DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 36 <-- 36 --> PDF |
M. Šušnjar, D. Pičman, T. Pentek, D. Horvat, H. Nevečerel, K. Greger: RADNE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 493-499 dubine pri podlozi od rastresitog kamena. Linije izjednačenja se za ostale uvjete rada ne razlikuju značajno, tj. stroj će ostvariti isti učinak u jedinici vremena kada radi na tvrdoj kamenoj podlozi, odnosno kada radi na dubini od 75 cm. Slični se slijed javlja pri razmatranju potrošnje noževa s obzirom na uvjete rada. Potrošnja noževa iskazana je kao broj polomljenih noževa po izrađenoj duljini trase. Najmanji se broj noževa troši kod rada na dubini od 40 cm u rastresitoj kamenoj podlozi (8 noževa/km). Pri melioraciji krša kod dubine rada 75 cm u tvrdom kamenu može se očekivati potrošnja od 15 noževa/km. Zanimljivo je uočiti jedanku potrošnju noževa po duljini izražene trase pri radu na tvrdoj kamenoj podlozi i dubini od 40 cm,te pri radu u rastresitom kamenu na dubini od 75 cm. Stoga se može zaključiti da na potrošnju noževa utječe različitost konzistencije kamena na mikrolokacijma duž trase šumske protupožarne šumske ceste. Potrošnja goriva istraživana je u odnosu na izrađenu duljinu trase ceste i na efektivno (pogonsko) vrijeme ZAKLJUČCI Na temelju rezultata mjerenja i uvodnih razmatranja ponajprije se želi naglasiti mogućnosti primjene pokretne drobilice kamenaVermeerT855 pri gradnji šumskih protupožarnih cesta. Prednost pokretne drobilice ogleda se u mogućnosti korištenja kamenog materijala na trasi šumske protupožarne ceste te u novoj tehnologijie grad nje protupožarnih cesta,gdje rad jednog stroja djelomič no zamjenjuje nekoliko građevinskih strojeva. Drobilica kamena može ustinjavati stijenje i kameni materijal u sitnije čestice na trasi buduće šumske protupožarne ceste do najveće dubine od 80 cm. Kameni materijal usitnjen je u tucanik zadovoljavajuće granulometrije za izradu kolničke konstrukcije. Na tajnačin rad stroja zamjenjuje vrlo sku pu nabavu i transport kamenog materijala iz kamenoloma ili zamjenjuje rad stacionarne drobilice kamena na radilištu. Isto tako izostavlja se i rad razastiranja kamenog materijala duž trase ceste dozerom. Nakon pri premne izrade trase šumske protupožarne ceste pokret nom drobilicom,potrebno je grejderom izvršiti po rada. Nema znatnijih razlika u potrošnji goriva u jedinici vremena (od 0,89 L/min do 1,04 L/min) s obzirom na uvjete rada. Prosječna potrošnja goriva bez obzira na različite radne uvjete iznosi 0,93 L/min. Ovisnost potrošnje goriva u jedinici vremena za sve dane istraživanja prikazan je na slici 4. Regresijskom analizom utvrđena je jaka povezanost podataka, a izjednačenje podataka pravcem također ukazuje na potrošnju od približno 0,9 L/min. No, razlike u potrošnji goriva po duljini izrađene trase ceste znatno se razlikuju s obzirom na dubinu rada i podlogu. Zabilježena je potrošnja od samo 0,21 L/m kod rada na dubini od 40 cm u rastresitoj kamenoj podlozi. Pri istoj dubini rada gotovo je dvostruka veća potrošnja po duljini trase na kamenoj podlozi (0,41 L/m). S povećanjem dubine rada povećava se potrošnja goriva po duljini trase ceste,te je najveća potrošnja od 0,53 L/m detektirana pri radu na dubini od 75 cm u tvrdom kamenu. – Conclusions rav navanje kamenog materijala uz izradu određenog poprečnog nagiba ceste te valjanje. S druge strane potrebno je naglasiti vsioku nabavnu cijenu stroja, veliku potrošnju goriva te neizostavnu potrošnju noževa,što će uveliko utjecati na troškove rada. Za pripremne radove na gradnji šumskih protupožarnih cesta pokretna drobilica kamena treba se koristiti pri dubini rada od maksimalno 40 cm. Na tvrdoj kamenoj podlozi može se koristiti i na manjoj dubini rada,gdje je usljed dobre nosivosti podloge potrebna svega 10–15 cm debljina zastora kolničke konstrukcije. Na taj način može se postići veća proizvodnost stroja uz manju potrošnju goriva i noževa te time i manji trošak rada. Iznesene pretpostavke potrebno je potkrijepiti troškovnom analizom primjene pokretne drobilice kamena uz usporedbu s troškovima rada pri dosadašnjim uvriježenim tehnologijama gradnje šumskih protupo žarnih cesta,gdje treba uključiti više varijanti dobave tucanika i primjene različitih građevinskih strojeva. LITERATURA – References Pičman,D., T.Pentek,1996: Fire prevention roads by forest road excavating machines, Strojarstvo in the area of the forest enterprise Buzet. Zbor-45 (4–6), 149–157. nik gozdarstva in lesarstva 49, 187–203. Pentek, T., 1998: Forest fire prevention roads as a Pičman,D., T.Pentek,1997: Fire prevention roads special category of forest roads and factors that on the karst area of Republic of Croatia. Procce-influence their distribution in space, Glasnik za dings of the International scientific conference šumske pokuse 35, 93–141. “Forest-Timber-Enviroment“ TU Zvolen, Slova- Pentek, T., H. Nevečerel, T. Poršinsky, D. kia, 1–8. Horvat, M.Šušnjar, Ž.Zečić,2007: QuaPičman, D., T. Pentek, T.Poršinsky,2003: lity planning of forest road network – precondi- Con tribution to investigation of tree damaging tion of building and maintenance cost |