DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 32 <-- 32 --> PDF |
M. Šušnjar, D. Pičman, T. Pentek, D. Horvat, H. Nevečerel, K. Greger: RADNE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 493-499 koji ima namijenu prolaska vatrogasnih vozila do požarišta (Pičman iPentek,1997). Šumske protupožarne ceste vezane su za krško područje mediterana i submediterana,gdje su šumski požari, od sveukupnosti biotskih i abiotskih štetnika, dominantan štetni čimbenik po opstojnost šuma. Osnovna zadaća ovih cesta nalazi se u okviru preventivnih mjera borbe protiv šumskog požara, a to su obavljanjeslužbe patroliranjapremaplanuzaštite šumaodpožara; mogućnostdolaskavatrogasnihvozilanamjestonastankapožara u kraćem vremenskom intervalu, kao i brže dovoženjevode; prometovanjevozilimahitnepomoćite vozilimazaprijevozljudiiopreme, teuslučajuizbijanja požarapredstavljajuneprelaznivatrobranipojas. Šumskeseprotupožarneprometnice odlikuju jednostavnijimtehničkimznačajkamaod šumskihcestaugospodarskim šumama.To su šumske ceste koje ne nose naziv gospodarske šumske ceste, jer je u vrijeme realizacije njihovog projekta sirovinska baza mediteranskih šuma bila neekonomična za eksploataciju, pa je osnovna zadaća izgrađenih cesta bila protupožarna (Pičman i Pentek,1996). Ove ceste obnašaju i sve ostale zadaće koje se javljaju pri gospodarenju šumama,te ih s pravom nazivamo višefunkcionalnim šumskim cestama. Prema svojoj osnovnoj namjeni, ove šumske ceste imaju bitno manje prometno opterećenje i frekvenciju prometa. No, ove vrste šumskih prometnica podliježu svim propisanim zakonskim uvjetima, normama i pravilima, odnosno da se pri planiranju, projektiranju, građenju u održavanju treba pridržavati postojećihTehničkih uvjeta za gospodarske ceste. Širina planuma iznosi 4,00 m. Kosine iskopa iznose od 1:1 do 1:4, a nasipa se kreću od 1:1,5 do 1:1. Nagib nivelete,odnosno uzdužni nagib ceste iznosi ±8 %. Kolnička konstrukcija izvodi se od drobljenog kamenog materijala (obično matičnog kamenog materijala) u debljini slojeva od 15 do 25 cm (najčešće 15 cm). Kadase makadamizrađujenakamenitomterenu, ondadebljina zastoramožebiti10 cm, jerkamenotloimadobrunosivost. Gornji se ustroj izvodi od matičnog kamenog materijala, kojega u pravilu na krškim terenima nalazimo u izobilju. Za izgradnju gornjeg ustroja uporabom matičnog kamenog materijala nužno je imati drobilice kame na, koje na samom gradilištu (trasi ceste) pripremaju kameni materijal potrebne granulacije. Za održavanje šumskih cesta koristi se isti drobljeni materijal. Uporabom drobilica i matičnog kamenog materijala snižava se cijena gradnje i održavanja šumskih cesta, budući se iz strukture troškova u potpunosti eliminira transport kamenog materijala iz najčešće udaljenih kamenoloma, dok je priprema kamenog materijala na trasi ceste već djelomično obuhvaćena cijenom iskopa. Zarazastiranjeiplaniranjetucanikakoristesegrejderiirazličitistrojevikodkojihsemožetočnoregulirati debljinaslojainagibprometnice. Odmahnakonrazastiranjaiplaniranjatucanikapristupasevaljanju. Zapostizanjeodređenekvaliteteitrajnostimakadamskihkolnika vrlojevažnopravilnoobavitivaljanje. Unutar razasutog tucanika nalazi se oko 40% šupljina,te je potrebno tucanik valjanjem zbiti na oko 75 % prvotnog volumena. Veliki prosječni i poprečni nagibi terena i teške (stjenovite) građevinske kategorije materijala s jedne strane, te općekorisne funkcije šuma i okuženje u kojemu krške šume rastu s druge strane, utjecale su, uz uvijek prisutnu svijest šumara, na odabir ekološki prihvatljivih tehnologi ja gradnje šumskih protupožarnih cesta. Uporaba radnih strojeva pri izgradnji šumskih protupožarnih prometnica u današnje vrijeme je neizbježna, a izbor pra ve mehanizacije od izuzetne je važnosti te predstavlja bržu, učinkovitiju i jeftiniju gradnju. Danas se u šumskom građevinarstvu u izgradnji šumskih protupožarnih promenica rabe dvije različite tehnologije: primjenom ba gera s hidrauličkim čekićem i primjenom dozera (Pičman i dr.,2003). Značaj izgradnje novih i održavanje postojećih šums kih protupožarnih prometnica ima vrijednost koja višestru ko premašuje novčani iznos uložen u njenu izgradnju. Zbog nedostataka šumskih protupožarnih pro metnica u sklopu radova jednostavne biološke reprodukcije, šumski požari najčešće nanose velike gospodarske štete, a ponekad i tragične posljedice. Oprezno i sveobuhvatno proučavanje šumskih požara te uvid u evidenciju nepovratnih gubitaka, upućuje nas da su dobro isplanirane šumske protupožarne prometnice neophodne za suzbijanje šumskog požara. Izgradnja protupožarnih prometnica iznosila je 1,5 mil. EUR/god., a štete koje nastaju izostajanjem korisnih funkcija šuma usljed požara iznose približno 9,5 mil. EUR/god (Pentek i dr. 2007). Stoga je trošak izgradnje protupožarnih prometnica prihvatljiv u usporedbi s nepovratnim gubitcima požarom opustošenog područja. Kako su dosadašnji radovi na izgradnji protupožarnih prometnica obično stvarali veće materijalne troškove, pokušalo ih se smanjiti primjenom pokretne drobilicekamena Vermeer T855. Osim pri izgradnji prometnica, Vermeer T855 se čes to koristi pri melioraciji krša, kao prvi korak u preobrazbi krša u plodno tlo pogodno za podizanje maslenika, vinograda te ostalih nasada koji uspijevaju pod sredozemnim podnebljem. Uporabom tog stroja znatno se smanjuju troškovi melioracije, a prerađeno tlo pos taje gospodarski učinkovito, pri čemu se smanjuje i opas nost od požara. |