina rada Working depth Podloga Surface Učinak Efficiency Potrošnja noževa Broken knives Potrošnja goriva Fuel consumption cm m/min no./km L/min L/m 40 40 75 75 rastresiti kamen -loose stones tvrdi kamen -hard rocky rastresiti kamen -loose stones tvrdi kamen -hard rocky 4,30 2,42 2,05 1,93 8 11 11 15 0,89 0,92 0,93 1,04 0,21 0,41 0,46 0,53 Srednje vrijednosti -Average values 2,51 12 0,93 0,41 Nadalje je razmatrana duljina izrađene trase šumske jednačavanje podataka (Slika 3). Koeficijenti regersije protupožarne ceste u odnosu na efektivno (pogonsko) ukazuju na jaku povezanost podataka, osim u slučaju vrijeme rada. Parovi podataka razvrstani su s obzirom rada na dubini od 40 cm na tvrdoj kamenoj podlozi, na uvjete rada,te se regresijskom analizom izvršilo iz-kada uslijed rasipanja podataka koeficijent regresije iz |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Slika 4. Ovisnost potrošnje goriva o efektivnom vremenu rada Figure 4Fuel consumption vs. effective time |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 36 <-- 36 --> PDF |
M. Šušnjar, D. Pičman, T. Pentek, D. Horvat, H. Nevečerel, K. Greger: RADNE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 493-499 dubine pri podlozi od rastresitog kamena. Linije izjednačenja se za ostale uvjete rada ne razlikuju značajno, tj. stroj će ostvariti isti učinak u jedinici vremena kada radi na tvrdoj kamenoj podlozi, odnosno kada radi na dubini od 75 cm. Slični se slijed javlja pri razmatranju potrošnje noževa s obzirom na uvjete rada. Potrošnja noževa iskazana je kao broj polomljenih noževa po izrađenoj duljini trase. Najmanji se broj noževa troši kod rada na dubini od 40 cm u rastresitoj kamenoj podlozi (8 noževa/km). Pri melioraciji krša kod dubine rada 75 cm u tvrdom kamenu može se očekivati potrošnja od 15 noževa/km. Zanimljivo je uočiti jedanku potrošnju noževa po duljini izražene trase pri radu na tvrdoj kamenoj podlozi i dubini od 40 cm,te pri radu u rastresitom kamenu na dubini od 75 cm. Stoga se može zaključiti da na potrošnju noževa utječe različitost konzistencije kamena na mikrolokacijma duž trase šumske protupožarne šumske ceste. Potrošnja goriva istraživana je u odnosu na izrađenu duljinu trase ceste i na efektivno (pogonsko) vrijeme ZAKLJUČCI Na temelju rezultata mjerenja i uvodnih razmatranja ponajprije se želi naglasiti mogućnosti primjene pokretne drobilice kamenaVermeerT855 pri gradnji šumskih protupožarnih cesta. Prednost pokretne drobilice ogleda se u mogućnosti korištenja kamenog materijala na trasi šumske protupožarne ceste te u novoj tehnologijie grad nje protupožarnih cesta,gdje rad jednog stroja djelomič no zamjenjuje nekoliko građevinskih strojeva. Drobilica kamena može ustinjavati stijenje i kameni materijal u sitnije čestice na trasi buduće šumske protupožarne ceste do najveće dubine od 80 cm. Kameni materijal usitnjen je u tucanik zadovoljavajuće granulometrije za izradu kolničke konstrukcije. Na tajnačin rad stroja zamjenjuje vrlo sku pu nabavu i transport kamenog materijala iz kamenoloma ili zamjenjuje rad stacionarne drobilice kamena na radilištu. Isto tako izostavlja se i rad razastiranja kamenog materijala duž trase ceste dozerom. Nakon pri premne izrade trase šumske protupožarne ceste pokret nom drobilicom,potrebno je grejderom izvršiti po rada. Nema znatnijih razlika u potrošnji goriva u jedinici vremena (od 0,89 L/min do 1,04 L/min) s obzirom na uvjete rada. Prosječna potrošnja goriva bez obzira na različite radne uvjete iznosi 0,93 L/min. Ovisnost potrošnje goriva u jedinici vremena za sve dane istraživanja prikazan je na slici 4. Regresijskom analizom utvrđena je jaka povezanost podataka, a izjednačenje podataka pravcem također ukazuje na potrošnju od približno 0,9 L/min. No, razlike u potrošnji goriva po duljini izrađene trase ceste znatno se razlikuju s obzirom na dubinu rada i podlogu. Zabilježena je potrošnja od samo 0,21 L/m kod rada na dubini od 40 cm u rastresitoj kamenoj podlozi. Pri istoj dubini rada gotovo je dvostruka veća potrošnja po duljini trase na kamenoj podlozi (0,41 L/m). S povećanjem dubine rada povećava se potrošnja goriva po duljini trase ceste,te je najveća potrošnja od 0,53 L/m detektirana pri radu na dubini od 75 cm u tvrdom kamenu. – Conclusions rav navanje kamenog materijala uz izradu određenog poprečnog nagiba ceste te valjanje. S druge strane potrebno je naglasiti vsioku nabavnu cijenu stroja, veliku potrošnju goriva te neizostavnu potrošnju noževa,što će uveliko utjecati na troškove rada. Za pripremne radove na gradnji šumskih protupožarnih cesta pokretna drobilica kamena treba se koristiti pri dubini rada od maksimalno 40 cm. Na tvrdoj kamenoj podlozi može se koristiti i na manjoj dubini rada,gdje je usljed dobre nosivosti podloge potrebna svega 10–15 cm debljina zastora kolničke konstrukcije. Na taj način može se postići veća proizvodnost stroja uz manju potrošnju goriva i noževa te time i manji trošak rada. Iznesene pretpostavke potrebno je potkrijepiti troškovnom analizom primjene pokretne drobilice kamena uz usporedbu s troškovima rada pri dosadašnjim uvriježenim tehnologijama gradnje šumskih protupo žarnih cesta,gdje treba uključiti više varijanti dobave tucanika i primjene različitih građevinskih strojeva. LITERATURA – References Pičman,D., T.Pentek,1996: Fire prevention roads by forest road excavating machines, Strojarstvo in the area of the forest enterprise Buzet. Zbor-45 (4–6), 149–157. nik gozdarstva in lesarstva 49, 187–203. Pentek, T., 1998: Forest fire prevention roads as a Pičman,D., T.Pentek,1997: Fire prevention roads special category of forest roads and factors that on the karst area of Republic of Croatia. Procce-influence their distribution in space, Glasnik za dings of the International scientific conference šumske pokuse 35, 93–141. “Forest-Timber-Enviroment“ TU Zvolen, Slova- Pentek, T., H. Nevečerel, T. Poršinsky, D. kia, 1–8. Horvat, M.Šušnjar, Ž.Zečić,2007: QuaPičman, D., T. Pentek, T.Poršinsky,2003: lity planning of forest road network – precondi- Con tribution to investigation of tree damaging tion of building and maintenance cost |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 37 <-- 37 --> PDF |
M. Šušnjar, D. Pičman, T. Pentek, D. Horvat, H. Nevečerel, K. Greger: RADNE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 493-499 rationalisation. Proceedinsg of Austro2007/ -ering, BOKU, FORMEC´07: Meeting the Needs ofTomorrows’ CD ROM. Forests – New Developments in Forest En gine-www.vermeer.com SUMMARY: The paper deals with performance of terrain leveler Vermeer T855 in forest fire road construction and carst melioration. Research was caried out in the Mediterranean region on southern part of Croatia (Dalmatia) exactly on the area of forest office Zadar and forest office Buzet. The research was performed during three weeks of the machine work and the following parameters were recorded on a daily basis: effective time, fuel consumption, number of broken knives, length of the processed route, working depth and type of surface. The data gathered covered 22 working days in total. The basic classification of the working days was made according to the depth of work and type of surface. The first 13 days the working depth was 40 cm and during first 3 days the fire-prevention road route was on the ground of loose stones, and the following 10 days, on hard stone ground. During 9 days of work on the depth of 75 cm, the machine was working 6 days on the ground consisting of loose stones and 3 days on hard rocky ground. The measured data served to calculate on a daily basis the efficiency of the machine expressed in the length of processed route within the time unit as well as the fuel consumption per time unit and the length of the processed route and dependence of number of broken knives on the length of the processed route The largest average productivity of the machine of 4.30 m/min has been achieved at the work in ground 40 cm deep consisting of loose stones. At the same working depth, the productivity appears to be considerably lower on hard rocky ground (2.42 m/min). A lower efficiency is achieved at larger working depth. A general conclusion can be made that the productivity depends on the working depth and the type of ground. The larger working depth and the harder ground, the lower productivity. The same sequence occurs when the consumption of knives is examined with regard to the working conditions. On average, when working on the depth of 40 cm in loose stone ground the smallest number of knives are used up. When working at 75 cm in hard stone, the consumption could be from 15 knives/km. The fuel consumption was researched in regard to the constructed route length and to the effective (productive) working time. There are no more significant differences in fuel consumption within a time unit (from 0.89 L/min to 1.04 L/min) in regard to the working conditions. The average fuel consumption regardless of different working conditions comes to 0.93 L/min. Nevertheless, the differences in fuel consumption according to the length of the constructed road route considerably differ with regard to the working depth and the surface. The consumption of only 0.21 L/m has been registered with the work on the depth of 40 cm in loose stone ground. At the same depth, the consumption is almost double by the route length on the rocky ground (0.41 L/m). As the working depth increases the consumption by route length increases too and the largest consumption was from 0.53 L/m established with the work on the depth of 75 cm in hard stone. Based on the measurement results and introductory study, we can make a conclusion on use of the terrain leveler Vermeer T855 in construction of the forest fire-prevention roads. The advantage of the terrain leveler lies in a possibility of use of the stone material on the forest fire-prevention roads route as well as in new technology of construction of fire-prevention roads where the operation of a machine substitutes several construction machines. Vienna, Austria, 07-11.10.2007.; |